Pinterest i Instagram ‘krivci’ su što nam svi kafići, uredi i stanovi izgledaju - jednako

Pinterest i Instagram ‘krivci’ su što nam svi kafići, uredi i stanovi izgledaju – jednako

Craft pivnica u Brooklynu izgleda jednako kao ona u Berlinu, Zagrebu ili Singapuru. Svaki kafić mora imati bakinu fotelju i tepih, a gotovo svi stanovi zadnjih godina prate neki ‘industrijski loft’ stil. Krivci? Instant-dizajneri, Pinterest i Instagram.

Digitalno doba utjecalo je na gotovo sve aspekte našeg života toliko brzo i toliko intenzivno da je ustvari rijetko tko uopće bio svjestan te promjene dok se nije dogodila. Možda je najbolja analogija, makoliko brutalna, ona s polaganim zagrijavanjem vode i žabom (da ne idem u morbidne detalje). Aplikacije, dostupnost informacija, dijeljenje fotografija svega i svačega, društveno umrežavanje i slično, korak po korak stvorili su instant društvo.

Da ne ulazim u dublju filozofsku raspravu kako se to reflektira na sociološki razvoj novih generacija, fokusirat ću se na ono čime se gotovo svakodnevno susrećem kao arhitekt specijaliziran za stvaranje jedinstvenog fizičkog doživljaja prostora.

Nekad “slikovnice”, danas društvene mreže

Stvoriti jedinstven fizički ili prostorni doživljaj nije lako. Bilo da se radi o dizajnu stana u kojem živimo, odabiru kafića u kojeg volimo doći ili odluci hoćemo li kupiti novu jaknu u dućanu ili u dva klika na mobitelu, svjesno ili podsvjesno, ta odluka je velikim dijelom pod utjecajem upravo prostornog doživljaja. Odluku o tome kakav prostor nam je lijep ili ugodan baziramo na prijašnjim iskustvima i usporedbi s referencama koje smo negdje vidjeli. Prije eksplozije online referenci, informacije o tome kako bismo mogli urediti stan dobivali smo iz rijetkih TV emisija o uređenju interijera koje bi uhvatili na programu, iz tiskanih časopisa i nekad vrlo popularnih knjiga neoriginalnih naslova poput “100 najboljih interijera svijeta” ili “Novih 100 najboljih interijera svijeta – Japan”. Upravo te knjige (zapravo slikovnice pune fotografija interijera bez dnevnog reda) postavile su temelje onog što je internet unaprijedio kroz Pinterest ili Instagram.

Istodobno, za razliku od nekadašnjih dizajnera interijera i arhitekata, oni današnji imaju gotovo neograničenu količinu medija kojima mogu prezentirati svoj rad vrlo širokoj skupini ljudi. Počevši od dijeljenja na vlastitim društvenim mrežama, blogovima, portalima posvećenima dizajnu, specijaliziranim stranicama ili jednostavno uploadanjem na web uz par ključnih riječi po kojima će netko možda tražiti baš takvu vintage tiles green kitchen referencu i otvoriti vrata buduće suradnje. Otvorenost online resursa koji su uvijek gladni za kvalitetnim svježim vizualnim sadržajima omogućuje svakom da u samo par dana od fotografiranja svojeg projekta postane online zvijezda i ako zaista dobro odigra sve karte, možda i uspješan biznis.

Instant slava instant dizajnera

No, često je ta slava samo instantna, a posljedica takve slave je prava “poplava” dizajnera interijera kojoj svakodnevno svjedočimo na Instagramu ili Pinterestu. Stekao se dojam da je svatko tko zna upasirati jastuk i zavjesu dizajner interijera i da je to jednostavan posao ili čak hobi. Osnovna razlika između kvalitetnog interijera i zgodnih fotografija dnevnog boravka je u jedinstvenom prostornom doživljaju, arhitekturi i unaprjeđenju korisničkog iskustva.

Korisnik u ovom slučaju može biti obitelj koja je dobila stan savršeno prilagođen njihovim potrebama (i budućim potrebama), a ne isključivo estetskim željama. Korisnik također može biti i kupac koji ulazi u trgovinu, gost u restoranu ili zaposlenik u novom uredu. Doživljaj prostora u kojem boravimo mora odgovoriti na niz zahtjeva koje je prije prvog dizajnerskog koraka neophodno temeljito istražiti i definirati, jer se u protivnom sve svede na odabir tkanina, parketa i boja zidova. To je završna faza, dekoracija, promjenjiv dio cijelog zahvata, a nikako ključ dobrog interijera.

Ne kažem da je taj dio manje vrijedan, naprotiv on je vrlo fotogeničan i znatno utječe na broj “lajkova”, ali ljudi koji taj prostor moraju svakodnevno koristiti u njemu se moraju osjećati ugodno i nakon što se zaborave svi online hvalospjevi.

Jedan od ključnih alata koji je omogućio tako velik broj dekoratera koji više ili manje uspješno uređuju interijere upravo je dostupnost neograničenoj količini referentnih primjera. Pinterest dizajniranje je postalo gotovo mainstream, a “instagramabilnost” imperativ. U Brigadi se gotovo na svakom projektu posljednjih godina susrećemo sa slanjem Pinterest boarda kao ilustracije želja naručitelja. Samo po sebi to i nije loše jer nam omogućuje da steknemo brz uvid u estetski pogled na svijet osoba koje tek trebamo detaljno upoznati, ali kad se to pretvori u kolaž doslovnih želja koje je potrebno rekreirati kroz naš projekt, imamo problem.

Ovo bi moglo biti bilo gdje

Trendovi su u dizajnu interijera prisutni oduvijek i u pravilu odgovaraju na duh vremena i društva u kojem se nalaze. Globalizacija informacija dovela je i do real-time globalizacije stilova, ali je brzina kojom nam dolaze informacije o novim interijerima dovela do toga da ih doživljavamo vrlo površno. Kopiranje ideja u pravilu je ispred razumijevanja kreativnog koncepta ili stila koji se može reinterpretirati u skladu s ambijentom, lokalnom tradicijom ili duhom mjesta. Upravo zato sve više interijera izgleda kao da su dio neke globalne franšize koja nema nikakvu poveznicu s lokacijom na kojoj se nalazi. Craft pivnica u Brooklynu izgleda jednako kao ona u Berlinu, Zagrebu ili Singapuru, svaki coffee shop mora imati bakinu fotelju i tepih, a gotovo svi stanovi zadnjih godina prate neki “industrijski loft” stil bilo da su u stvarnoj staroj tvornici, secesijskoj zgradi ili socijalističkoj novogradnji. S jedne strane to nam omogućuje da se bilo gdje u svijetu osjećamo jednako kao i doma, ali u isto vrijeme briše autentičnost doživljaja destinacije i pretvara svijet u franšizni kolaž interijera.

Ulaganjem u izgradnju novog bara, dućana ili hotela kopiranjem estetskih trendova pruža određenu sigurnost da će takav koncept biti uspješan baš kao što je bio uspješan na sto drugih lokacija. Ali što kad taj trend zamijeni neki novi globalni instant trend? Hoće li se investicija isplatiti u tako kratkom roku ili smo možda zakasnili u praćenju trendova jer se netko negdje u svijetu odvažio biti originalan, a influenceri su to prepoznali u potrazi za vlastitom originalnošću i brzinom svjetlosti stvorili potpuno novu globalnu priču? Kao što se aktualni globalni trendovi rađaju brže nego ikad u povijesti, jednakom brzinom i umiru. Oni koji na vrijeme prepoznaju taj val i dovoljno brzo reagiraju, nedvojbeno će uspjeti, ali oni koji malo zakasne, ulaze u veliki rizik da im se investicija nikad ne vrati i da postanu zastarjeli i prije svečanog otvorenja. Originalnost je rizična, ali ako je bazirana na pravilnoj pripremi, analizi, jedinstvenom insightu i jakom autentičnom konceptu, šanse za dugoročan uspjeh su jako velike.

Kako to izgleda u stvarnosti, pokušat ću pokazati na nekim ključnim tipologijama interijera.

Stanovi

Pinterest dizajn je u ovoj tipologiji najprisutniji. Svi sanjamo o savršenom stanu ili kući od trenutka kad se odlučimo na odlazak od roditelja i krenemo u istraživanje tržišta nekretnina. Svakodnevno smo okruženi raznim primjerima lijepih interijera i vrlo rano formiramo stil iz snova, u pravilu pod utjecajem mainstream stila koji dominira online platformama. Trenutno je to loft-industrial ili vintage stil koji je nedvojbeno atraktivan, ali možda više od bilo kojeg drugog stila definiran prostornim ograničenjima i povijesnim okolnostima gradova iz kojih potječe. Stara skladišta ili tvorničke hale koje su pretvarane u jeftine interijere za umjetnike, s vremenom su postajali kul mainstream stanovi uz zadržavanje zatečenih elemenata poput vidljive cigle, industrijske rasvjete, cijevi, betonskih podova i slično. To su zaista veliki i prostrani stanovi u kojima ima sasvim dovoljno mjesta za sve te elemente, kuhinjske otoke, velike staklene stijene i slično. Kad se svi ti pojedinačni elementi izdvoje iz cjeline i postanu foto detalji koji se kolažiraju u stanovima od pedesetak kvadrata, vrlo je teško predvidjeti konačni doživljaj.

Ono što čini osnovnu razliku između dobro projektiranog stambenog prostora i estetski lijepo dekoriranog prostora je upravo doživljaj. Česta greška s kojom se susrećemo pri dizajnu interijera stanova je upravo želja vlasnika da preslikaju detalje koje su skupili na internetu u svoj novi stan bez razumijevanja konteksta ili konačnog ambijenta koji će si stvoriti. Stanovi su intiman prostor koji prije svega mora biti prilagođen potrebama i načinu života obitelji, ne samo danas, već i kroz puno duži period. Stanovi se ne dizajniraju kako bi dospjeli na stranice lifestyle portala ili da bi nam prijatelji hvalili Instagram postove, taj period fascinacije traje toliko dugo koliko treba da se refresha stranica nekim novim lijepim interijerom. Ono što ostaje nakon instant slave je prostor s kojim moramo živjeti, u kojem se moramo osjećati ugodno, koji nam ne stvara nepotrebne frustracije jer smo učinili previše kompromisa pri forsiranju detalja s Pinteresta.

Kuhinjski otok je nešto što većina ljudi sanja imati u svom stanu, ali bilo koji stan ispod 120 m2 jednostavno to ne može prihvatiti bez žrtvovanja nekog drugog segmenta. Crni lijevani pod u kupaonici izgleda super na fotkama, ali nakon što ga dvaput dnevno moramo čistiti jer se na njemu vidi svaka kapljica vode i zrno prašine, vrlo brzo ćemo zaboraviti na sve pohvale prijatelja i rodbine. Slična analogija je i za otvoreni zid od cigle, vintage žarulje koje ne daju dovoljno svjetla, dizajnerski kauč na kojem mačka oštri kandže, walk in garderoba koja je “pojela” previše prostora i sad nema mjesta za dječji krevet…

Stanovi nam moraju biti lijepi i ugodni za život godinama, ako ne i desetljećima, moraju se prilagođavati našim navikama i budućim obiteljskim dinamikama, a ne obrnuto. Ako postoji i jedan dio stana koji nama diktira što se s njim mora raditi kako bi ostao lijep i fotogeničan, nažalost pogriješili smo i cijelo vrijeme ćemo proklinjati dan kad smo odlučili da je Instagram bio jači od razuma.

Barovi

Od kad je Starbucks popularizirao novi pristup konzumaciji kave, gotovo je nemoguće pronaći coffee shop koji nema par fotelja, stari tepih, drvene obloge ili sirovi zid s minimalnim dekoracijama i velikim aparatom za kavu u prvom planu. Slično se desilo i s globalnom popularizacijom craft piva i pivnica koje su zadnjih godina preplavile sve veće gradove u svijetu. Postoji nepisano pravilo da sve moraju uključivati ciglu, željeznu konstrukciju s neobrađenim drvenim stolovima, vintage žarulje, bakrene detalje, lampice na terasi i slično. Na ovaj ili onaj način svaka od njih se uklapa u tu estetiku i bilo gdje se nalazili u svijetu, već iz daljine možemo prepoznati o čemu se radi i okušati se u samplingu lokalnih craftova.

Od svih kategorija internacionalizacije stilova uređenja interijera barova i restorana, ovdje je to možda najbolje prihvaćeno. Stilovi su toliko slični i jasno povezani s ponudom da nam zapravo odgovara da i u dalekim zemljama nailazimo na prepoznatljivu estetiku koja omogućuje da bez straha uđemo, osjećamo se kao kod kuće i okinemo Instagram post koji će sigurno donijeti zadovoljavajuću količinu lajkova. Biti jedinstven u dizajnu ovakvih prostora je dosta teško jer je potrebna zaista detaljna analiza tržišta kako bi se pronašla estetika kojom bi se stvorila originalnost i uspješan koncept. Kad se pogodi ta formula, uspjeh više ne ovisi o trendovima ili strahovima od konkurencije koja bi nas mogla kopirati jer će tako inovativan lokal dugo biti referentna destinacija i diktirati trendove umjesto da ih prati.

Recentna pojava pri dizajniranju barova i kafića je želja za “instagramabilnim” interijerima ili segmentima interijera. To znači osmišljavanje estetike koja je toliko prilagođena online estetskim trendovima da ju svatko poželi fotografirati i dijeliti na svojim društvenim mrežama te time kreirati besplatni promotivni sadržaj.

Koliko je ovakav pristup dizajnu riskantan vjerojatno je svima jasno ili bi trebalo postati prije konačne odluke. Prošlih godina je pastelno roza dominirala društvenim mrežama i sve što je bilo u tim tonovima garantiralo je instant uspjeh i shareabilnost. Par sobnih palmi ispred tapeta s prašumskim motivima kao pozadina roza stola i stolica bila je savršena pozadina za svaki influencerski post. Na žalost, u svakodnevnoj potrazi za originalnim ambijentima influenceri će vrlo brzo “potrošiti” takav prostor i sva njegova “instagramabilnost” postaje suvišna i zastarjela. Takva taktika pristupu dizajna interijera znači učestalu promjenu motiva, boje zidova ili namještaja kako bi ostao aktualan, a to za sobom povlači i određene troškove koji nisu zanemarivi.

Dakle, želite li besplatnu promociju kroz društvene mreže, na njoj se mora aktivno raditi i ona se mora dosljedno kurirati u skladu s aktualnim trendovima praktički u stvarnom vremenu. To znači da ipak nema besplatne promocije, samo su različiti kanali kroz koje se ona naplaćuje.

Radni prostori

Google i Facebook uredi su izmijenili pojam radnog mjesta i to je već postalo toliko prihvaćeno da se stil ureda koji imaju šarene igraonice ili kabine za telefoniranje u žargonu naziva “Google ured”. Ako usporedimo staru tipologiju dosadnih ureda s nizom soba, bijelih stolova i soba za sastanke, ovakvi dinamični i šareni open-space uredi definitivno izgledaju kao mjesto za rad iz snova. Svi smo sanjali da imamo veliki vrt usred ureda u kojem bi se prošetali ili odmarali u ljuljačkama, da možemo pod pauzom zaigrati biljar ili ping-pong, a na kraju dana s kolegama odmoriti uz PlayStation. Međutim, stvarnost radnog mjesta je potpuno drugačija. Svi ti zabavni detalji su prvenstveno tu radi dobro promišljenog PR-a velikih kompanija koje su tako privukle mlade talentirane zaposlenike, a u stvarnom životu je fokus i dalje na posao i produktivnost.

Dobro je imati mogućnost za rad na nekoj drugoj poziciji osim dosadnom radnom stolu, dobro je moći se odmoriti u nekom alternativnom prostoru i pojesti ručak u parku, ali velika većina radnog dana je i dalje posvećena radnim zadacima i kompjutoru. U praksi se lounge zone koriste puno manje nego što to izgleda u online objavama u kojima nekako ispada da u modernim firmama svi stalno igraju ping-pong i rade na bean bagovima. Nakon dužeg vremena guranja open-space uredskog koncepta i pružanja zaposlenicima svih mogućih zabavnih sadržaja, došlo je vrijeme u kojem smo se morali suočiti s realnošću. Klasični open-space ne samo da ne povećava interakciju među zaposlenicima i produktivnost, on ih smanjuje. Dubinskim analizama pokazalo se da zaposlenici u takvim prostorima puno više koriste online alate za komunikaciju, a otvorenost prostora prekida fokusirani rad konstantnim drive-by upadicama kolega što kao posljedicu ima duže vrijeme potrebno za realizaciju poslovnog zadatka.

Kao i u prošlim primjerima, kompanije koje ulaze u proces preuređenja ureda, često se inspiriraju primjerima iz online svijeta koji su besprijekorno sređeni i iz kojih je teško razaznati što je inscenirana PR fotografija, a što je dobro konceptualno rješenje. Open-space nije loš ako se dobrim analitičkim procesom pokaže kao adekvatno rješenje za trenutne izazove unutar tvrtke ili unaprjeđenje uredske kulture i procesa. Umjesto razigranih loungeva i flipera potrebno je definirati prostorni raspored koji omogućuje neometanu razmjenu ideja i inovativne prostorne ideje koje će odgovoriti na potrebe novih načina rada i interakcije. Open-space u svojoj srži predstavlja prostor bez vrata, u kojem svi mogu prići svima bez da zakazuju sastanak, ali i prostor u kojem svatko može imati dovoljno mira za fokusirani rad. To nije hala sa stotinu stolova i zaposlenicima koji nose slušalice, već razvijeni prostor u kojem su timovi grupirani unutar logičnih, ali fleksibilnih cjelina između kojih se nalaze primjerice sobe za timski rad, individualni rad u tišini, prezentacije, brze ili telefonske sastanke koji ne ometaju ostale kolege.

Ured nije mjesto koje mora biti zabavno samo zato što nam se tako čine Google uredi na Dezeenu, već prostor koji je osmišljen s jasno definiranim konceptom usklađenim s ključnim vrijednostima tvrtke. Zaposlenicima se mora omogućiti da što brže i kreativnije rade na poslovnim zadacima, a da zabavu potraže u slobodno vrijeme u društvu koje sami biraju. Možda će to i biti nakon posla u karaoke sobi s kolegama iz tima, ali im treba prepustiti da odlučuju dinamikom koja njima samima najbolje odgovara. Ideja da hrpom zabavnih detalja unutar radnog prostora možemo zadržati zaposlenike duže te ih podsvjesno (ili svjesno) natjerati da rade više i pritom budu sretni nije realna, a mogla bi koštati puno novaca… jer fliperi i stolni nogomet nisu baš jeftini.

Trgovine

View this post on Instagram

Buongiorno! Good morning good morning! If you come by the center and you see an outstanding splash of water green and pink neon, IT’S US! Feel welcome to come in and ask us all the questions you may have. Our lovely Francesca at the reception will be happy to answer them all. We can’t wait to welcome you 🙏🏻💦🙌 VIA SANTA TECLA 3, Milano. 💦🚲💦 #BeAHydrolover #milan #firstever #planning #hydrospinningitaly #stayhealthy #aquagym #hydrobike #aqualife #waterwellness #aquacycling #2018goals #hydrotraining #fitness #fitnessaddict #healthy #healthylife #behealthy #staystrong #piscina #milano #aquagymmilano #trainersmilano #repost #trainer #mettitinforma #fitnessMilano #happyvibes #workout #calories

A post shared by Waterbeat Society (@waterbeatsociety) on

Godinama se lome koplja hoće li online ubiti offline trgovinu. Ustvari, prevladavajuće je mišljenje da je to neminovno, samo je pitanje vremena. Ali je li to zaista tako? Statistike pokazuju da je online trgovina zaista u konstantnom rastu svake godine i da se svakodnevno zatvaraju fizičke trgovine diljem svijeta. Međutim, u isto vrijeme raste i offline trgovina što u totalu pokazuje da je online trenutno preuzeo nešto više od 10% ukupne trgovine u Americi i u prosjeku EU (Hrvatska je tu i dalje pri dnu ljestvice), s rastom udjela od cca 1% godišnje, a trgovački lanci koji propadaju i zatvaraju svoje poslovnice u pravilu su oni koji se nisu uspjeli prilagoditi trendovima. Da fizički svijet nije otpisan, govori i činjenica da sve veći broj online first trgovina kreće u razvoj vlastitih offline prodajnih koncepata, preuzimajući prazne lokale od zastarjelih brendova.

Suživot online i offline trgovine je stvarnost, a omnichannel pristup korisničkom iskustvu je imperativ. Online nam pruža neograničene informacije o proizvodima i komoditet kupovine iz vlastitog kauča, ali stvarni svijet nam omogućuje da isti taj proizvod isprobamo, doživimo neko dodatno iskustvo na prodajnom mjestu ili jednostavno odmah išetamo iz trgovine s vrećicom bez čekanja dostave. Ono što trgovine više ne smiju biti, to je police za izlaganje robe bez ikakvog doživljaja. Većina trgovačkih lanaca koji su zatvorili vrata to nije uspjela na vrijeme prepoznati i bilo je pitanje vremena kad će ih online trgovci pregaziti.

Fizičke trgovine u digitalno doba možda više nego ostali prostori moraju pružati neku vrstu jedinstvenog doživljaja. Prodaja proizvoda se danas može događati bilo gdje, ali građenje odnosa kupaca s brendom najjače je u stvarnom svijetu gdje oni nisu samo podaci analizirani algoritmima već stvarni ljudi s kojima možemo popričati i stvoriti emotivnu poveznicu. Online nije konkurencija offlineu, oni moraju biti u simbiozi i jedan teško može beskonačno rasti bez drugoga. Informacije koje možemo prikupiti u online trgovini itekako mogu utjecati na koncept i dizajn offline trgovine, a iskustvo u offline trgovini može znatno doprinijeti rastu online prodaje.

Koji je ROI vašeg novouređenog prostora?

Projektiranje i dizajn interijera, nebitno radi li se o javnom ili privatnom prostoru, nezahvalan je posao. Osim kad ćemo projektirati vlastite stanove (što poučen vlastitim iskustvom ne bih preporučio niti jednom kolegi), mi u stvari cijeli život stvaramo prostore u kojima će boraviti neki drugi ljudi. Katkad su to samo naručitelji (u slučaju privatnih stanova i kuća), ali puno češće se uz naručitelja mora voditi računa i o nepoznatim korisnicima (kupci, gosti, zaposlenici) koje je neophodno u pripremnoj fazi projekta detaljno definirati i razumjeti.

Svi poslovni objekti moraju generirati neke rezultate – zaradu, posjećenost, kvalitetu radnog okruženja… A Instagram lajkovi i Pinterest pinovi na dnu su tog popisa.

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Bez VC investicije, TalentLyft je školski primjer samofinanciranog SaaS startupa

Bez ikakve veće investicije, TalentLyft, domaći regrutacijski alat koji koriste Five, HT, Span i mnoge druge tvrtke, izašao je s novom konkurentnom verzijom kojom planira globalno širenje uz pomoć inbound marketinga.

Startupi i poslovanje

Domaći startup Valut nastoji eliminirati visoke provizije na bankomatima i mjenjačnicama

Ako vam bankomati i mjenjačnice na putovanjima uzimaju prevelike naknade kod promjene valuta, možda je upravo za vas Valut, domaći startup koji radi na tome da konverzija bude što dostupnija i povoljnija, posebice na mjestima na kojima to do sada nije bilo tako.

Tehnologija

iPhone 11 – je li dovoljno dobar da me otjera s Androida?

Želite li dobiti autentično Apple iskustvo ne morate dati 15 tisuća kuna za iPhone 11 Pro Max, velike su šanse da će za veliku većinu ljudi i iPhone 11 biti vrlo dobar odabir.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

AMPnet je pobjednik startup natjecanja na konferenciji Shift Money 2019.!

Startup natjecanje fintech konferencije Shift ovog je tjedna ugostilo perspektivne regionalne fintech startupe, a AMPnet, Pynk i sync prema odluci žirija bili su najbolji.

Internet marketing

Robert Petković: Je li vam Web online brošura ili stvarno koristi budućim zaposlenicima, klijentu, medijima?

U svim oglasima tražite napredno znanje svega i svačega, web niste ažurirali par mjeseci, a jedini autorski sadržaj na njemu je riječ dobrodošlice direktora na naslovnici. Poznat scenarij? Kako mjeriti učinkovitost employer branding sadržaja, ali i kako izbjeći ovakve propuste saznali smo od Roberta Petkovića na nedavnoj Employer Branding konferenciji.

Startupi i poslovanje

Što znate o 30 milijuna vrijednom inkubatoru koji će 2020. postati zagorsko ICT središte?

U proljeće 2020. otvara se poslovno-tehnološki prostor Krapinsko-zagorske županije vrijedan 30 milijuna, a koji ima cilj postati centar inovacija te baza za daljnji razvoj poduzetništva u Zagorju.

Istraživanje

Veliko CX istraživanje: Za korisničko iskustvo banke, retail i bezalkoholna pića u Hrvatskoj zaslužile tek ocjenu – 3!

Peekator je hrvatski startup koji se bavi istraživanjem korisničkog iskustva, a nedavno obrađeni podaci više od 3000 anketiranih osoba, 13 tisuća komentara i 60 dubinskih intervjua bacili su potpuno novo svjetlo na uobičajene prakse na području tri značajna tržišta, a ovo je okvirna slika trenutnog stanja.

Izvještaj

Inchoo, Infinum i Hooloovoo do developera dopiru blogom, modnim brendom i “napuhanim” influencerima

Kako se brendirati kao dobro mjesto za posao prema developerima koji nisu impresionirani stolovima za stolni tenis ili igraćim konzolama? Otkrile su nam tri developerske tvrtke na konferenciji Employer Branding Zagreb.

Gaming

Razumjeti gamere, game dev i esport – otkud početi?

Pa možda najbolje od osnova: što je to tako dobro u igrama, ne potiču li one nasilje; zar razvoj video igara nije super zabavan posao i zašto esport još muku muči da postane punopravni sport? Kao dežurni gameri Netokracije, Ivan i ja preuzeli smo ovotjednu epizodu ne bi li vam odgovorima na ta pitanja približili svijet gaminga.