Još jedan Dan slabije plaćenog spola. Čestitamo IT-jevke opet radite za manje!

Još jedan Dan slabije plaćenog spola. Čestitamo IT-jevke opet radite za manje!

Žene u IT-ju za iste pozicije s jednakim iskustvom u prosjeku primaju 315 eura nižu plaću od svojih kolega.

Stalno pišeš o tim glupostima, žene su plaćene onako kako su se dogovorile s poslodavcem, za tu su plaću pristale raditi. Ako i imaju manju plaću u IT-ju, to je zato što su u tom području lošije od muškaraca. Žene nisu kompetitivne i muškarci ih štede, preuzimaju na sebe veće odgovornosti i više posla, ne odlaze na porodiljni…

Djelić je to razgovora koji sam jučer vodila s tridesetineštogodišnjim muškarcem kojeg nikako ne bih okarakterizirala zatucanim. Zašto to sada javno dijelim? Učestala su takva mišljenja, a ujedno su to i mišljenja koja se ne iznose u medijima. Tema ženske ravnopravnosti izaziva komentare o nasjedanju na feminističku propagandu, naslanjanje na woke kulturu i padanje na nedobrodošle -izme svih vrsta.

Pronađite predavačicu za svoju sljedeću IT konferenciju

I što sad? Da prestanemo pisati o toj olinjaloj temi? Ionako nikakve koristi, već godinama je stanje vrlo stabilno – wage gap se drži čvrsto i ne popušta ni milimetra. A baš zato, posao nije gotov, treba, ako ništa drugo, nastaviti upozoravati da razlike u plaći postoje.

U suradnji s Vatroslavom Mileusnićem iz servisa za usporedbu i analizu plaća Tabu, donosimo najrecentnije podatke o toj temi.

Razlika u plaći raste s – iskustvom

Što više radnog iskustva, to veća razlika u cijeni rada između muškaraca i žena u IT-ju. Podaci Tabua pokazuju kako već od juniorskih pozicija žene kreću s manjim plaćama. U startu je razlika između kolega i kolegica u prosjeku 41 euro, no ona s middle pozicijama raste na 185 eura i kulminira na seniorskim pozicijama gdje je gap čak 410 eura.

Uzme li se u obzir cijeli uzorak, odnosno gotovo 7500 pozicija, prosječna plaća muškaraca u IT-ju je 2052 eura, a žena 1737 eura, odnosno razlika je 315 eura.

Valja naglasiti kako su podaci dobiveni temeljem podataka o plaćama 5153 muškarca i 2260 žena. U obzir su uzete sve pozicije koje imaju senioritete za ljude koji primaju plaću iz Hrvatske i rade na Ugovor o radu na neodređeno, a podaci su im ažurirani u zadnjih 18 mjeseci.

Izvor: Tabu

Što više to bolje – ili ipak ne?!

Ženama ne pomaže ni kad su mnogobrojnije na promatranim pozicijama. Primjerice, u ljudskim resursima (HR) je zaposleno više žena, u našem uzorku 245, a muškaraca 41. Ipak, primanja idu u korist muškaraca, njihova je prosječna plaća 257 eura viša od one koju primaju kolegice iz njihova odjela.

Izvor: Tabu

Jednolična šetnja kroz pozicije

Proveli smo istragu po još devet pozicija i po različitim senioritetima samo da bismo utvrdili gotovo isti obrazac…

Iznimka su juniorke na backend i data engineer pozicijama koje imaju osam, odnosno 51 euro višu plaću od svojih kolega.

Značajnija je razlika jedino na poziciji middle grafičkih dizajnerica koje su čak 287 eura više plaćene od muških kolega, juniorke i seniorke nisu te sreće.

U obrnutom smjeru, možemo govoriti samo gdje su najveće razlike u plaći. Da ne iscrpljujete oči na ovom grafičkom prikazu, otkrit ćemo da su se seniori na poziciji grafičkih dizajnera odlučili na revanš, šišaju kolegice za 336 eura.

Izvor: Tabu

No, oni nisu najbolje prošli. To bi ipak s 435 eura većom plaćom bili frontend seniori kao i seniori u salesu koji nadmašuju slabije plaćeni spol s plaćom višom za 407 eura.
Među full stack developerima najmanji je jaz u plaći – od 8 eura među juniorima, 53 eura među middleovima do 56 eura među seniorima.

Međutim, u tome ne uživa previše IT-jevki jer su daleko manje zastupljene na tom radnom mjestu – juniorki je 43, dok je juniora 228, omjer na middle pozicijama je 627:93, a među najiskusnijima 537:43.

Voditeljske pozicije – više sreće drugi put

Puno brojki, nećemo više zamarati. Jedino još da se osvrnemo na jedinu voditeljsku poziciju na koju smo se fokusirali – voditelja razvoja. Zašto baš tu? Eto došlo nam! Zastupljenost 496:66 ne treba ni pisati koja brojka predstavlja muškarce, a koja žene. Prosjek plaće 2763 eura za muškarce, ženama ipak 358 eura manje.

Što će im? Ionako im sve omogućuju bolje potkovane polovice od kojih će se, kaže moj sugovornik s početka priče, kad im se objesi trbuh i malo ostare razvesti, uzeti im djecu i tražiti alimentaciju. To je zapravo razlog zašto muškarce treba plaćati više, objašnjava on. 🙂

Stereotipi i predrasude su silno zabavni sve dok – ne lupaju po džepu. Zato vjerujem da bi na ovaj dio teksta pripadnici različitih spolova mogli sasvim drugačije reagirati. No, da se ne igramo uvriježenim mišljenjima i veleumnim zaključcima napamet, zalutajmo još malo u jedno istraživanje.

Unatoč svemu, žene zadovoljne

Netokracija je prošle godine u suradnji s INSPO Consultingom Jelene Jelušić, savjetnice za HR i employer branding te magistrice psihologije Monika Pejić provela istraživanje što developeri očekuju od poslodavaca.

Rezultati su pokazali da su žene uglavnom zadovoljne poslom (53 posto), čak i više od – plaćenijih – muškaraca (51 posto).

Još ih je i više (61,2 posto) odgovorilo da smatra kako u tvrtki u kojoj radi ima prilike za rast i razvoj. A to je ipak ključno, vidjeti perspektivu.

Možda i mi kroz koju godinu uvidimo da ima perspektive za promjene u statistikama o razlici u plaćama IT-jevaca i IT-jevki.

Uostalom, EU je donijela pravila o transparentnosti plaća prema kojima će europske tvrtke morati dijeliti informacije o plaćama i poduzeti mjere ako njihova rodna razlika u plaćama premaši 5 posto.

Direktiva o transparentnosti plaća stupila je na snagu u lipnju 2023., a zemlje EU-a trebaju je prenijeti u nacionalne zakone do iduće godine. Zasad nema znakova da se po tom pitanju nešto previše radi, ali neka, vidjet ćemo, još je cijela godina pred nama.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Veliki intervjui

U kojem vrtiću ima slobodnih mjesta? GIS Cloud je napravio kartu Zagreba i otkrio gdje je situacija najgora

Kada ste roditelj vrtićanca, rujan može biti prilično stresan. Hoće li dijete dobiti mjesto, gdje još ima slobodnih kapaciteta i koliko je situacija loša u vašem dijelu grada? Kada biste barem sve te informacije mogli dobiti jednostavno tako da Claudeu ili ChatGPT-ju napišete što želite saznati. Zahvaljujući GIS Cloudu odsada se i to može, a sve zato što su odlučili snažno prigrliti AI.

Veliki intervjui

Kako napraviti wow digitalnu kampanju i istaknuti se u moru AI sadržaja

Umjetnoj inteligenciji nikako nije mjesto u fotelji donositelja odluka kada je riječ o kreativnosti, smatra predsjednica ovogodišnjeg SoMo Advertising žirija.

Analiza

Bori li se itko za interes hrvatske tehnološke zajednice u Bruxellesu?

Hrvatski tech sektor godišnje prijavljuje oko 600.000 eura za lobiranje u EU, ali nema nijednu propusnicu za pristup Europskom parlamentu niti stalni ured u Bruxellesu. S druge strane, tehnološki divovi troše milijune eura i s vođama europske politike sastanče dnevno kako bi nove zakone prilagodili svojim potrebama.

Što ste propustili

Analiza

Bori li se itko za interes hrvatske tehnološke zajednice u Bruxellesu?

Hrvatski tech sektor godišnje prijavljuje oko 600.000 eura za lobiranje u EU, ali nema nijednu propusnicu za pristup Europskom parlamentu niti stalni ured u Bruxellesu. S druge strane, tehnološki divovi troše milijune eura i s vođama europske politike sastanče dnevno kako bi nove zakone prilagodili svojim potrebama.

Umjetna inteligencija

CEO Doista: Uz AI nikad lakše do softvera, ali i nikad veći zahtjev za kvalitetom

Danas je lakše napraviti proizvod, ali i teže napraviti dobar proizvod, tvrdi direktor Doista, kompanije koja godinama opstaje na prilično konkurentnom tržištu. Ispričao nam je kako graditi SaaS koji ne izgori u nastojanju da ostvari brzi uspjeh, već traje.

Startupi

Ekološke tenisice i rješenja za održivu gradnju najbolje su održive inovacije u Hrvatskoj

Startup koji promiče održiviju gradnju Metastruct i scaleup Earthbound koji proizvodi tenisice od ekoloških materijala odnijeli su titulu pobjednika na ovogodišnjem Pitch natjecanju HGK za održive inovacije.

Tvrtke i poslovanje

20 godina Infobipa: Od startupa bez interneta do povezivanja 7 milijardi uređaja

Prvi hrvatski jednorog otvorio je vrata svog vodnjanskog kampusa novinarima. Osnivači su podijelili s nama kako je nastala globalna tehnološka tvrtka, ali i kakve je promjene očekuju uz AI!

Tvrtke i poslovanje

Teva otpušta 100 IT stručnjaka u Hrvatskoj? Evo što kažu iz Plive

Šturi odgovor iz Plive demantira pustošenje hrvatskog IT odjela. No, zašto se ne bismo smjeli čuditi ako se uskoro i obistini nešto slično?

Umjetna inteligencija

Matija Nakić: AI je nagrizao SaaS, ali mu i pomogao da vrtoglavo poraste

Svaki SaaS osnivač s kojim sam zadnjih mjeseci pričala proživljava AI egzistencijalnu krizu. Simptomi uključuju smanjen tek, čupanje kose i ubrzano dodavanje MCP-a na svoju SaaS aplikaciju, piše u svojoj kolumni Matija Nakić, izvršna direktorica i suosnivačica Farseera. Pročitajte u njoj što to SaaS-u uradi AI!