Više od transparentnosti: Nije dovoljna sama otvorenost javnih podataka, nego i način korištenja!

Otvorenim razgovorom o otvorenosti javnih podataka danas je obilježen prvi dan događaja Više od transparentnosti. Kako je na početku napomenula Jelena Berković iz GONG-a, koji je uz Code for Croatia i Rational International organizator događaja, otvaranje podataka ujedno bi olakšalo građanima pristup informacijama, ali bi sa sobom povelo bolji i učinkovitiji rad institucija u Hrvatskoj. Uz Anamariju, panelu su prisustvovali Mihaela Bronić iz Instituta za javne financije, Igor Vidačak iz Ureda za udruge Vlade RH, Miroslav Schlossberg iz HR Opena, Tomislav Vračić iz Ministarstva uprave, Louise Crow, MySociety iz Velike Britanije te Bojan Opačak iz Rational Internationala.

Vi
Mihaela Bronić iz Insituta za javne financije naglasila je kako države s otvorenim financijama imaju manji dug i deficit (slike: GONG)

Otvorenim razgovorom o otvorenosti javnih podataka danas je obilježen prvi dan događaja Više od transparentnosti. Kako je na početku napomenula Jelena Berković iz GONG-a, koji je uz Code for Croatia i Rational International organizator događaja, otvaranje podataka ujedno bi olakšalo građanima pristup informacijama, ali bi sa sobom povelo bolji i učinkovitiji rad institucija u Hrvatskoj. Uz Anamariju, panelu su prisustvovali Mihaela Bronić iz Instituta za javne financije, Igor Vidačak iz Ureda za udruge Vlade RH, Miroslav Schlossberg iz HR Opena, Tomislav Vračić iz Ministarstva uprave, Louise Crow, MySociety iz Velike Britanije te Bojan Opačak iz Rational Internationala.

Kako bi rasprava bila što konkretnija, otvorila ju je Louise Crow, voditeljica softverskog tima u MySociety, koja je predstavila britanske primjere korištenja otvorenih podataka. MySociety je osnovan još 2003. godine, a samim time je jedan od prvih projekata koji je izgradio korisne alate na temelju otvorenih podataka.

Projekti pomažu građanima u svakodnevnim situacijama. Jedan od primjera je praćenje britanskog parlamenta, gdje svaki građanin može imati u vidu što radi osoba za koju je glasao. Tu je i FixMyStreet, gdje se mogu prijavljivati stvari koje se mogu popraviti, poput razbijene javne rasvjete ili rupe na cesti, i to na lokalnoj razini. Slijedi WhatDoTheyKnow, koji se koristi  za dobivanje korisnih informacija od vlade – građani mogu postaviti pitanja i zahtjeve, a vlada odgovara, što se pretvorilo u vrlo korisnu arhivu.

Otvoreni podatci, manje prostora za manipulaciju

Na konkretne primjere prednosti otvorenih podataka u Hrvatskoj osvrnula se Mihaela Bronić. Naime, Institut za javne financije 2010. je istraživao proračune u tridesetak hrvatskih gradova. Većina građana ih nije razumjela, stoga su shvatili da je nužna edukacija o otvorenosti proračuna.

Države koje imaju otvorene podatke o financijama imaju manji dug i deficit. Građani u takvim slučajevima mogu pozvati državu na odgovornost, mogu analizirati podatke, stoga je manja vjerojatnost da će doći korupcije. Raste povjerenje građana u vladajuće, poboljšava se komunikacija između građana i lokalne jedinice i raste vjerojatnost da će se građani uključivali u lokalnu vlast.

gggt

Igor Vidačak pojasnio je kako su u pripremi su operativni programi za korištenje sredstava do 2020. iz strukturnih fondova. Među područjima u koja se planira ulagati nalazi se i pametna administracija, u kojoj se stavlja naglasak na otvorenost i pružanje inovativnijih usluga. Napomenuo je kako se tu računa i na nezavisne inicijative civilnog društva, koje bi trebale s javnim i poslovnim sektorom surađivati.

Ovakve rasprave su ključne za osmišljavanje tipova projekata koji će se predlagati europskim fondovima. U novom akcijskom planu treba biti što više konkretnih mjera za povećanje otvorenosti podataka.

Osvrnuo se i na još jedan konkretan primjer korištenja otvorenih podataka. Tako Ured za udruge prikuplja sve informacije o projektima koje provode sve udruge na razini cijele Hrvatske. Kako kaže, u njih se ukupno ulaže milijarda i pol kuna na godišnjoj razini, stoga im je u cilju da informacije o tome stignu to što većeg broja građana. Objavljuju podatke u sirovoj verziji, ali voljeli bi vidjeti da netko napravi nešto s njima, poput aplikacije u kojoj bi se mapirale udruge i njihovi projekti.

Dostupni podatci i nisu toliko dostupni

Miroslav Schlossberg pojasnio je kako je dobar dio današnjih javno “dostupnih” podataka zapravo vrlo teško pronaći, a i njihovi su formati neprilagođeni (PDF ili neki drugi zaključani format). Da bi se otvorilo mjesto inovacijama potrebno je da lokalna uprava pomogne otvaranjem podataka, kaže.

201400221 Panel Više od transparentnosti 059

Postoje dvije vrste otvorenih podataka, oni koji su čitljivi ljudskim i ni koji su čitljivi strojnim okom. Zakonom o pravu na pristup informacijama moguće je doista pristupiti informacijama, ali nije definiran njihov oblik. Da bi se nešto ovako realiziralo potrebna je pomoć vlasti da nam omogući da mi pomognemo njima.

Gov.hr: Informacije u tri klika

Tomislav Vračić, koji je zadužen za “e-projekte”, među kojima je projekt e-građani, čiji je dio i portal gov.hr, napomenuo je kako nije tajna da se spomenuti projekt nastavlja na iskustvo Velike Britanije te da se kopira njihov koncept. Princip portala gov.hr fokusiran je na “tri klika”, odnosno, cilj je da se u tolikom broju koraka dođe do informacije koja je potrebna. Korisnicima će se omogućiti da vjerojdajnicom upišu na jednom mjestu svoje podatke i na taj način pristupaju svim informacijama.

Što se tiče koda, gov.hr je nije izrađen na otvorenoj platformi. No, sa završetkom ugovora postajemo vlasnici rješenja i, primjerice, svaka jedinica lokalne samouprave moći će na temelju njega napraviti vlastiti servis.

Na portalu će se povezivati portali institucija, poput ministarstava, ali postojeći servisi će ostati na starim mjestima. Kako kaže, radi se na jedinstvenom mjestu pristupa, jedinstvenom mjestu za prijavu i korisničkom pretincu. Na upit hoće li postojati  centralno mjesto za objavu svih tih otvorenih podataka putem kojih bi se moglo napraviti nešto proaktivno, poput aplikacije, Vračić je odgovorio pozitivno.

Da, riječ je o portalu data.gov.hr, čiji je sustav preuzet od Velike Britanije. Ta se platforma se sastoji od različitih ‘open source’ alata, koji će se prilagoditi za Hrvatsku, a sredstva za to su došla od HAKOM-a. Ideja je da dobijemo tvrtku koja će raditi na uslugama, a CARNet će dati platformu. Otvorena licenca podrazumijeva da se podatci mogu koristiti i komercijalizirati.

Vračić je napomenuo kako će se za sve to osigurati platforma i infrastruktura, ali da svaka institucija mora osigurati podatke koji bi građanima koristili. Sada već postoji 68 data setova (usporedbe radi, Francuska je nedavno objavila sličan servis koji sadrži oko 9000 data setova) koja su ministarstva kandidirala, a ostali se mogu predlagati. Moglo se još čuti i kako će gov.hr i data.gov.hr biti prvotno pušteni u beta verziji, a sama stranica gov.hr portala biti responzivna. Također, za korisnički dio radit će se i nativne aplikacije za Android i iOS te WP platformu.

Sutrašnji dio programa nastavlja se hackathonom na kojemu će se izrađivati konkretni primjeri aplikacija za otvaranja javnih podatka. Radionica će se održati paralelno s još 109 takvih događaja diljem svijeta na sam Dan otvorenih podataka. Ukoliko ste zainteresirani, još uvijek se možete prijaviti putem Eventbritea.

ponuda

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Sponzorirano

Provjerili smo je li se nova Pauza.hr dobro ispekla. Evo što smo otkrili!

Pauza.hr u 2019. ulazi s potpunim redizajnom. Zašto smo toliko čekali na novi web i aplikaciju te jesu li uspjeli napraviti dobar posao na kraju? Tražimo odgovore za vas.

Startupi i poslovanje

Znate priču o akceleratorskom programu koji je trebao uložiti u 10 startupa, a na kraju nije ni u jedan?

Kakva čast, kakav ponos, kakvo veselje, opisat će tako Dario Trbović svoj prvi veći susret sa startup svijetom prije četiri godine, kada je njegov projekt Pippion pobijedio na Akceleratorskom poduzetničkom kampu u Osijeku. Njegove su današnje asocijacije na taj događaj potpuno drugačije - neuspjeh, razočarenje, prijevara, gorak okus, teška lekcija, da nabrojim samo neke od njih.

Društvene mreže

Je li 2018. bila dovoljna da shvatimo kako je došao kraj vladavini Facebooka?

Facebook će jedva čekati da 2018. završi, ali pitanje je koliko su ovi skandali trajno utjecali na sliku koju u javnosti ima?

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Mikropoduzetnici, dijeli se 15 stipendija po 15.000 kuna vrijednog savjetodavnog programa

Otvorene su prijave za Zalet, program potpore pokrenut kako bi odgovorio na potrebe mikropoduzetnika koji su tek počeli raditi ili su se našli u fazi stagnacije.

Internet marketing

Oglašavanje mobilnih aplikacija u 2019.: Veći troškovi, veći budžeti, veći broj instalacija

Mobilno oglašavanje u SAD-u već je veće od televizije, a postoji tek 11 godina. No, što nas na tom polju čeka u 2019., godini u kojoj se očekuje veće i lakše korištenje aplikacija, zahvaljujući sve boljim mobilnim uređajima, ali i mrežama?

Internet marketing

Koliku je prašinu Gillette zapravo digao spornim videom? Imamo podatke

Suprostavljene reakcije na Gilletteov video The Best Men Can Be, objavljen 13. siječnja, ne prestaju. Dok ga jedni hvale, drugi su pogođeni njegovim sadržajem te reagiraju vrlo glasno i vrlo negativno. No, koliki doseg imaju te reakcije te jesu li one ipak više pozitivne ili negativne, doznali smo uz Mediatoolkit.

Intervju

Kako su FOI-jevci u 24 sata kreirali aplikaciju koja osobama oštećenog sluha olakšava video pozive?

U razgovoru s voditeljem tima otkrivamo kako je spoj društveno odgovorne ideje i video tehnologije studente s varaždinskog FOI-ja doveo do pobjede na HACK IT DAYZ-u!

Startupi i poslovanje

Wolt (i UberEats koji će u Hrvatsku doći za njim) imaju bolji CX od većine hrvatskih restorana

Finski Wolt novi je igrač na tržištu dostave Zagreba, ali donosi li nam on prednosti zbog kojih bismo se trebali odreći drugih servisa?

Startupi i poslovanje

DaiBau, uz investiciju od 700.000 eura, želi pomoći svima u regiji koji muku muče s majstorima

Pronaći dobrog majstora zna biti Sizifov posao, a Daibau, u Hrvatskoj poznat kao eMajstor, uz investiciju fondova South Central Ventures i Vito ONE, želi biti vodeće rješenje.