Opera internetski preglednik i 7 razloga da je napokon isprobate…
Mario Mikić
13. 12. 2010.
Opera je često spominjan i trenutno po mom mišljenju najbolji browser na tržištu. Bili web dizajner ili programer, vrlo su male šanse da niste čuli za Operu. Internet preglednici su dolazili i odlazili, od Netscapea i Mozille do Flocka i RockMelta, a Opera je tu cijelo vrijeme. Mogli bi reći da je besmrtna. Prvenstveno kao korisnik Opere, a onda i kao web developer mogu i dužnost mi je preokrenuti vas na pravi put. Vrijeme da počnete koristiti Operu...
Opera je često spominjan i trenutno po mom mišljenju najbolji browser na tržištu. Bili web dizajner ili programer, vrlo su male šanse da niste čuli za Operu.
Internet preglednici su dolazili i odlazili, od Netscapea i Mozille do Flocka i RockMelta, a Opera je tu cijelo vrijeme.
Mogli bi reći da je besmrtna. Prvenstveno kao korisnik Opere, a onda i kao web developer mogu i dužnost mi je preokrenuti vas na pravi put. Vrijeme da počnete koristiti Operu…
Napomena: Ovo je prvi u nizu članaka o preglednicima u kojima njihovi iskusni korisnici govore zašto ih koriste i zašto bi ih vi trebali koristiti. Mario Mikić obožava Operu i u ovom će vam članku dati nekoliko razloga da je preuzmete s Operine službene web stranice.
1. Opera je iskusna
Opera je jedan od najstarijih preglednika na tržištu i to niti jedan hejter ne može zanijekati. Opera ASA osnovana je 1995., a prva verzija preglednika ugledala je svjetlo dana davne 1997. godine. Opera time ima veliku prednost, jer je stalno prisutan i nezanemariv preglednik koji postoji više od desetljeća isključivo voljom korisnika. Opera se naime ne distribuira kao predefinirani preglednik niti jednog operativnog sustava.
Količina feedbacka kojeg jedna kompanija može generirati oko svog proizvoda kroz to vrijeme omogućuje joj da se u potpunosti fokusira na sve što je zaista važno krajnjem korisniku, a to je dokazano…
2. Brzina je najvažnija
Brzina otvaranja web stranica je oduvijek bila jedna od važnijih značajki bilo kojeg preglednika. Mnogi će reći da dolaskom nove ere Interneta (DSL tehnologije) brzina preglednika nije više toliko važna, ali statistike i dalje pokazuju suprotno.
Povećanjem brzina ljudi se prilagođavaju bržem procesuiranju podataka pa očekuju brže posluživanje novih informacija.
Otvaranje galerije slika na Internetu nekoć je bila avantura, a danas se uzima zdravo za gotovo. Ukoliko preglednik to ne može podržati, loše mu se piše. Iako se danas brzina mjeri u milisekundama pa shodno tome i razlika između konkurentnih preglednika pada, Opera je bez sumnje jedan od najbržih internetskih preglednika.
Na žalost, nije sve uvijek prepušteno preglednik. Na brzinu naravno utječe i sama veza na Internet. Na svu sreću, Operini inženjerisu odlučili stati na kraj tom problemu i razvili Operu Turbo – servis koji omogućuje kompresiju internetskog prometa do 80 posto. Opera Turbo kompresira konačni sadržaj (npr. smanjuje kvalitetu slike), a time omogućuje ugodnije surfanje putem primjerce 3G veza.
3. Od preglednika do e-maila i torrenta
Mnogi prigovaraju Operi što u preglednik pokušava ubaciti i e-mail aplikaciju, torrent klijent itd. Nisu svi servisi proizašli iz Opere savršeni – bilo je pokušaja i promašaja. Dok torrent klijent korisnici nisu prihvatili, Operu Link jesu.
Opera Link je internetski servis koji omogućuje sinkronizaciju bookmarka, povijesti pregledanih stranica, korisničkih postavki, bilješki i još mnogo toga. Kako se Opera ne fokusira isključivo na računala, pa razvija i mobilne preglednike, vaši bookmarksi idu uvijek i svugdje s vama.
Ne mogu reći koliko puta mi je ta mogućnost skratila muke ponovnog pretraživanja, jer se jednim klikom linkovi spremaju i na moj mobitel, i na računalo. Slobodno zaboravite na import i export bookmarka.
4. Inovativnost
Ljudi zaposleni u Operi su, ukratko, genijalci. Koliko god im prigovarali da možda i nemaju najbolju marketinšku strategiju, inovativnosti nikad nije manjkalo. Od tabova, a sada po novom i grupiranih tabova tzv. tab stacks, preko Opere Turbo, Opere Link i Opere Unite pa sve do gesta mišem koje su u 11. verziji Opere još bolje.
Svakim updateom možete očekivati barem jednu novu, genijalnu sitnicu koja će vam olakšati rad. S obzirom da sam već počeo govoriti o marketingu…
5. Marketinške fore
Mnogi govore da je Opera loša u marketingu, ali ne bih se složio. Dokaz je 100 milijuna korisnika. Koliko god bili (ne)uspješni, povremeno imamo prilike vidjeti odlične šale iz Opere, poput Opera Speedtesta koji ismijava Chromeov s krumpirom.
[youtube width=”640″ height=”385″]http://www.youtube.com/watch?v=zaT7thTxyq8[/youtube]
Sitnih šala uvijek će se naći i iako one nisu presudne oko odabira preglednika, definitivno nije na odmet znati da ljudi koji stoje iza vašeg preglednika imaju smisla za humor (i glume u Bollywoodskim filmovima).
6. Mobilno tržište od 50 milijuna korisnika
… je nešto što većina preglednika zanemaruje. Brojka od 100 milijuna korisnika ne bi postojala da Opera već desetak godina ne razvija mobilnu verziju svog preglednika. Dok neki tek sad kreću, Opera ima razvijenu mobilnu verziju za gotovo sve mobilne pa čak i iPhone.
iPhone verzija zahtjeva još puno prerada i kada razvojni tim ne bi bio ograničen Appleovim pravilima, vjerujem da bi Opera za iPhone imala ozbiljne šanse uhvatiti i malo veći broj iPhone korisnika. Do tada, možemo koristiti ono što nam je Opera svojom dosjetljivošću ponudila. Opera Link je ponovno integrirana.
Na ostalim mobitelima, Opera je odličan preglednik. U većini slučajeva je bolji preglednik od onog koji dolazi s mobitelom. Dok su preglednici koji dolaze s mobitelom često nestabilni i ne mogu podnijeti otvaranje bilo koje zahtjevnije stranice, uz Operu na mobitelu imate tabove, Operu Link i još mnoge druge mogućnosti. Upravo zbog toga 50 milijuna ljudi koristi Operu za mobilno surfanje Internetom.
7. Internetski standardi kojih se Opera drži
Opera ASA je aktivni član W3C-a i konstantno sudjeluje u razvoju novih internetskih tehnologija. Sudjelovanje u WHATWG omogućuje Operi da uvijek bude u toku, a također i da sudjeluje u daljnjem “razvoju Interneta”. Što god spomenuli, xml, html, css – Opera je prisutna i aktivna.
Ono što nekima stvara probleme je što Opera zahtijeva preciznost, točnost i ne tolerira loš markup. Ako ste definirali krivi DOCTYPE nemojte se iznenaditi što vam web stranice ne izlaze dobro u Operi. Ako ne razlikujete margin i padding, Opera vam opet može stvarati probleme, ali je li onda to doista do Opere, ili možda do vas?
Da vas ne zamaram detaljima ako vam razvoj web stranica nije struka, jedino što još mogu reći je da su vam uz Operu najnovije tehnologije zagarantirane. Zašto ne biste isprobali Operu i izrazili svoje mišljenje u komentarima?
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Krsto
13. 12. 2010. u 12:13 pm
Za Operu Mini svaka čast, ali što se web verzije tiče, ne vidim sebe kao korisnika tog browsera. Ono što bih naglasio jeste da Opera “out of the box” dolazi sa mnoštvom opcija koje u drugim browserima nemate dok ne ubacite add-on ili plugin i sl.
Odabir browsera je stvar navike, jedna od najpopularnijih i najbesmislenijih rasprava na Internetu generalno.
Darko Martić
13. 12. 2010. u 1:02 pm
Opera je najjači browser ikad !
Vjerojatno zbog onoga sto i @Krsto navodi – out of the box sa mnoštvom “dodataka”…
Kako sam ju probao prije koju godinu – ne odvajam se.
Tomislav Ćuk
13. 12. 2010. u 2:13 pm
Gledajući po Opera history kalendaru, na Operi sam negdje od 2006. godine. Od tada mi je default browser (posljednjih godinu i pola na Mac-u). Neću reći da je najbolji browser, ima svojih mana, no zbog korisnih dodataka surfanje mi je daleko ugodnije, naprednije i brže nego u drugim browserima.
Mile
13. 12. 2010. u 2:38 pm
A što je sa dodacima na Operu? Da li ih je moguće dodavati, da li ima neka galerija dodataka i slično kao što to primjerice imaju Firefox(Add-ons) i Chrome (Apps, Extensions)? U članku nisu baš opisane značajke koje bi Operu istaknule od ostalih konkurenata. Svi konkurenti navode da su baš oni najbrži preglednici i većina stvari je dostupna i na drugim preglednicima (out of box).
Kako se već autor teksta deklarira kao web developer bilo bi lijepo navesti Operine mogućnosti u usporedbi sa Firefox-ovim najpopularnijim Add-onovima po pitanju web developmenta.
Djuro
13. 12. 2010. u 9:00 pm
1. Opera je stara, pa što? Kako se dob reflektira na kvalitetu proizvoda? Osim toga, zadnja iteracija Opere je nova baš poput zadnje iteracije Firefoxa, Chromea ili IE-a.
Nikakva prednost ne postoji – a Opera je itekako zanemariv preglednik ako gledamo tržišni udjel. Smiješno je tvrditi da nepopularan i star browser generira više povratnih informacija
od novijeg i popularnijeg – pri čemu imam na umu prvenstveno Firefox i Chrome, naravno. Naprosto, više korisnika znači više povratnih informacija, što nas vodi do toga da su Mozilla i Google
sposobnije ponuditi krajnjem korisniku ono što mu je “zaista važno”. Naravno, mogli bismo se upitati znači li ta fraza išta korisno, ali obzirom da se autor to ne pita, smatrat ću to danim.
2. Nejasno što je prednost Opere – autor prvo tvrdi da je brzina najvažnija, a odmah potom da je brzina “jedna od važnijih” značajki, pri tome imajući na umu da Opera nije najbrža. Napominjem da se svi “glavni” browseri stalno natječu na tom polju, i nitko nije definitivni pobjednik – niti će to ikada moći postati, zahvaljujući činjenici da su Firefox i Chrome open source, za razliku od Opere. Što se Opere Turbo tiče, smanjivanje kvalitete slika i isključivanje svog ostalog sadržaja (Flash, npr.) nije osobita inovacija niti je to teško postići na vlastitom računalu tj. pregledniku, a ima tu prednost što Vaš promet neće ići kroz Operine servere. Za one kojima nije jasno zašto je to prednost, privatnost i brzina.
3. Iako se pod 1) tvrdilo da Opera krajnjem korisniku pruža ono što mu je bitno, iz ovoga je jasno vidljivo da je to samo reklama – obzirom da ne žele svi e-mail i torrent klijent u pregledniku, kao ni osobni
server (Unite). Što se Opere Link tiče, ta funkcionalnost postoji i za druge browsere.
4. Jedna od omiljenih zamjerki svim tekstovima koji “guraju” Operu jest to što njihovi autori redovito misle da je Opera izmislila tabove. Nije, tabovi u Operi su se pojavili prije desetak godina (2000.),
ali postoje dvostruko dulje u browserima, i naravno prije njih. Operu Turbo i Link već obradih, pa tako ostaje samo (spomenuti) Unite. Ne vidim što je inovativno u pakiranju servera u browser. Uzmimo analogiju s torrent klijentom – i serveri i torrent klijenti su postojali prije no što ih je Opera ubacila u svoj preglednik. No, za razliku od torrent klijenata, serveri su tehnologija koji nije baš prilagođena
prosječnom korisniku, primarno zbog sigurnosti istoga. Nešto više o tome ovdje http://www.zdnet.co.uk/news/networking/2009/06/16/opera-unite-turns-browser-into-door-to-pc-39664228/. Napominjem da ne tvrdim da Opera nije inovativan browser – samo da ovdje navedene inovacije to ili nisu ili su upitne vrijednosti.
5. Ako su nekome “marketinške fore” faktor pri odlučivanju za browser, taj netko je vjerojatno davno već prestao čitati ovaj odgovor. Ostalima je valjda jasno da one to nisu.
6. Sve stoji, samo što je to razlog za isprobati Operu Mini. Za što imate razloga jedino ako pristupate Internetu preko mobilnog uređaja.
7. Pohvalno, ali kao što The Zen of Python kaže – “practicality beats purity” – iz perspektive krajnjeg korisnika ili programera koji je naslijedio održavanje neke stranice poželjno je da preglednik
što je moguće bolje/točnije/ispravnije prikazuje neku loše napisanu stranicu.
@Mile
Opera odnedavno podržava ekstenzije. Zlobnici bi primjetili da im je napokon došlo iz guzice u glavu, no meni se čini da je za to primarno zaslužan Chrome – po istoj formuli po kojoj je Firefox zaslužan za
neprestani napredak preglednika – Firefox je postao prijetnja IE-u, a Chrome je bio prijetnja Operi. Kažem “bio” jer ju je odavno prešišao po broju korisnika. Ne mogu se oteti dojmu da je ovako kasno uvođenje
ekstenzija pomalo očajnički potez preglednika čija je sudbina stalno pod upitnikom. Što se tiče usporedbe ekstenzija, mislim da je to uzaludno – Firefox ima prednost koja je vjerojatno nedostižna za bilo koji preglednik u nekom kraćem roku koji bi bio razuman za korisnike koji žele/trebaju neku ekstenziju.
Mario Mikić
13. 12. 2010. u 9:03 pm
@Mile tekst nije pisan isključivo za developere pa se zbog toga se niti ne spominje Opera Dragonfly i slične stvari korisne developeru.
Ali zato nema razloga da ti na to ne odgovorim preko komentara 🙂 dakle, naravno da Opera ima svog konja za trku kad je riječ do razvoja, a zove se Opera Dragonfly ( http://www.opera.com/dragonfly/ ). Ali naravno, i tu svaki preglednik ima nešto svoje (Developer tools, Firebug etc.).
Što se tiče dodataka, naravno da postoje, ali to ne spada pod ono što Opera nudi out of the box. Jer tako gledano Firefox može reći da ima tab stacks (tab candy addon). Dodaci postoje, uz Operu dolazi extension manager i cijeli katalog dodataka, a sve možeš naći na https://addons.opera.com/addons/extensions/
forcebook
13. 12. 2010. u 9:30 pm
Kako reče @Mile da nije opisano po pitanju dodataka dodajem samo poveznicu (link) http://widgets.opera.com/ koja je pandan Firefox(Add-ons) i Chrome (Apps, Extensions).
Operu koristim dovoljno dugo da znam za njene mane i prednosti, uspone i padove, te je jedna je od prvih koja je sa svojom verzijom Mini prebacila moje istraživanje u mobilni svijet surfanja.
OperaTurbo iz DialUp svijeta #win 😉
@MarioMikic Odličan tekst, ThumbsUp!
Mario Mikić
14. 12. 2010. u 7:08 pm
Znao sam da ću piknuti nekog FF korisnika samim uvodom i baš mi je drago 🙂
1. Iskustvo škodi, shvaćam 😉
2. Opera Turbo omogućuje krajnjem korisniku, kojeg često voliš koristiti kao primjer, nešto što je naravno uvijek moguće replicirati pomoću dodatnih alata, ali u tom nije poanta. Što se privatnosti tiče, sa druge strane, Google history search nije zadiranje u privatnost, ne. Uz to, Opera Turbo nije nešto što korisnik mora koristiti, nego može i može biti korisno. Sigurno plus, nikako minus.
3. Reklama? Glupost. Naravno da postoje alternativni servisi, ali ne dolaze uz preglednik i najčešće nisu jednako kvalitetno i na *svim* platformama integrirani. Meni je isto tako iskreno jadno kad se hejta nešto čisto zbog izvora, da je FF izdao tako nešto (kao što sad priprema za iPhone, Firefox Home), to bi bilo doslovno Bogom dano. I ne bi bilo nikakvih problema da se to spomene kao nekakva pogodnost. A činjenica je da je korisno i praktično. Ne mora preglednik isključivo nuditi prikaz web stranica. Sapienti sat.
4. Opera je inovativan preglednik, to što je netko u stanju sve popljuvat ne znači pišljivog boba. Tabovi kao koncept nisu iz Opere proizašli, ali nećemo uspoređivati text editor i preglednik. Implementacija u preglednik je. Tabovi se pojavljuju u MultiTorg Operi 1994., uz to RAM cache, integrated search i još hrpa stvari upravo se pojavljuje prvo kod Opere.
5. Kao što je navedeno u tekstu, to nije nikakav presudni faktor. I to se zove humor. http://www.merriam-webster.com/dictionary/humor
7. Ne bih se složio da preglednici trebaju podilaziti lošem markupu. Takvim stavom napredak je jednostavno nemoguć. Uz to, Zen of Python također govori “Errors should never pass silently.” A kada malo bolje razmislimo, Opera neće odbiti markup koji je praktičan, koliko god ne bio čist, odbit će samo onaj koji ima pogrešaka. Naravno, postoji DOCTYPE pa to omogućuje biranje: HTML, XHTML. Ali kada korisnik ne zatvori element liste, a pri vrhu navodi XHTML, onda logično da će doći do problema. Možda će to proći kod IE-a, ali ovdje neće. Jako je jednostavno i ne vidim pogrešku Opere što se toga tiče. Specifikacija tako navodi, specifikacije se valja držati.
Djuro
15. 12. 2010. u 1:15 am
Nadam se da “piknuti” ne znači da je tekst bio pokušaj trollanja 😉
1. Bojim se da da poanta ipak nije dohvaćena. Naime, nigdje ne tvrdim da je iskustvo štetno.
2. Nije “sigurno plus”, ali nije nužno ni minus. Ovisi o potrebama onog korisnika s početka rečenice. Malo kasnije si mogao pročitati da mislim da je Opera Mini korisna stvar za mobilni Internet, a jedan od
razloga za to jest Turbo – bar u onim slučajevima u kojima se plaća po kilobajtu. No, s par zadrški koje ne navodiš. Naravno da ne navodiš, reklamiraš. No zašto je problematično ako ih se istakne?
Nadam se da ne misliš ozbiljno da netko tko vidi Turbo kao potencijalni sigurnosni problem misli da Googleovo skupljanje svega na što mogu staviti šape to nije. Zapravo, vjerojatno ne misliš, pa je onda ovo primjer klasične ja-sam-loš-ali-vidi-mog-susjeda-taj-je-gori argumentacijske taktike.
3. Tko “hejta”? Link je koristan, ali ista funkcionalnost postoji i drugdje, ie to nije nekakav jedinstveni “killer feature”, iako nitko ne niječe da je pogodnost. Prilično jadno da se jedna takva razumna
primjedba naziva jadnom ili “hejtanjem”. Ne mora nuditi isključivo prikaz Web stranica, no s time samo htjedoh naglasiti da tvrdnja pod 1) ne stoji – obzirom da je u tom slučaju potrebno odlučiti što još
ubaciti. Opera Software tako misli da su email i torrent klijent potrebni, kao i osobni file/media server. Mudrome i previše.
4. Opera je inovativan preglednik, to što su njeni proponenti nesposobni navesti primjere te inovativnosti (a da ne spominjem posve neprimjereno razbacivanje uvredljivim optužbama) ne znači ni pišljivog boba.
Ne uspoređujemo text editor i preglednik, već govorimo o konceptu, a koncept se prvo pojavljuje izvan preglednika. Opera ne postoji za javnost prije 1996., a MultiTorg je pokazan javnosti na jednoj
konferenciji 1995. – i nije imao tabove [http://en.wikipedia.org/wiki/History_of_the_Opera_web_browser], bez obzira razlikuješ li ti MDI i tabove ili ne. Još jednom, oni se u Operi pojavljuju tek 2000. godine. Više o povijesti tabova -> http://en.wikipedia.org/wiki/Tab_(GUI)#History
5. Ne radi se o tome da nije “presudni” faktor, već o tome da nije faktor uopće. Usput, ne vidim što bi se smatralo humorom u tvom tekstu. Osim ako ne smatraš da to što oni imaju smisao za humor čini tebe smiješnim. Onda si u pravu. Ovo se zove double entendre [http://dictionary.reference.com/browse/double+entendre] 🙂
7. Bojim se da si još jednom malo skočio – ja takvo što ni ne tvrdim. Štoviše, smatram da je hvalevrijedno što se Opera pridržava standarda. Što se ZoP-a tiče, slijedeća linija kaže “Unless explicitly silenced.”, što savršeno odgovara onome o čemu sam govorio – ne radi se o tome da se greške ignoriraju, već o tome da se istom onom korisniku s početka teksta omogući što ugodnije iskustvo pri pregledavanju web stranica, što je, nadam se da se slažeš, osnovni, ako ne već jedini, zadatak nekog web preglednika. Jednostavnije rečeno – nema razloga da korisnik “pati” zbog lošeg markupa. Jako je jednostavno i ne vidim kako ne vidiš da to nije Dobra Stvar TM.
el.gambo
15. 12. 2010. u 4:15 pm
Operu sam koristio u neka davna vremena, prije nego sam prešao sa Opere na IE6.
IE 6 je u svoje vrijeme, za mene, bio puno bolji browser od Opere.
IE6 je imao bolji engine, imao je više mogućnosti prikaza: font-face, text-shadow, box-shadow u vrijeme dok nitko nije pomišljao na CSS3. Za razliku od IE-a, Opera je tek nedavno omogućila embedanje fontova.
IE6 se mogao proširivati raznim dodacima. Uz dodatak tabova, IE boostera, DAP-a i sličnog, IE6 je imao sve važne mogućnosti Opere, a bez suvišnog smeća.
Mali i brzi IE6 s opcijama koje zaista koristim, bio je puno bolji od spore, glomazne Opere krcate nepotrebnim mogućnostima.
Naravno, odavno više ne koristim IE, ali Opera je za mene postala prošlo svršeno vrijeme puno prije Internet Explorera.
Danas imam na ovom kompjutoru četiri verzije Opere i koristim ih jedino kada isprobavam svoje web stranice u čudnim, egzotičnim browserima koje nitko ne koristi.
Ne trebaju mi “razlozi da konačno isprobam Operu”, Opera mi je nekada bila glavni i jedini browser, a zadnjih desetak godina prilično često ju “isprobavam”. I zato znam da se ne može mjeriti s Chromeom i Firefoxom.