Political Data Hrvoja Appelta otkriva kako se stranke financiraju u Hrvatskoj i ostatku EU

Koji su izvori financiranja političkih stranki u Hrvatskoj, ali i Nizozemskoj, Češkoj, Sloveniji? Koje su tvrtke i pojedinci najveći stranački donatori? Koja je razlika u prihodima ljevice i desnice? Tko je najpopularniji HDZ-ovac na društvenim mrežama? Sve to i mnogo više otkriva aplikacija Political Data iza koje stoji istraživački novinar Hrvoje Appelt.

political data

Sretan vam Međunarodni dan demokracije! Ima li boljeg dana za temu o aplikaciji koja prikuplja dostupne podatke ne bi prikazala popularnost stranaka i pojedinih političara u Hrvatskoj i ostatku Europske unije, ali i, što je svakako važnije, detalje o izvorima njihovog financiranja? Iza projekta Political Data stoji Hrvoje Appelt, nagrađivani istraživački novinar, uz tim programera, dizajnera te stručnjaka iz međunarodne politike i lobiranja te ekonomije.

Hrvoje se istraživačkim novinarstvom bavi 15 godina, kao i poslovnom inteligencijom, a tijekom tog vremena je, kaže, došao do jednostavnog zaključka – osobama koje donose odluke najvažnije je imati pravu informaciju u pravo vrijeme.

Najbrži put do pronalaska kvalitetne informacije upravo je praćenje tijeka novca, a nakon toga analiza podataka na temelju koje se može zaključiti je li određeni donator bio nagrađen za svoj prilog političkoj stranci. Ili, obrnutom logikom, je li politička stranka bila sklona raditi usluge donatoru koje nisu uvijek bile u smjeru društvenog napretka i dobra nego u smjeru osobnog bogaćenja nauštrb javnog novca, netransparentnog ponašanja, pogodovanja i slično.

Zato je izrada aplikacije poput politicaldata.eu danas, u 21. stoljeću, bilo jedino što je preostalo da način razmišljanja i rada jednog novinara istraživača s višegodišnjim iskustvom napravim dostupnim svim zainteresiranim sudionicima političkog i društvenog života. Political Data je, mogu zaključiti, doprinos pojedinca široj zajednici koja na temelju informacija iz aplikacije može donositi kvalitetne odluke, unaprijediti svoje poslovanje, ali i smanjiti broj zlouporaba političkih stranaka.

Kako se financiraju stranke? (slike: Political Data)
Koje su stranke prikupile najviše sredstava – po godinama? (slike: Political Data)

U aplikaciji se, među ostalim, jasno vidi koja stranka dobiva najviše sredstava od države, koja od članova, koja od donatora i točno koji su oni bili. Tu su i podatci o čelnicima stranaka, o trendovima koji se mijenjaju kroz godine, a lako se mogu i uspoređivati podatci među zemljama.

Izazov u prikupljanju podataka

Alat, kojemu se može pristupiti uz pretplatu, daje uvid u informacije o više od 200 političkih stranaka i još više političara u Europskoj uniji, a Hrvoje smatra da su one korisne novinarima, ali i drugim političarima, donatorima, istraživačima, odvjetničkim tvrtkama, agencijama i neprofitnim institucijama te samim službenicima. U bazi se koriste javno dostupni podatci, koji se objavljuju na web stranicama stranaka, narodnim novinama, izbornim komisijama, državnim revizijama… Naime, izazov je u tome što svaka zemlja Europske unije ima svoj zakon o objavljivanju podataka o financiranju političkih stranaka i njihovih donatora, stoga podatke nije bilo jednostavno prikupiti.

Okupljanjem izvora, analizom i sistematiziranjem podataka u svakoj od 28 članica EU, što je trajalo dvije godine, došao sam do više od 1300 originalnih izvještaja o financiranju političkih stranaka koji su sada, jednostavnim pretraživanjem, lako dostupni svakom korisniku. Napomenuo bih da se u tri zemlje EU 28 izvještaji o financiranju stranaka ne objavljuju ili nisu dostupni iako zakon postoji i obvezuje na javnu objavu (Cipar, Malta, Grčka), dok u nekim zemljama stranke nemaju obavezu objavljivanja donatora (Irska). No, svi javno dostupni podaci su dostupni u aplikaciji koja se ažurira nedugo nakon objave novih podataka.

Važnost transparentnosti podataka za društvo

Sustav omogućuje usporedbu podataka u do pet europskih zemalja.
Sustav omogućuje usporedbu podataka u do pet europskih zemalja.

Da transparentnost ovakvih podataka, posebice ako su oni otvoreni, kao i njihova što jednostavnija analiza, imaju značajan utjecaj na društvo, gotovo da nije potrebno posebno isticati – uz ovakve podatke te servise koji ih sumiraju i analiziraju i sami građani mogu raditi analize, uočavati nepravilnosti, argumentirano pozivati pojedince, stranke i samu državu na odgovornost, čime se smanjuje i prostor za manipulaciju. Appelt se slaže:

Dostupnost financijskih podataka ove vrste, ako se koriste, donosi izuzetan doprinos društvu. Povećava se transparentnost, teže je donositi zakone koji neće služiti općem dobru, a političke stranke, donatori i lobisti moraju tražiti načine na koji će svoj proizvod raditi i prodavati na način da korist ima i društvo, a ne samo vlasnici korporacije i političari. Primjera koji dobro pokazuju na koji se način povećala transparentnost, bilo da donatori dolaze iz farmaceutske ili automobilske industrije, građevinskog, turističkog ili nekog drugog sektora, doista je puno. Stoga smo u aplikaciji napravili i mogućnost da za svakog donatora, jednim klikom, korisnik dobije Google pretragu.

Primjera ima podosta, ne bih izdvajao nikoga, ali svakog kog zanima ova tema u politicaldata.eu pronaći će niz primjera kako su završili donatori koji su kasnije “ulovljeni” u nedozvoljenim radnjama.

Kako mediji koriste (velike) podatke?

Tko su najmoćniji predsjednici stranaka?
Tko su najmoćniji predsjednici stranaka?

No, utjecaj samog servisa Political Data ovisi isključivo o njegovoj primjeni, svjestan je Hrvoje, a nada se da će se kroz njega pronaći i pozitivni primjeri, iako aplikacija nudi mogućnost lociranja, detektiranja i razotkrivanja, a zatim i sprječavanja unosa “prljavog” novca u politiku.

Aplikacija je zapravo napravljena s jednim ciljem – napraviti dostupnim podatke iz što više zemalja kako bi korisnici mogli uspoređivati dobre i loše primjere političkog funkcioniranja, u kojem je financiranje jedno od ključnih točaka za detektiranje dobrih i loših namjera. Svatko tko svojim aktivnostima želi doprinijeti dobrobiti društva u aplikaciji naći će podatke koje do sada nije mogao naći na jednom mjestu.

Ovakve metode i aplikacije mijenjaju i samo istraživačko novinarstvo, a naš se sugovornik slaže i da ovdašnje redakcije i novinari shvaćaju da ne mogu funkcionirati bez korištenja baza podataka, kao što su pretraga poslovanja trgovačkih društava, Državni statistički zavod, Eurostat ili sportske baze podataka, jer bez pravovremene i točne informacije nema dobre i točne vijesti.

Posljednji globalni događaj na kojem je bilo nezamislivo da se novinar nađe bez pomoći baze podataka je Olimpijada u Riju. Zamislite novinara koji izvješćuje iz Rija, a ne koristiti bazu podataka u kojoj može naći sve podatke o natjecanjima, natjecateljima i njihovim rezultatima?!

“Sporo, ali sigurno napredujemo” – no, većinom zbog pritiska EU

Tko su najveći donatori?
Tko su najveći donatori?

A jedna od baza podataka svakako je i data.gov.hr, repozitorij otvorenih podataka javne uprave, koji, iako nudi sve više skupova podataka, prema Hrvoju još nije ispunio svoju svrhu.

Data.gov.hr je odlična baza podataka, samo što je u ovom slučaju forma zadovoljena, ali sadržaj ne. Isto tako, pojedine državne i gradske službe, što se tiče dostupnosti podataka, još uvijek žive u kamenom dobu. Zašto, primjerice, građani Zagreba ne mogu online pratiti tko plaća, a tko ne plaća korištenje gradskih prostora? Jeste li se ikada zapitali zašto građani ne mogu provjeravati tko je vlasnik kojih nekretnina, po imenu i prezimenu? Ili zašto se pravomoćne presude u Hrvatskoj ne mogu pretraživati ni na jednom alatu niti jednog suda?

Znam za slučajeve u kojima su službenici pojedinih institucija doživljavali pritiske i prijetnje zbog činjenice da su podatke htjeli napraviti dostupnijim javnosti. No, kako to već u tranzicijskim zemljama biva, sporo, ali sigurno napredujemo. Na žalost, najčešće zbog pritisaka Europske unije, a ne zbog želje politike.

Prepoznavanje potencijala koji nude (otvoreni) podatci te aplikacije koje podatke koriste u različite svrhe, kao što je Political Data, ali i razne druge u nastajanju, korak je prema transparentnijem, odgovornijem društvu. No, to dovodi i do idućeg pitanja, nažalost, logičnog ako se u jednadžbu uzme u obzir s čime su se istraživački novinari, poput Hrvoja, u svojoj karijeri susretali – je li društvo na to spremno?

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

Kojem se direktoru isplati visiti na Facebooku? Bakiću, Varteksovom influenceru, itekako!

Nakon što je uložio u svoj Facebook profil kroz Croatian Makerse i stvorio bogatstvo pratitelja, Bakić "isplaćuje" dividende dosega za Varteksov "influencer" marketing.

Intervju

Ida Prester: Nisam se usudila ići na porodiljni dopust zbog specifičnosti svog posla

Idu Prester znamo kao glazbenicu i voditeljicu, a jedan od njenih idućih voditeljskih zadataka bit će Netokracijina konferencija Ladies of New Business. Tema? Izazovi (ali i prilike) koje donosi majčinstvo u dinamičnoj digitalnoj i IT industriji.

Internet marketing

Zabrinjavajuće je (a možda i protuzakonito) što nam domaći ‘influenceri’ promoviraju upitne kredite

“Influencanje” je postao pravi biznis, a pravi znak za to je to što dio njih već mjesecima na Instagramu reklamira - kredite. I to od internetske banke s Malte. Zabrinjavajuće je to, a možda i ne baš u skladu sa zakonima, iz više razloga. Na um mi, na prvu, padaju tri.

Što ste propustili

Kultura 2.0

PewDiePie više nije prvak YouTubea ili?

Prvi put od kada je 2013. dobio titulu najpopularnijeg YouTubera, kanal Šveđanina Felixa Kjellberga izgubio je vodstvo po broju pretplatnika - na par sati.

Kultura 2.0

Napad na Novom Zelandu optimiziran je kako bi se što brže širio društvenim mrežama

Događaji poput nedavnih napada na Novom Zelandu pokazuju tamnu stranu društvenih mreža - kako na to uopće utjecati?

Kultura 2.0

Pinterest i Instagram ‘krivci’ su što nam svi kafići, uredi i stanovi izgledaju – jednako

Craft pivnica u Brooklynu izgleda jednako kao ona u Berlinu, Zagrebu ili Singapuru. Svaki kafić mora imati bakinu fotelju i tepih, a gotovo svi stanovi zadnjih godina prate neki ‘industrijski loft’ stil. Krivci? Instant-dizajneri, Pinterest i Instagram.

Startupi i poslovanje

Vino na pretplatu: Mogu li hrvatske vinarije izvesti poslovni model po uzoru na Flaviar i Vinebox?

Pretplatni paketi postaju sve zanimljiviji način otkrivanja novih proizvoda i usluga, posebno kada su u pitanju različiti okusi svijeta. Može li sličan model zaživjeti u Hrvatskoj i kome bi to uopće bilo isplativo, korisno i zanimljivo?

Društvene mreže

Kriminalistička istraga protiv Facebooka trebala bi biti izvanredna vijest, a ne pad njegovih usluga

Na naslovnicama mnogih portala upravo vrišti vijest da Facebook od jučer doživljava najveći pad u svojoj povijesti, koji je zahvatio korisnike diljem svijeta. Istodobno, jučer je proširena kriminalistička istraga protiv ove društvene mreže zbog odavanja naših podataka raznim tehnološkim tvrtkama kao što su veliki proizvođači mobitela.

Startupi i poslovanje

Blockchain from the Bloc(k) 5: Kako uopće izgleda blockchain (startup) scena na Balkanu?

Jeste li znali da se blockchain tehnologija u regiji primjenjivala i istraživala već 2009. kada se ni regionalna startup scena još nije izgradila?