317 eura - toliko hrvatski IT manje plaća žene
AI/Canva

317 eura – toliko hrvatski IT manje plaća žene

Iako 'nitko to ne želi', sektor budućnosti još se valja u blatu prošlosti, a nema ni govora o dostizanju rodne ravnopravnosti.

Plaće žena u IT sektoru u Hrvatskoj u prosjeku su 14 posto niže od plaća njihovih muških kolega. U Srbiji je razlika još izraženija, gotovo 28 posto. Dočekujemo i ovaj Međunarodni dan žena s kiselim statistikama o razlikama u plaćama koje su rasle, ali nisu mnogo odmaknule od prošlogodišnjih. IT-jevke su u Hrvatskoj i dalje u prosjeku predbilježene na 317 eura manju plaću.

Prosječna neto plaća muškaraca u hrvatskom IT-ju je porasla na 2234 eura s 2037 eura koliko je iznosila prošle godine. Dok je prosječna neto plaća ženama skočila na 1922 eura s prošlogodišnjih 1722 eura. Prema tim je podacima, ženama nešto brže rasla plaća, 11,62 posto nego muškarcima, 9,67 posto.

Iako je IT sektor budućnost, po pitanju neravnopravnih plaća nije ništa progresivniji od ostatka hrvatske ekonomije gdje je jaz plaća ovisno o istraživanju, između 14 i 16 posto. U Hrvatskoj bi žene, prema najnovijim podacima Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE), morale raditi otprilike 13,8 mjeseci da bi zaradile isto što i muškarci u 12 mjeseci.

Pomalo je bedast osjećaj iz godine u godinu ponavljati isto, da razlika u plaći od 14 posto ne nastaje zato što žene rade lošiji posao. No, u prigodnom podcastu koji smo snimili na tu tematiku Vatroslav Mileusnić, suosnivač i izvršni direktor platforme za usporedbu i analizu plaća Tabu, kaže kako je komunikacija o tome ključna kako bi došlo do promjene i konačne uspostave ravnopravnosti pa ćemo ponoviti gradivo.

Vatroslav Mileusnić, suosnivač i izvršni direktor Tabua

Neki od razloga zašto i dalje govorimo o nižim plaćama žena u IT-ju su što je i dalje manje žena u senior i lead pozicijama, žene rjeđe pregovaraju o plaći ili dobivaju niže ponude, češće prekidaju karijere zbog obiteljskih obaveza, porodiljnih i rodiljnih odmora.

Pozitivno je što broj žena u hrvatskom IT-ju raste, prema EIGE-u lani su činile 22 posto radne snage u tom sektoru, što je za šest posto više u odnosu na 2015.

Još jedan Dan slabije plaćenog spola. Čestitamo IT-jevke opet radite za manje!

Što duže rade, manju plaću primaju (u odnosu na kolege)

Razlike u plaćama rastu s godinama staža, potvrdili smo gradivo. Ove godine, prema podacima Tabua, juniorke su u prosjeku bile plaćene tek 30 eura manje od kolega. Nakon dvije do četiri godine rada, taj se raskorak u prosjeku povećao na 153 eura, a u idućim godinama samo raste. U seniorskoj fazi, nakon više od 30 godina rada, žene u prosjeku primaju 352 eura manju plaću.

Ukupan uzorak je 5458 plaća, 3721 plaća koje su primili muškarci i 1737 plaća koje su primile žene Tabu

Najveća razlika u plaćama je 489 eura, toliko su plaćeniji senior data inženjeri od svojih kolegica, slijede voditelji korisničke podrške sa 429 eura većom plaćom i voditelji razvoja sa 420 eura većom plaćom. Seniori backend developeri i product owneri su isto u toj kategoriji s 338 i 314 eura većim plaćama.

Najmanje su razlike u plaćama među muškarcima i ženama na mid Full Stack i Product Manager pozicijama, kao i među seniorima Full Stack developerima, gdje je razlika u plaći 11 eura u korist muškaraca.

Tabu

Na ovim pozicijama žene zarađuju više

Nisu baš mnogobrojni slučajevi, ali veseli vidjeti kako postoji i pozitivan jaz u plaćama gdje žene na istim pozicijama s istim senioritetom i godinama iskustva primaju višu plaću od muškaraca.

Na juniorskim pozicijama Full Stack i Backend developera i na mid pozicijama Data Analysta žene su imale 8 do 11 posto veću plaću. Primjerice, Full Stack juniorke su tu bile u najboljoj poziciji, primale su 1534 eura plaću, 157 eura više od kolega.

Na ovim pozicijama IT-jevke u Hrvatskoj primaju veće plaće od kolega

Položaj žena kod susjeda još i lošiji

Rodna nejednakost što se tiče plaća još je izraženija u BiH, a osobito u Srbiji gdje su ove godine prvi puta mjereni podaci. U BiH žene u IT-ju primaju gotovo 19 posto manju plaću, a u Srbiji gotovo 28 posto.

Iako za te zemlje ima daleko manji set podataka nego za Hrvatsku, omjer je otprilike uzorak od 5500 plaća u Hrvatskoj naprema uzorku od 500 plaća u BiH i Srbiji, pokazatelji trenda su i više nego očiti.

Vatroslav napominje i kako za Srbiju imamo i drugi izvor podataka s obzirom na to da je nedavno FishingBooker napravio istraživanje i njihovi rezultati su javno dostupni. Usporedbom njihovog istraživanja i rezultata koji je o Gender Pay Gapu dobio Tabu, razlika je oko dva posto. 

U Hrvatskoj i Srbiji najplaćenije pozicije za žene bile su one product menadžera, u Hrvatskoj je za tu rolu prosječna neto plaća 2658 eura, dok je u Srbiji nešto nižih 2561 eura. U BiH je najplaćenija pozicija za žene bila ona project menadžera s prosječnom neto plaćom od 1770 eura.

Bolja budućnost – za pola stoljeća, stoljeće i po

Prema najnovijem izvještaju Global Gender Gap World Economic Foruma, ako se nastavi trenutni tempo napretka, globalna rodna ravnopravnost, uključujući plaće, neće biti postignuta do 2149. godine, 123 godine od danas.

Imamo sreće što živimo u Europskoj uniji gdje bi tempo napredovanja trebao biti mnogo brži, EIGE procjenjuje da treba pričekati samo 50 godina.

Dosta nade kako će se taj scenarij dogoditi i prije polaže se u direktivu o transparentnosti plaća koju bi EU članice trebale prenijeti u nacionalna zakonodavstva do lipnja ove godine.

Konkretno, ta bi direktiva donijela poslodavcima obvezu da navedu raspon plaće u oglasu za posao i zabranu da pitaju kandidata kolika mu je plaća bila dosad. S druge strance, zaposlenici će moći zatražiti podatke o svojoj plaći, ali i prosječnoj plaći po spolu za usporedive pozicije.

Više neće biti ‘zabranjeno’ razgovarati o plaćama na poslu

Također, tvrtke s više od 100 zaposlenih morat će redovito izvještavati o razlici u plaćama po spolu. Ako je razlika veća od 5% i nije objektivno opravdana, morat će raditi analizu i akcijski plan da to poprave, a predviđene su i kazne za poslodavce koji krše pravila.

Koliko će direktiva utjecati na položaj žena, pisat ćemo već iduće godine. A možda i prije jer, kako kažu, ponavljanje je majka znanja. A majke možda nije zgorega podsjetiti da tu i tamo zatraže veću plaću.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Hrvatski dizajner napravio idealnu mobilnu igru za ribiče sa 76 pravih vrsta riba i 40 lokacija

Claude Code pisao je kod, Codex je pomogao s ilustracijama i tako je grafički dizajner osmislio mobilnu video igru za ribiče. No izraditi igru koja radi i osmisliti igru kojoj će ljubitelji ribolova vjerovati dvije su različite stvari.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

Može li AI reproducirati humor najpoznatijih komičara?

Može li AI biti duhovit na način koji nije odmah prepoznatljiv kao AI? Naša čitateljica provela je tjedne kalibracije prompta da to istraži te nam opisala što je naučila.

Tvrtke i poslovanje

Aleph preuzima prodaju ChatGPT oglasa u Hrvatskoj i još 43 zemlje

Partnerstvo OpenAI-ju donosi lokalnu prodajnu infrastrukturu na 44 tržišta, a domaćim oglašivačima otvara dodatni kanal za promociju brendova i proizvoda unutar jednog od najkorištenijih AI alata na svijetu.

Umjetna inteligencija

Kad ljubavne odluke prepustimo AI-ju

Domaća aplikacija Shrink: Go Deeper koristi knjige i predavanja jednog psihoterapeuta kako bi korisnicima ponudila AI sugovornika za razgovore o emocijama i odnosima. S njim smo o svojim, doduše fiktivnim emocijama razgovarali i mi.

Veliki intervjui

Kako djecu naučiti upravljati novcem?

Kako djeci objasniti štednju, budžet, dug ili razliku između želja i potreba? Jakša Tomović odlučio je taj problem riješiti vlastitom aplikacijom TONKO, koja kroz zadatke, tri virtualne staklenke i kratke lekcije djecu od 6 do 14 godina uči financijskoj pismenosti.

Netokracija Podcast

Hrvatska planira uložiti 932 milijuna eura u umjetnu inteligenciju

U novoj epizodi Netokracija Podcasta razgovaramo o hrvatskom Nacionalnom planu za razvoj umjetne inteligencije, u koji se do 2032. planira uložiti 932 milijuna eura, a dotaknuli smo se i globalne AI utrke gdje se troše milijarde.

Analiza

Kako Hrvatska oblikuje stajališta o europskim digitalnim zakonima?

Europski digitalni propisi oblikuju se puno prije nego što stignu na stol europskih institucija. Hrvatska pritom ima priliku zastupati vlastite interese, ali i uključiti domaću tehnološku industriju u pripremu nacionalnih stajališta. Istražili smo kako taj proces izgleda, ali i što bi moglo bolje.