Okrugli stol o e-trgovini: Kaskamo za EU trendovima, ali očekuje se 'boom' na koji moramo biti spremni!

Okrugli stol o e-trgovini: Kaskamo za EU trendovima, ali očekuje se ‘boom’ na koji moramo biti spremni!

U prostorijama HND-a danas je održan okrugli stol o internetskoj trgovini, za koju se očekuje kako će nakon recesije doživjeti popriličnu ekspanziju. No, dok ne uđemo u postrecesijsku fazu, treba mnogo toga napraviti, posebice jer ovaj oblik trgovine kod nas poprilično kaska za ostalima, iako je riječ o tržištu na kojemu se godišnje, prema nekim istraživanjima, "okrene" i do šest milijardi kuna. U sklopu rasprave moglo se čuti više o preprekama za rast e-trgovine, načinima njihovog zaobilaženja, regulativama, navikama hrvatskih potrošača, trendovima i drugim vezanim temama.

Okrugli stol četvrti je u nizu u sklopu projekta  eTrgovina/eNovac/eTurizam, koji organizira magazin Banka. (Fotografije: Mara Bratoš)
Okrugli stol četvrti je u nizu u sklopu projekta eTrgovina/eNovac/eTurizam, koji organizira magazin Banka. (Fotografije: Mara Bratoš)

U prostorijama HND-a danas je održan okrugli stol o internetskoj trgovini, za koju se očekuje kako će nakon recesije doživjeti popriličnu ekspanziju. No, dok ne uđemo u postrecesijsku fazu, treba mnogo toga napraviti, posebice jer ovaj oblik trgovine kod nas poprilično kaska za ostalima, iako je riječ o tržištu na kojemu se godišnje, prema nekim istraživanjima, “okrene” i do šest milijardi kuna. U sklopu rasprave moglo se čuti više o preprekama za rast e-trgovine, načinima njihovog zaobilaženja, regulativama, navikama hrvatskih potrošača, trendovima i drugim vezanim temama.

Okrugli stol organizirao je magazin Banka, a riječ je o četvrtom ovakvom događaju koji se održava u sklopu projekta eTrgovina/eNovac/eTurizam. Dok se u prethodnome govorilo o utjecaju novih tehnologija na turizam, ovdje se fokus stavio na trgovinu, koju su, kako je na početku naglasila moderatorica Marina Ralašić, internet i nove tehnologije u potpunosti promijenile. Iznijela je i podatak o tome da samo 12 posto domaćih potrošača kupuje putem interneta, referirajući se na nedavno istraživanje koje je proveo Google, a jedan je od glavnih razlog je manjak domaće ponude. Tu su svakako i pad kupovne moći te visoke cijene dostave, što utječe na to da kupovina putem interneta u Hrvatskoj zaostaje za europskim prosjekom, iako smo odnedavno dio Europske unije.

Od ulaska u Europsku uniju ipak se vidi napredak

No, da ulazak u Europsku uniju ipak znači svojevrstan pomak pokazalo je istraživanje MasterIndex, o kojemu je više govorila Aleksandra Babić, direktorica marketinga za centralno-istočnu Europu MasterCarda. Naime, ulaskom u Europsku uniju velik broj ispitanika koji sudjeluju u ovom istraživanju, čak 63 posto, potvrdio je namjeru češćeg kupovanja putem interneta, i to zbog uklanjanja prepreka, kao što su carine i mogućnost dostave robe u Hrvatsku.

Kako MasterCard prati kupovinu korisnika u stranim trgovinama, u prva tri mjeseca, otkako smo ušli u Europsku uniju, vidi se značajan porast. Naime, prije 1. srpnja vidjeli smo trend dvocifrenog povećanja kupovine, koji je tada iznosio oko dvadeset posto, a sada je brojka bliža povećanju od trideset posto. Sada bi bilo interesantno vidjeti kako se može podići domaća internetsku trgovina na višu razinu.

Aleksandra Babić, MasterCard, govorila je o hrvatskim navikama kupovine putem interneta.
Aleksandra Babić, MasterCard, govorila je o hrvatskim navikama kupovine putem interneta.

PayPalom plaćaju mlađe, a kreditnim karticama starije osobe

Inače, MasterIndex je istraživanje o potrošačkim navikama u Hrvatskoj, koje se provodi dva puta godišnje u suradnji s GfK. Posljednje je provedeno u travnju ove godine, i to na uzorku od 1011 korisnika bankarskih usluga u dobi između 18 i 55 godina. Ono je pokazalo kako udio ispitanika koji kupuju putem interneta, barem nekoliko puta godišnje, iznosi 75 posto, što je ista razina kao u 2012., ali treba imati na umu kako je ispitana skupina ionako sklona kupovini putem interneta. Najčešće se kupuju odjeća i elektronički proizvodi, a plaća se karticama (kreditnim ili s odgodom plaćanja) te PayPalom – karticama češće plaćaju starije osobe, a PayPalom mlađe. Istodobno, raste zanimanje za mogućnost korištenja debitnih kartica. Strane trgovine još su uvijek popularnije od domaćih, a grupne kupovine privlače velik broj korisnika – upravo one često razbijaju led i korisnici na njima često obavljaju svoju prvu internetsku kupovinu.

Zanimljivo je bilo vidjeti i što su korisnici naveli kao prepreke za online kupovinu – čak 57 posto njih boji se da takav način kupovine nije dovoljno siguran, a Aleksandra Babić izjavila je kako je to dovoljan signal da je potrebna edukacija na tom području.  Slijedi činjenica da korisnici vole vidjeti i isprobati proizvode prije kupnje, da nisu nikada probali kupovati na ovaj način, a tu su i, troškovi dostave. Motivacija za kupovinu putem interneta najčešće se iskazuje u boljim cijenama ili popustima, besplatnoj i brzoj dostavi, širem izboru proizvoda te jednostavnom procesu naručivanja.

Visoke naknade i komplicirani propisi koče razvoj  internetske trgovine

Važnu ulogu u razvoju domaće elektroničke trgovine svakako bi trebala imati država, a Jan Sulik, voditelj Službe za razvoj elektroničkog poslovanja u Ministarstvu gospodarstva, koja se upravo bavi ovim aspektom, naveo je neke od prepreka na koje se nailazi te što će Ministarstvo napraviti po tom pitanju.

Kako je naveo, sam zakonodavni okvir trgovine putem interneta uređen je Zakonom o trgovini i Zakonom o elektroničkoj trgovini, ali i nizom drugih zakona i akata, čim je samo zakonodavstvo poprilično fragmentirano. Iznio je i nekolicinu zanimljivih podataka, poput prepreka i izazova e-trgovine, i to identificiranih od strane trgovaca. Tako su tu netransparentnost podataka o trgovcima, jedinstvena regulacija uvjeta (općih) za obavljanje djelatnosti internetske trgovine, odgovornosti kartičnih kuća i banaka za dano odobrenje transakcije, jedinstvenost opisa proizvoda, klasifikacija internetskih trgovina, previsoke naknade i provizije za plaćanja karticama (primjerice, u Danskoj one mogu biti 0,1 posto transakcije, a u Hrvatskoj idu čak i do 7 posto), regulacija za internetske trgovine koje se bave grupnim prodajama (nisu web trgovine nego posrednici(/promotori). Tu su i fiskalni i parafiskalni nameti, kao što su članarina za HTZ, HGK, fiskalizacija, PDV na e-knjige…

Jan Sulik, Ministarstvo gospodarstva, iznio je prepreke na koje nailaze trgovci i potrošači te naveo što se radi po tom pitanju.
Jan Sulik, Ministarstvo gospodarstva, iznio je prepreke na koje nailaze trgovci i potrošači te naveo što se radi po tom pitanju.

S druge strane, prepreke identificirane od strane potrošača, posebice za prekograničnu kupovinu, su nedostatak povjerenja u virtualan način kupovanja, zabrinutost za mogućnost vraćanja i zamjene robe, kao i za način obrade prigovora, zabrinutost za sigurnost plaćanja te nedostatak ITC znanja i vještina građana.

Sljedeći koraci Ministarstva

Sulik je naveo sljedeće korake Ministarstva gospodarstva za poboljšanje klime za elektroničku trgovinu. Radit će se na proširenoj brošuri o ovoj temi, a slijede i prijedlozi izmjena zakona ili pravilnika, kao što je klasifikacija internetskih trgovina, koji bi pojednostavili poslovanje. Planira se uvođenje certifikata, kao što su trust marks, top rated sellers, trusted e-shops, u suradnji s komorama i udrugama. Također, utjecat će se i na druga nadležna tijela državne, posebice kako bi se izmijenili zahtjevi iz zakona i pravilnika, koji predstavljanju administrativne barijere, a radit će se i na snižavanju nameta. Na kraju je posebno istaknuta i važnost edukacije korisnika.

Bankarske usluge za elektroničku trgovinu

Mirela Kenfelj, Raiffeisen BANK Austria
Mirela Kenfelj, Raiffeisen BANK Austria

Mirela Kenfelj, direktorica RBA Centra za kartično poslovanje, predstavljala bankarsku komponentu, nužnu za obavljanje transakcije putem interneta. Govorila je više o usluzi eToMiTreba, koju RBA nudi svakoj pravnoj i fizičkoj osobi, odnosno, svima koji imaju robu koju žele prodavati putem interneta kupcima iz cijeloga svijeta. Naime, putem te usluge trgovci mogu naplaćivati proizvode i usluge kreditnim i debitnim karticama. Ona ujedno nudi i sigurnost naplate za poduzetnika te transakcija za kupca – i to kroz sustav monitoriranja autorizaciju transakcija, sustav monitoriranja web stranica trgovaca te sigurnosne standarde svjetskih platnih sustava.

Korisnici žele dostavu na točnu adresu, uz prethodnu najavu i mogućnost praćenja

Posljednji komad slagalice svakako je logistika, posebice dostavljanje robe. O tome je govorio Marko Jukić, izvršni direktor Divizije ekspres Hrvatske pošte. On se također osvrnuo na trendove u e-trgovini, pa je tako istaknuo da u Europskoj uniji svaka četvrta tvrtka prodaje robu i usluge u inozemstvo. Također, e-trgovina je 2008. imala udio od 15 posto u ukupnom paketnom tržištu EU, a 2012. se postotak popeo na 20 do 40.

Što se tiče očekivanja e-trgovaca i kupaca o točkama dostave, većina korisnika želi da im se paket dostavi na točnu adresu, ali dolaze u obzir poštanski uredi te paketni kiosci. Korisnici bi voljeli i dodatne usluge, kao što je elektronička najava dostave, e-mailom i SMS-om, te praćenje paketa.

Marko Jukić
Marko Jukić naglasio je kako je ulaskom u EU olakšano slanje paketa iz Hrvatske prema zemljama članicama.

Inače, Hrvatska pošta u 2010. godini uvela uslugu e-Paket s ciljem približavanja B2C tržištu. Ta usluga, kako kaže Jukić, zadovoljava sve uvjete e-trgovine, pristupačna je cijenom, ali koristi se samo u domaćem prometu. Formiranje cijene ovisi o količini i masi paketa, mjestu dostave i dodatnim uslugama, a za međunarodne zbrajaju se i troškovi tamošnjih operatera.

Ulaskom u EU olakšano je slanje paketa iz Hrvatske prema državama članicama jer vrijede ista pravila kao u unutarnjem prometu – ne popunjavaju se carinski obrasci, špediterska dokumentacija, posebne adresnice, a pošiljke se mogu predati zatvorene. Nema posebnih zabrana, nego vrijede pravila propisana zakonom o poštanskim uslugama.

Svijest Hrvata polako se mijenja

Tijekom rasprave, posjetitelje, a posebice same trgovce, najviše je zanimalo što će se napraviti po pitanju visokih naknada koje se isplaćuju banci po transakciji. Sudionici su objasnili da se naknade formiraju pod utjecajem dinamike tržišta – tu su rizik naplate, međubankarske naknade i drugi faktori, zbog čega su same naknade nešto više no u drugim europskim državama. No, Jan Sulik je naglasio kako na razini Europske komisije postoji nova legislativna inicijativa koja bi trebala utjecati na naknade, odnosno, na njihovo snižavanje.

Za kraj se zaključilo da se, razvojem tehnologija, očekuje ekspanzija elektroničke trgovine, bilo putem računala, tableta ili mobitela. Što se tiče trendova, očekuje se sve veća jednostavnost trgovine internetom, a sve će se veća važnost stavljati i na zaštitu potrošača te sigurnost podataka na internetu. Očekuje se i promjena u svijesti Hrvata, koji se polako otvaraju prema internetskoj trgovini, a svi su sudionici naglasili kako će njihovi sektori, bankarski, logistički te državni, pratiti i podržavati te trendove.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Vladimir

    Vladimir

    10. 10. 2013. u 4:45 pm Odgovori

    Ja i dalje kao pravna osoba ne mogu prodavati svoje robe i usluge preko Paypal-a. Jednostavno ne postoji zakon koji bi to regulirao.
    Kako sve super brzo ide ovaj boom bi mogao doći iza 2020. godine

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Prikaz

Native Teams u Hrvatskoj: Kako olakšavaju brigu o porezima, doprinosima i zapošljavanju u inozemstvu?

Native Teams, platforma za freelancere i digitalno plaćanje koju globalno koristi gotovo sto tisuća ljudi, u Hrvatsku je stigla prije dvije godine. Otkrivamo kako im je izgledalo širenje na regiju te što su u međuvremenu nova uveli.

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Tvrtke i poslovanje

Znate li koristiti svoj “mozak izvan mozga”?

Proces u kojem naš mozak prati samog sebe i procjenjuje koliko mu dobro ide radimo svakodnevno, s više ili manje uspjeha. Riječ je o metakogniciji koja utječe na svaki aspekt našeg ponašanja - od definiranja životnih ciljeva i kako do njih doći do procjenjivanja vlastitih osjetila.

Što ste propustili

Izvještaj

Metaverse nije mrtav. Njegov zli brat iz Mete možda jest…

Rebrendingom u Metu, Facebook je pokušao preuzeti vlasništvo nad pojmom metaversea, no svjedoci smo koliko mu je to uspjelo. Metaverse više nije u hypeu kao nekad, ali oni koji su se nastavili baviti njime - znaju da priča tek počinje.

YouTube i digitalni video

Slavimo 19 godina prvog YouTube videa uz popis Hrvata s najviše pretplatnika

Donosimo vam popis najpopularnijih hrvatskih YouTubera i šarolikost ovog popisa sigurno niste očekivali.

Programiranje

Zbog prvog AI programera i “Shrimp Jesusa” AI sustavi se čine sve manje inteligentnima

U ovoj epizodi donosimo vam primjere loše primjene umjetne inteligencije: od smotanih AI programera i (ne)nosive tehnologije do nevjerojatnih religijskih ikona.

Društvene mreže

Dodala sam HTZ kao suradnika na Instagramu i dobila preko 2000 lajkova – no, što osim toga?

Opcija "Invite collaborator" dostupna je svim Instagram profilima od kraja 2021. godine. Testirala sam je na svojoj objavi kako bih vam pomogla u odluci trebate li je koristiti, kako je možete iskoristiti te što biste time mogli dobiti.

Digitalni marketing

Gen Z ima pažnju od 8 sekundi, kako ih zainteresirati?

Odrasli su uz internet i igre, važna im je održivost i transparentnost, zanima ih umjetna inteligencija, o ulaganju i financijama znaju više nego ijedna generacija te žele poruke skrojene samo za njih...

Tvrtke i poslovanje

Nagrađeni su najbolji domaći web trgovci – najbolji webshop Volim Ljuto

Ukupno 92 hrvatska web trgovca prijavili su se na šesto natjecanje eCommAwards powered by FAVI, a natjecali su se u šest kategorija: korisničkoj podršci, analitici, SEO optimizaciji, putovanju kupca, pravnoj usklađenosti i sadržaju.