Neutralnost Interneta u Hrvatskoj još nije narušena, ali...

Neutralnost Interneta u Hrvatskoj još nije narušena, ali…

Nakon prošlotjedne rasprave o cenzuri na internetu, jučer se u prostorijama Kuće ljudskih prava vrlo zanimljiva rasprava koja nažalost nije okupila toliko znatiželjnika. U raspravi o pitanju neutralnosti mreže sudjelovali su: Ivan Marić (SRCE), Ivo Špigel (Prepetuum Mobile d.o.o., HUP), prof. dr. sc. Maja Matijašević (FER), Marko Rakar (Initium, CROWD, pollitika.com), Tomislav Medak (mi2, hrvatski Creative Commons tim), te mr. sc. Mario Weber (HAKOM). Već u samom početku utvrdilo se da čak i tvrdokorni geekovi ponekad krivo uporabljuju ovaj, budimo iskreni, običnom puku potpuno stran pojam.

Nakon prošlotjedne rasprave o cenzuri na internetu, jučer se u prostorijama Kuće ljudskih prava vrlo zanimljiva rasprava koja nažalost nije okupila toliko znatiželjnika.

U raspravi o pitanju neutralnosti mreže sudjelovali su: Ivan Marić (SRCE), Ivo Špigel (Prepetuum Mobile d.o.o., HUP), prof. dr. sc. Maja Matijašević (FER), Marko Rakar (Initium, CROWD, pollitika.com), Tomislav Medak (mi2, hrvatski Creative Commons tim), te mr. sc. Mario Weber (HAKOM).

Već u samom početku utvrdilo se da čak i tvrdokorni geekovi ponekad krivo uporabljuju ovaj, budimo iskreni, običnom puku potpuno stran pojam.

Što je zapravo neutralnost mreže? Ukratko, to je načelo koje govori da na, u ovom slučaju Internetu, ne bi smjelo biti nikakve vrste diskriminacije. Sav promet koji teče internetom tretiran je jednako, svi paketi koji ulaze u internet dobivaju isti tretman na svom putu kroz mrežu od izvora do odredišta. Drugim riječima, ISP-ovi ne bi smjeli nikakvim radnjama onemogućavati, ali ni poticati neki sadržaj na osnovu njegovog vlasništva, podrijetla ili destinacije.

Pojavom novih servisa poput Youtubea i Facebooka, ali i Googlea općenito, ovaj se “problem”  zakomplicirao, budući da oboje nude iznimnu lakoću i širenje velikih količina informacija, često potpuno zamjenjujući tradicionalne medije. Postavlja se pitanje kako će se spomenuti servisi nositi s odgovornošću koju imaju.

Stanje u Hrvatskoj

Na moderatorovo pitanje upućeno publici o tome pamte li neki primjer u kojem su ISP-ovi namjerno blokirali neki sadržaj, nitko nije ni pisnuo. Naprosto zato jer primjera, barem onih direktnih, nije ni  bilo. Marko Rakar čak je istaknuo da ni oko slučaja objave registra branitelja (zbog kojeg je postao mayor PUZ-a u Heinzelovoj na Foursquareu) nije bilo namjernog blokiranja, već su se jednostavno događale u takvim situacijama standardne tehničke poteškoće.

Na raspravi su sudjelovali predstavnici SRCA, HAKOM-a... (Snimio Hrvoje Mihajlic)

Ivan Marić, zamjenik ravnatelja SRCE-a, potvrdio je prethodno iznesene teze da je u Hrvatskoj najveći problem monopol ISP-eva, koji uz internet nude i ostale usluge, što daje prostor dodatnom proizvoljnom “reguliranju” operatera.

Isto tako apelirao je da HAKOM napravi detaljnu studiju kvalitete broadbanda u Republici Hrvatskoj, istaknuvši da korisnici u neznanju (jer ruku na srce većina Hrvata  ne zna za Speedtest.net) dobivaju puno manje od onoga što su u dobroj volji kupili. U Francuskoj primjerice postoji zakon koji nalaže da operateri objavljuju podatke o duljinama parica, uz koje se vrlo jednostavnom matematikom može izračunati kolike se zaista brzine mogu izvući iz postojeće infrastrukture. Nema nikakvog razloga da i u Hrvatskoj ovakvi podaci ne budu javni.

Isto tako napomenuo je čisto zbog tehničke prirode, određena regulacija ponekad ipak nužna. Profesorica sa FER-a Maja Matijašević, napomenula je kako je Europska komisija izrazila stav u kojem još jedno vrijeme ne misli regulirati internet, osim u kritičnim i nužnim situacijama, te da rasprava o neutralnosti mreže u SAD-u još nije ni pokrenuta.

Postoji li stvarni problem?

Pred kraj je Marić lagano zaključio možda i najpametnijom misli cijele rasprave – da bi internet kao sustav mogli regulirati, moramo ga prvo izmjeriti.

Na žalost, relativno je malo ljudi sudjelovalo na raspravi. (Snimio Hrvoje Mihajlic)

Ima li smisla regulirati internet? Hoćemo li ponovo dopustiti da nam se ponovo dogodi situacija da zbog nepažnje i tromosti izgubimo ovu blagodat koju većina nas svakodnevno koristi? Internet bez načela neutralnosti i nema previše smisla, jer se ne iskorištavaju svi potencijali stvaranja inovacija, sloboda govora, te generalno – demokracija.

HAKOM-ov tekst o javnim konzultacijama možete preuzeti u PDF-u te svoje stavove i mišljenja osobno dostaviti registracijom na njihovim stranicama, a najkasnije do 28. 02. 2011. u 16 sati. Pomalo retoričko pitanje za kraj – smatrate li vi da internet treba, i do koje mjere regulirati?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Kiko

    Kiko

    24. 02. 2011. u 7:45 pm Odgovori

    A gdje je uopce bilo objavljeno to?
    Odgovor na pitanje je teško dati. U svakom slučaju o tome se neće odlučiti unutar HR već EU komisije.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Digitalni mediji

Urednik ukrajinskog Forbesa: “Dezinformacije nam zapravo nisu predstavljale veliki problem – Rusi su izgubili informacijski rat”

Grad bombardiraju doslovno, a vas vijestima i dojavama, "ne možete se usredotočiti na bilo što duže od 10 minuta...", prisjeća se Mykhailo prvih tjedana rata u Ukrajini. Ispričao nam je kako su u ukrajinskom Forbesu operativno i mentalno pripremali redakciju za rad u takvim okolnostima.

Što ste propustili

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Intervju

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...

Digitalni marketing

Anton Smolčić kao novi voditelj digitalnog marketinga pomaže Muzeju iluzija u globalnom širenju

Muzej iluzija pridobio ga je činjenicom da je to globalni projekt s ambicioznim planovima i prilika da bude dio stvaranja tog globalnog uspjeha.

Novost

Poticaji za električna vozila podijeljeni u samo 50 minuta

Već nakon jedne minute rezervirano je gotovo 30 posto sredstava, a ukupni broj prijava po prodajnom mjestu varirao je od samo pet prijava za one salone sa slabijim rezultatom pa do sveukupno 60-ak prijava za uspješnije prodajne salone.

Karijere

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".