MySociety: Što se sve može kad imamo otvorene javne podatke? Učimo od Britanaca.

MySociety: Što se sve može kad imamo otvorene javne podatke? Učimo od Britanaca.

Na događaju Više od transparentnosti, koji se prošloga vikenda održao u Zagrebu kako bi ukazao na važnost dostupnosti javnih podataka, sudjelovala je i Louise Crow, voditeljica softverskog tima u MySociety. Ona bi možda i najbolje mogla dočarati što se sve s otvorenošću podataka može učiniti, jer izrađuje alate za građane još od 2003., kada je ovaj britanski projekt i pokrenut. Razgovarali smo s Louise o tome što spomenuti projekt radi, kakve su aplikacije nastale iz njega, kako ih ljudi, ali i vlasti koriste te što bi se od svega toga moglo primijeniti i kod nas.

Louise Crow
Louise Crow voditeljica je softverskog tima u MySociety, a otkrila nam je kako Velika Britanija koristi moć otvorenih javnih podataka za poboljšanje svakodnevnice. (Slike: GONG)

Na događaju Više od transparentnosti, koji se prošloga vikenda održao u Zagrebu kako bi ukazao na važnost dostupnosti javnih podataka, sudjelovala je i Louise Crow, voditeljica softverskog tima u MySociety. Ona bi možda i najbolje mogla dočarati što se sve s otvorenošću podataka može učiniti, jer izrađuje alate za građane još od 2003., kada je ovaj britanski projekt i pokrenut. Razgovarali smo s Louise o tome što spomenuti projekt radi, kakve su aplikacije nastale iz njega, kako ih ljudi, ali i vlasti koriste te što bi se od svega toga moglo primijeniti i kod nas.

MySociety je neprofitna britanska udruga, koja postoji već desetak godina, a fokus joj je u izgradnji građanskih i demokratskih alata. Jedna od prvih stranica, s kojima je projekt započeo, bio je FixMyStreet, putem koje građani mogu prijavljivati kvarove na lokalnoj razini, poput razbijene lampe javne rasvjete, grafita ili pukotina na cesti.

Građanin problem može prijaviti korištenjem karte, a mi potom šaljemo e-mail lokalnoj vlasti, obavještavajući ih da postoji problem na određenoj lokaciji, koji bi oni popravili. Postoji i javna karta gdje su sve te lokacije vidljive široj javnosti.

Direktna komunikacija s vlasti

Noviji projekt, koji je inspirirao i ljude u drugim zemljama, je WhatDoTheyKnow. On pokazuje i “ljepotu” open sourcea u punom smislu – alat je napravljen za Veliku Britaniju, gdje je postigao velik uspjeh, ali drugi developeri mogu ga preuzeti i implementirati za vlastitu zemlju. Louise je napomenula da se upravo zbog toga fokusiraju na stvari u otvorenom kodu, pa tako sada projekt broji 15 instalacija u različitim državama.

Sada radimo na tome da pomognemo drugim zemljama da izgrade stranice za svoje lokalne potrebe, jer servisi kao što je ovaj nude visoku vrijednost samim građanima. Posebno je korisno, osim što se njega postavljaju upiti građana, je objavljivanje i odgovora nadležnih. Na taj se način kreira otvorena i dostupna arhiva odgovora na česta pitanja, koja se može pretraživati.

Osim što djelovanje vlasti na ovaj način postaje transparentnije, smanjuje se i broj upita na drugim kanalima – jednostavnim pretraživanjem može se doći do traženih informacija, a lakše bi se vidjelo i koje institucije slabije odgovaraju na upite. Nije niti čudno što će se sličan alat, u suradnji s GONG-om i Rational Internationalom, u skorijoj budućnosti implementirati i u Hrvatskoj. Naime, osim što je kod otvoren, MySociety rado pristupa drugim skupinama zainteresiranim za implementaciju, a dio Louisienog posla je i omogućiti da postojeći softver bude što pristupačniji.

Posebno se ističe open source projekt WhatDoTheyKnow, koji bi uskoro mogao doživjeti i hrvatsku inačicu.
Posebno se ističe open source projekt WhatDoTheyKnow, koji bi uskoro mogao doživjeti i hrvatsku inačicu.

Zanimalo nas je i na koje se probleme naišlo prilikom implementacije projekta – jer WhatDoTheyKnow zapravo i nije “službeni” način komunikacije s vlasti. Kao što je i očekivano, bilo je mnogo varijacija.

Neke organizacije i pojedinci bili su vrlo brzi pri odgovaranju na upite, a i entuzijastični zbog projekta. Drugi su odbili odgovarati, jer su tvrdili da to nije validan način komunikacije ili zahtjev za dobivanjem informacija. U tim se slučajevima tražila pomoć povjerenika za informiranje, gdje se došlo do zaključka da zahtjevi ipak jesu validni, stoga se zakonski trebalo odgovoriti na upite. Kreiran je i dokument s pravilnicima i zakonima, na koje se moglo lako pozivati, ukoliko je ponovno dolazilo do problema u komunikaciji.

Sam softver je aktivan još od 2006., a Louise tvrdi da oko 15 do 20 posto upita prema vlasti u Velikoj Britaniji dolaze upravo preko njihove platforme. Stranica je vrlo posjećena, a kreirana je i arhiva od 200.000 zahtjeva i upita. Ako hrvatska verzija postigne tek dio onoga što je britanska, moći ćemo doista reći da je napravljen jedan veliki korak unaprijed u transparentnosti komunikacije s vlasti, na svim razinama.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilno

Kako je Njuškalo uz pomoć foto-prepoznavanja za 70% ubrzao predaju oglasa u mobilnoj aplikaciji

Foto-prepoznavanje predmeta u samom je vrhu svjetskih trendova i primjene umjetne inteligencije, a mi smo odlučili upravo tu tehnologiju uvrstiti u Njuškalovu aplikaciju prilikom predavanja oglasa. Kako je proces izgledao u praksi, na koje smo izazove naišli i što su planovi za budućnost, otkrivamo.

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Intervju

Što korisnici žele i očekuju od vaših proizvoda i usluga zna podatkovna znanstvenica

Iako je njezin karijerni put krenuo u smjeru računovodstva i financija, Maja Copak Smolčić vrlo je brzo shvatila kako ju više zanima statistika i analiza podataka. Bila je spremna na novi početak i učenje programiranja i novih vještina. Danas u A1 vodi odjel zadužen za poslovnu analitiku i data science.

Što ste propustili

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Startupi i poslovanje

Christina Calje, od direktorske pozicije u Goldman Sachsu do vlastitog AI startupa

Prije nešto više od četiri godine, Christina je iz financijske posve prešla u tehnološku industriju. Danas kao osnivačica startupa Autheos, koji uz pomoć AI optimizira video kampanje, sudjeluje i u projektima za definiranje pravnih okvira odgovornosti AI sustava, a upravo ju je to, kao vrsnu stručnjakinju i uspješnu ženu dovelo na LEAP Women konferenciju nakon koje sam s njom pričala o AI-u, marketinškim strategijama, društvenim mrežama, GDPR-u i video trendovima.

Društvene mreže

Filip Zavadlav: Kako je ubojica podrškom na online mrežama postao simbol borbe za pravdu?

Uspoređuju ga s Jokerom i Punisherom, prozivaju ga herojem, a ne ubojicom. Priča o Filipu Zavadlavi, 25-godišnjaku koji je počinio trostruko ubojstvo u Splitu, puni sve medije već nekoliko dana. Ali i društvene mreže.

Startupi i poslovanje

Komentiramo kriterije nesamostalnog rada: Hoće li ih i vaš paušalni obrt zadovoljiti?

Ministarstvo financija objavilo je kriterije po kojima se određuje je li nešto nesamostalni rad i trebaju li za njega biti plaćeni svi doprinosi i porezi kao na plaću. No, koliko su ti kriteriji jasni i primjenjivi na IT?

Startupi i poslovanje

Alan Sumina: U 11 godina Nanobit je izdao više od 20 igara, a živi od samo njih tri

CEO Nanobita Alan Sumina jedan je od najpoznatijih domaćih poduzetnika, a mi smo provjerili kako danas gleda na 11 godina njegove tvrtke te izazove na koje se nailazilo putem.

Intervju

Što korisnici žele i očekuju od vaših proizvoda i usluga zna podatkovna znanstvenica

Iako je njezin karijerni put krenuo u smjeru računovodstva i financija, Maja Copak Smolčić vrlo je brzo shvatila kako ju više zanima statistika i analiza podataka. Bila je spremna na novi početak i učenje programiranja i novih vještina. Danas u A1 vodi odjel zadužen za poslovnu analitiku i data science.