Ivor Krapac
27. 11. 2015.
Osmišljavajući nova rješenja koja će potaknuti promjenu ili pružiti pomoć onima koji je traže, četiri hrvatska pojedinca našla su se u ovogodišnjem izboru New Europe 100 Challengers, koji izdvaja inovacije u Središnjoj i istočnoj Europi. Za ulazak u konkurenciju ključna je pozitivna promjena iza koje osoba i njen projekt stoji, a odabrani hrvatski kvartet usmjerio se na različita područja.
Kako dati poticaj pozitivnoj promjeni s ponudom inovativnog rješenja na području kulture, politike, poslovanja, znanosti i društvenih aktivnosti? Birajući najbolje projekte koji se time bave, drugo izdanje popisa New Europe 100 Challengers izdvojilo je najistaknutije inovatore u Središnjoj i istočnoj Europi, a u odabiru su se našla i četiri hrvatska projekta usmjerena na različita područja.
Valent Turković iz Otvorene mreže izdvojen je zbog okupljanja grupe volontera koji su nedavno kreirali mobilne Wi-Fi točke za izbjeglice, Miroslav Vrankić iz E-glasa uvršten je zbog stvaranja elektroničkog asistenta koji pomaže da osobe s invaliditetom mogu kontrolirati uređaje glasom, Jan Jilek iz Dotmetricsa zaslužio je priznanje zbog poticanja strukturnih reformi i izgradnje pan-EU startup infrastrukture, a Matija Kopić iz Farmerona zbog inovacija u poljoprivredi.
Kako doći na popis?
Četiri hrvatska projekta imaju različita usmjerenja, uklapajući se u sliku odabira koji je raznovrstan. Gledajući pokretače projekata, u ovogodišnjem izboru najvećim su se dijelom našli poduzetnici, kojih je bilo 50 posto, ali sa svojim inicijativama na popisu se našli i aktivisti i političari, s ukupnim udjelom od 32 posto.
Projekti na koje se usmjerava pozornost bave se pozitivnim promjenama i nude rješenja za probleme u društvu. S takvim pristupom, u ovogodišnjem su se izboru, među ostalim, našli i web-platforma za povezivanje umjetnika i potencijalnih pokrovitelja, interaktivni roboti za medicinsku rehabilitaciju, podučavanje djece informatičkim vještinama ili s malo drugačijim usmjerenjem, bespilotna letjelica AirDog koja se koristi u ekstremnim sportovima.
U odabir možete ući i ako ste političar koji potiče promjene i rješava društvene probleme, kao što je ovog puta bio slučaj s estonskim predsjednikom Toomasom Hendrikom Ilvecom i njegovim slovačkim kolegom Andrejom Kiskom, izdvojenima zbog podupiranja inovacija u njihovim zemljama.
Tehnologija pomaže rješavanju specifičnih problema
Što je sve dovelo do skretanja pozornosti na hrvatske projekte, ali i ostale u izboru? Važni aspekt popisa opisala je Agata Waclawik, voditeljica odjela Public Policy iz Googlea za regiju Središnje i istočne Europe:
Ovogodišnja New Europe 100 lista pokazuje da u mnogim ključnim područjima, uključujući obrazovanje, zdravstvo, promet i agrikulturu, inovatori iz naše regije koriste najnovija tehnološka postignuća za rješavanje specifičnih poslovnih i društvenih problema. Raznolikost na listi pokazuje da ekonomske i društvene inovacije u Srednjoj i istočnoj Europi imaju znatan potencijal za rast, stvaranje snažnih poslovnih pothvata, poslova i ekonomskog rasta.
Izbor najboljih inovatora s društveno korisnim projektima organizirala je inicijativa Res Publica, a partneri su bili Google, Visegrad fund i Financial Times, kao i brojne institucije iz regije koje su pomogle da popis bude što raznovrsniji.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.