
PandoPad ide Appleovim pristupom na ‘digital signage’ tržište: Može li hrvatski proizvod hardverom oplementiti dobro sučelje?
Dvije godine nakon što je predstavljen, PandoPad se vraća u medijsku javnost s nizom softverskih novosti, hardverskih komponenti te referencama poput PBZ-a i Grada Rijeke kojima se želi kvalitetno pozicionirati na tzv. interactive digital signage tržištu za koje se predviđa da će 2013. biti vrijedno preko 7 milijardi dolara. Što ih razlikuje od konkurenata? Pristup koji, unatoč svim dignutim obrvama, sliči Appleovom.

Dvije godine nakon što je predstavljen, PandoPad se vraća u javnost s nizom softverskih novosti, hardverskih komponenti te referencama poput PBZ-a i Grada Rijeke kojima se želi kvalitetno pozicionirati na tzv. interactive digital signage tržištu za koje se predviđa da će 2013. biti vrijedno preko 7 milijardi dolara. Što ih razlikuje od konkurenata? Pristup koji, unatoč svim dignutim obrvama, sliči Appleovom.
Digitalne informacije za Europu, Aziju…
PandoPad su 2010. pokrenule tvrtke Applicon i Idea Studio, a u međuvremenu je osnovana i posebna PandoPad tvrtka odgovorna za daljnji razvoj ovog proizvoda. Osnivači su se odlučili na ciljanje europskih, srednjoistočnih te azijskih zemalja zbog partnera čijim posredstvom su prisutni na tamošnjim tržištima.

Radi se o rješenju za prikaz informacija na ekranu osjetljivom na dodir u cijelom nizu scenarija, što nas dovodi do očito pitanja. Boljka PandoPada je njegova širina primjene, od hotela do trgovačkih centara, konferencija do aerodroma, itd. No, istovremeno, to mu je i velika prednost, jer se kao sustav za prikaz informacija na javnim mjestima, posebice uz novu hardversku komponentu, može koristiti na tim brojnim lokacijama, pri čemu osnivači vole isticati primjere poput Zračne luke Dubrovnik. PandoPadov Goran Radić za Netokraciju navodi prednosti koje se i očekuju od pravog rješenja za prikaz informacija:
Ono po čemu se PandoPad izdvaja od drugih sličnih rješenja jest prije svega njegov način interakcije s korisnikom. Intuitivno sučelje s ‘osjećajem’ za dodir s brzi i glatkim tranzicijama između scena, fluidan osjećaj korištenja monitora. Sve funkcije PandoPada logične su i najmlađima.
S medijskog te industrijskog gledišta teško je ubaciti PandoPad u bilo koju drugu kategoriju osim digital signagea koji se tek razvija kao tržište. Neke druge hrvatske tvrtke poput Sagene pozicioniraju se lokalno, dok se Netokracijinim čitateljima dobro poznati Wall of Tweets pozicionira prvenstveno prema događanjima.

Postavlja se pitanje može li PandoPad “ugrabiti” sve različite niše i tržišta jednako dobro, ali sudeći po najavljenim novostima, developmenta im ne nedostaje – napokon, projekt razvijaju već dvije godine. Radić za Netokraciju navodi cijeli niz novosti nove verzije:
PandoPad je danas predstavio i nekoliko novih aplikacija poput PandoPad Shop Window koja je namijenjena dinamičkom prikazu proizvoda i cijena, te PandoPad Hotel Room Service, namijenjene podršci up-sellu usluga u hotelskim sobama. I ostale aplikacije doživjele su značajne izmjene. PandoPad eCard/Coupon dobio je podršku za QR kodove, PandoPad Pages, aplikacija koja omogućava pregledavanje digitalnih brošura, knjiga, dobio je “stalažu” na kojoj je sada moguće odabirati publikacije.
Novi PandoPad krasi novo korističko sučelje na kojemu je po Radićevim riječima najuočljivija softverska “home” tipka koja, poput one na iPhoneu, korisnike vraća na PandoPad desktop. S klijentske su strane pak razvili PandoPad Manager CMS – content management system odnosno sustav za upravljanje sadržajem kojim klijenti upravljaju sadržajima na pojedinim PandoPadovima.

Pando, daj mi hardver!
PandoPad u konačnici nije zamišljen kao jedan osamljen ekran, već niz “jedinica” koje su putem lokalne mreže i web sučelja povezane na PandoPad Manager. Upravo zbog toga PandoPad i nije rješenje za svakog, s obzirom da ćete PandoPadovo kućište s 22 inčnim ekranom ili pak eWall morati imati negdje i postaviti. Radić pri tome ističe različite mogućnosti plastifikacije, lakiranje standardnim ili metalik lakovima, imitacijom zlata i srebra pa čak i primjenom folije preko cijele površine uređaja za brendiranje.

Upravo u tome leži potencijalna prednost PandoPada na tržištu, kao rješenja trajnog poput njihovih kućišta koja kupci dobivaju kao rješenje ključ u ruke. Naravno, postoje i drugi proizvođači, posebice veći poput Samsunga, koji bi najradije vidjeli kako se koriste njihovi ekrani samostalno, ali postoji tržište i za PandoPad. Primjer PandoPada za PBZ:
[youtube width=”600″ height=”338″]http://www.youtube.com/watch?v=fDns2Sm7iDw[/youtube]
U ovom se slučaju ovo hrvatsko rješenje služi Appleovom taktikom spajanja hardvera i softvera kao možda ne najpovoljnijeg ili najprilagodljivijeg rješenja, ali svakako nečega što direktor zrakoplovne luke ili hotela zna da može dobiti kao cijeli paket, bez previše upita tehničkoj službi. Upravo zbog toga u razgovoru o digital signage industriji općenito, Radić ističe hardver:
Čak i u doba krize, tržište digital signage raste i do 20 posto. U nekim zemljama poput Velike Britanije ili SAD DOOH je već zauzeo gotovo sve javne prostore. Ono što je zasigurno budućnost ove tehnologije jest veliki napredak hardverskih komponenti, prvenstveno touch površina, te daljnje unaprjeđenje Natural User Interface, a to je i smjer kakvog ima zacrtan i PandoPad.
Radić je za Netokraciju potvrdio kako već rade na multi-touch gestama te detektiranju pokreta, gdje ulaze u područje na kojem se nalazi i Monolith (uz određene razlike nakon laganog pivota) PandoPad ističe “user friendliness” svog sučelja, što se očituje i u imenu, ali bi upravo jednostavnost korištenja odnosno, još bitnije, razumijevanja klijentima mogla biti najveća prednost. Od hardvera koji dobe do PandoPad Managera kojim mogu upravljati s laptopa, tableta ili pametnog telefona.
PandoPad je 2011. dobio nagrade kako za najbolju tehnologiju hrvatskog poslovnog turizma tako i INOVA-inu Zlatnu medalju, ali tržište će odrediti hoće li se PandoPadov širok pristup pokazati dugoročno uspješnim te pozicionirati ih na tržištu gdje će se, nadamo, s novim razvojnim idejama te još boljim referencama, javljati češće od jednom u dvije godine! Stoga, želite li jednu Pandu(i njen pad) u svom poslovnom dvorištu?
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.