Orqa: Kako su došli do vrijednosti od 100 milijuna kuna s tehnologijom za dronove
Foto: Krešimir Strahonja

Osječka Orqa vrijedi više od 100 milijuna kuna, a razvijaju tehnologiju ključnu za dronove, robote – i autonomna vozila!

Povodom nove investicije i procijenjene vrijednosti tvrtke, u razgovoru za Netokraciju, osnivači slavonskog hardverskog startupa otkrivaju zašto su njihove 'gogle' bile samo početak, i da je njihova budućnost u tehnologiji za prijenos videozapisa visoke rezolucije, ultra niskom latencijom.

Orqi je nakon investicije, za koju se spekulira da iznosi 10 milijuna kuna, procijenjena vrijednost na preko 100 milijuna kuna. Rundu investicije predvodi Day One Capital koji je među ostalim investirao i u Oradian, a u rundi su sudjelovali i inicijalni Orqini anđeli investitori. Kako otkrivaju, radi se o odnosu koji se razvijao više od tri godine:

[Ovo] nije tipičan primjer načina na koji investicije funkcioniraju. U neku ruku, to je bio proces upoznavanja od nekoliko godina tijekom kojega smo sredinom 2020. krenuli u zatvaranje runde, a krajem smo godine uspjeli sve finalizirati.

U intervjuu za Netokraciju ususret nastupu na CES-u, suosnivač Orqe Ivan Jelušić, otkrio nam je kako im je planski, ambiciozan rast nemoguć bez investicijskog kapitala koji su tada namjeravali dovesti u Osijek kako bi postali vodeća tehnološka tvrtka u FPV (first-person view) svijetu upravljanja bespilotnim letjelicama. Zajedno sa suosnivačima Vlatkom Matijevićem i Srđanom Kovačevićem, dečki su u tom trenutku naglasili kako vjeruju u dronove kao hit u sportu i showbusinessu.

Početni kapital kroz Kickstarter

Prava potvrda interesa kupaca došla je sredinom 2019. kad je Orqa putem uspješne Kickstarter kampanje osigurala više od 364 tisuće eura od prvih šestotinjak entuzijasta. Tada je Srđan za Netokraciju ponovno potvrdio kako im izazov nije zadovoljiti Kickstarter kampanju, već uspostaviti procese da mogu izbacivati više tisuća komada “gogli” (naočala) mjesečno:

Ne mislim da će nam biti problem izbaciti potrebnu količinu proizvoda, ali sada je izazov uspostaviti procese tako da možemo izbaciti ne samo ovih 600 ili 700 komada nego moći to skalirati da možemo izbacivati 1000 ili 2000 komada mjesečno.

Srđan je u velikom intervjuu za Netokraciju 2019. istaknuo kako će im najveći izazov biti upravo skaliranje procesa i podrške u kojemu nisu imali iskustva. Foto: Krešimir Strahonja

Orqa je unatoč pandemiji uspjela zatvoriti kampanju, a Kickstarter se pokazao kao idealan mehanizam za B2C tržište kako potvrđuje Ivan:

Zaključak oko Kickstartera bio je taj da je to zasigurno jedan od najboljih mehanizama za lansiranje proizvoda namijenjen potrošačkom tržištu na globalnoj razini. Ono čime se posebice ponosimo je da smo i s minimumom ulaganja uspjeli napraviti Kickstarter kampanju koja je podigla najviše sredstava u regiji.

Nabavni lanci pod utjecajem pandemije

Orqa je već u siječnju 2020. počela osjećati COVID-19 krizu kad su se počeli pojavljivati problemi u nabavnim lancima njima potrebnih elektroničkih komponenti iz azijskih zemalja. Iako su se lanci nastavili tijekom godine, u Orqi potvrđuju kako su pod utjecajem COVID-a i makroekonomskih faktora svakako doživjeli preokret i početkom 2021. se ponovno preslaguju. Vlatko napominje:

Na nas je pandemija utjecala tako da nam se vrijeme nabave i dostave povećalo s nekoliko tjedana na nekoliko mjeseci te je to direktno utjecalo na dinamiku naše proizvodnje.

Istovremeno je Orqa dobila dodatan dokaz svoje korisnosti kad je u listopadu austrijski predsjednik koristio Orqa FPV naočale kako bi proletio dronom palačom Hofburg, svojom službenom rezidencijom u Beču:

Skaliranje podrške je bitnije čak i od procesa

Srđan je u velikom intervjuu za Netokraciju 2019. istaknuo kako će im najveći izazov biti upravo skaliranje procesa i podrške u kojemu nisu imali iskustva, izjava koja se – kako kaže – pokazala proročanska. Ivan ističe:

Možemo reći kako je osigurati kvalitetnu korisničku podršku zasigurno najvažnija stvar na tržištu, a drugi bi bio uspješno skalirati procese. Prema iskustvima i komentarima korisnika smo u godinu dana došli do toga da smo u korisničkoj podršci daleko na prvom mjestu. To je ujedno i svojevrsna marketing metoda i pristup/mindset koji nam omogućavaju da sve, takoreći „dječje bolesti“ našeg proizvoda, lakše i efikasnije adresiramo uz pomoć korisnika.

Najveći problem kod skaliranja bio im je nepredvidiv rast broja zaposlenih (sad ih ima oko 50), dok je po pitanju podrške najteže bilo standardizirati način komunikacije s korisnicima Orqe koji dolaze iz više od 50 zemalja. Srđan navodi:

Skaliranje procesa je proces po svojoj definiciji i ono nikad ne staje. Kao što smo do sada stavljali naglasak na korisničku podršku, sada ćemo ga staviti na učvršćivanje procesa u proizvodnji, kontrolu kvalitete i nabavu, a dio financija bit će izdvojen upravo za to.

Ali Orqa nisu samo ‘gogle’, već tehnologija za prijenos

Srđan je još na svom pitchu za Orqu istaknuo da koriste “Rimčev poučak” koji opisuje kako koristiti premium proizvod za pozicioniranje tehnologije – kao što je Mate Rimac koristio Concept One za pozicioniranje baterijskih i drugih tehnologija.

Osnivači Orqe budućnost tvrtke vide upravo u razvoju tehnologije i to s naglaskom na prijenos videa uz nisku latenciju, ističe Srđan:

Jedan od najvažnijih tehnoloških blokova je digitalni sustav za transport videozapisa visoke rezolucije namijenjen za bespilotne letjelice, dronove i robote. Naša je namjera ponuditi konkurentno rješenje koje kvalitetom ne zaostaje za DJI-jem, ali je proizvedeno u Europi, što ga čini jedinstvenim odabirom za klijente iz sektora javne sigurnosti.

Inženjerski kapaciteti za razvoj ‘silicijske Slavonije’

Iz Orqe otkrivaju kako planiraju svoje temeljne poslovne i inženjerske kapacitete graditi isključivo u Osijeku i trenutno ne vide nikakav razlog da središte i operativu sele iz Osijeka. Ivan dodaje:

S druge strane, kako bismo privukli ljude specifičnih vještina, upravo smo u postupku otvaranja zagrebačkog ureda, a imamo i ured u Washingtonu u kojem ćemo u narednoj godini povećavati kapacitete.

Investicija će Orqi omogućiti da inženjerske kapacitete većim dijelom preusmjeri na razvoj vlastitih proizvoda i time ubrza njihov izlazak na tržište. Foto: Krešimir Strahonja

 

Jedan od najvećih izazova za Orqu će svakako biti daljnji razvoj talenta u najvećem slavonskom gradu, ali upravo njihova investicija i rast dokaz su da se u Osijeku mogu razviti domaći brzorastući “startupi”.

Srđan smatra kako je ključno za razvoj osječke scene usredotočiti se na daljnju edukaciju:

Talent nastojimo prigrliti odmah po završetku fakulteta, što se pokazao kao dobar modus operandi, jer smo trenutno u povoljnoj poziciji gdje imamo slobodu raditi na cutting-edge tehnologiji.

Osijek kao grad hardvera

Kad sam pitao Ivana i što misle o potencijalu pokretanja sekcije ili čak nove organizacije koja bi bila svojevrsni “Osijek Hardware City”, odgovorio je kako se takva inicijativa može realizirati kad se pojave dodatne hardverske tvrtke koje bi ušle u takvo udruženje.

Bit će zanimljivo vidjeti kako će razvoj ove domaće osječke tvrtke utjecati na razvoj osječke startup zajednice u smjeru brzorastućih, skalabilnih tehnoloških tvrtki s obzirom na to da su mnogi u njoj dugo odbijali ideju o razvoju “silicijske Slavonije”. Dečkima je najveći praktičan problem razvoja tvrtke iz Osijeka – aerodrom. Naime, poduzetniku iz Zagreba će put do Londona izravnom linijom trajati nekoliko sati, dok bi osječki poduzetnik na taj put izgubio cijeli dan.

Orqa se nada svojom tehnologijom biti ključan partner tvrtki koje razvijaju nadolazeće tehnologije daljinskog upravljanja letjelicama, automobilima, ali i podmornicama – što će svakako otvoriti nove potencijale tehnoloških talenata u Slavoniji.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Panel

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Izvještaj

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Sponzorirano

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Kultura 2.0

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Novost

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...