Kako i zašto danas komuniciramo videom, slikom, emotikonom, Yo?

Kako i zašto danas komuniciramo videom, slikom, emotikonom, Yo?

Snapchat, Slingshot, Poke, Instagram,Vine, Emojli… Yo. Svi oni mijenjaju način na koji komuniciramo. Dolaskom danas već "tradicionalnijih" društvenih mreža, komunikacija se sve više počela seliti u virtualnu, a samim time i pisanu, no u posljednje vrijeme sve manje pišemo, a sve više "crtamo", slikamo, snimamo, reduciramo. Je li došlo vrijeme komunikacije modernim piktogramima i uzvicima, kao što je – Yo?

Što nas to tjera komunikaciji bez ili s malo riječi - slikom, videom, uzvikom?
Što nas to tjera komunikaciji bez ili s malo riječi – slikom, videom, uzvikom? (Slika: shalomlife.com)

Snapchat, Slingshot, Poke, Instagram,Vine, Emojli… Yo. Svi oni mijenjaju način na koji komuniciramo. Dolaskom danas već “tradicionalnijih” društvenih mreža, komunikacija se sve više počela seliti u virtualnu, a samim time i pisanu, no u posljednje vrijeme sve manje pišemo, a sve više “crtamo”, slikamo, snimamo, reduciramo. Je li došlo vrijeme komunikacije modernim piktogramima i uzvicima, kao što je – Yo?

Prisjetimo li se Myspacea i prvih blogova, pred oči će nam doći i mnoštvo emotikona te šljaštećih GIF-ova. Da, teksta je tada bilo više, ispisivali smo cijele stranice i stranice svojevrsnih dnevnika, koje smo dijelili s mrežom virtualnih prijatelja i stranaca koji slučajno nabasaju njih. Komunicirali smo u komentarima, na forumima, na chatovima, koristili smo emotikone, sličice, GIF-ove. Neki kažu da su upravo GIF-ovi posuti šljokicama doveli do kraha Myspacea, a posebice jer je stigla nova i čišća društvena mreža – Facebook.

Sjećate li se ovoga?

Veće je bolje

Facebook je u početku bio siromašan vizualno privlačnim elementima, a i dan danas ne dopušta GIF-ovima ulaz na svoje sučelje (možda i on vjeruje u onu teoriju o propasti Myspacea). No kako je vrijeme prolazilo, a oni koji se bave marketingom i komunikacijom na ovoj društvenoj mreži to dobro znaju, pokazalo se kako korisnici bolje reagiraju na slike, nego na tekst ili poveznicu koja je podijeljena. Facebook je počeo povećavati formate slika, a kasnije i vizualnih dijelova drugih vrsta sadržaja, poput linkova. Nije to činio zabadava – istraživanja su pokazala da korisnici sve više klikaju na veće vizualne formate, stoga je posljednji njegov potez bio i da poveća vizuale koji prate oglase.

Facebook news feed
Facebook sve više eksperimentira sa što većim formatima slika i videa.

Direktno vizualno komuniciranje

Uz Facebook su se rađale i druge društvene mreže i mobilne aplikacije koje su od samih početaka bile fokusirane na sliku i video. Naravno, govorim o Instagramu ili Vineu, koji su prvotno bili namijenjeni dijeljenju kratkih formata video sadržaja ili privlačnih fotografija s javnosti ili zatvorenim krugom prijatelja, ali dosta su brzo obje društvene aplikacije uvele mogućnost i privatne, odnosno direktne komunikacije – prvo je to napravio Instagram uz opciju Direct, a potom i Vine, i to u isto vrijeme kad je i Facebook putem svog Messengera omogućio lako privatno dijeljenje video zapisa.

Dakle, osim za nekakvo samoizražavanje i pokazivanje svijetu i vijeku kakve video i foto uratke možete napraviti svojim pametnim telefonima, aplikacije su pomalo pivotirale, uvodeći i mogućnost privatnog komuniciranja videom i slikom, jer su to korisnici tako tražili.

Nova generacija komunikatora

[youtube]http://youtu.be/88Cu3yN-LlM[/youtube]

A onda je počela dolaziti sva sila aplikacija spremnih za novu generaciju komuniciranjaSnapchat, koji je odredio da poruke budu ne samo izrazito vizualne, nego i vrlo kratkog vijeka, što je privuklo mnoštvo mlađarije, a i sam Facebook koji ga je želio otkupiti za popriličnu sumu novca. Snapchat se nije dao, stoga danas i dalje dobro funkcionira – a da sve više ulazi u “normalnu” komunikaciju, pokazuje i najsvježiji slučaj u kojemu jedan bar prima prijave za posao isključivo putem ove aplikacije. Promotivna akcija? Naravno da se radi o tome, ali rekla bih da je riječ i o pokazatelju kako šire mase sve više prihvaćaju ovakav način komunikacije.

Zovite me princezom patlidžana.
Zovite me princezom patlidžana. Moj nadimak na društvenoj mreži na kojoj se komunicira isključivo emotikonima.

Facebookov “zli” eksperiment je pokazao kako se emocije lako mogu prenositi i virtualnim putem, neverbalno i bez stvarne interakcije. No, prevelika količina pisane komunikacije donijela je i onu negativnu stranu. Tako kreatori Emojlija, nove društvene mreže koja će omogućiti komunikaciju isključivo emotikonima, kažu da su društvene mreže pokidane – tu su spamovi, trolovi, hashtagovi. U šaljivom tonu predstavlja se nešto jednostavnije :

Na njoj nema spama. Zašto? Zato što nemamo emotikon za spam. Imamo, doduše, za patlidžan. Nismo sigurni zašto, ali možete ga koristiti.

Najgora poruka koju možete dobiti je govance.

Poke, Sling, Ping, Yo

Da biste na Slingshotu pogledali pristiglu poruku, morate prvo odgovoriti slikom ili videom.
Da biste na Slingshotu pogledali pristiglu poruku, morate prvo odgovoriti slikom ili videom.

Sjećate li se Pokea na Facebooku? Jedan “boc” je mogao značiti štošta, od toga da mislite na nekoga, da vam se netko sviđa, a vodili su se i mali ratovi bockanjem i superbockanjem. Poke se potom razvio u neuspješan klon Snapchata, koji je nedavno ukinut, a koji je također slao kratke samouništavajuće poruke. Nakon što nije uspio kupiti Snapchat i nakon što njegova verzija nije bila uspješna, Facebook se nedavno vratio Slingshotom, aplikacijom putem koje se, pogodit ćete, mogu slati kratki videi, slike, reakcije. No, postoji kvaka – ako želite provjeriti što vam je poslao, nazovimo ga tako, sugovornik, morate dati nešto zauzvrat – vlastiti sadržaj. Ovisnički efekt zagarantiran.

U ovaj tren ubraja se i slovenski Povio, koji želi da svom sugovorniku pošaljete POV (Point of View), odnosno ono što gledate. I tako se, kao u tenisu, “nabacujete” fotografijama tamo-amo, što se može pretvoriti u višesatnu, ako ne i u višednevnu igru. Putem Povija šaljete “ping” svojim prijateljima s kojima želite komunicirati, a putem Yoa – Yo! Nedavni je to “vrhunac” novog smjera komunikacije, koji zbunjuje, ljuti, ali i zabavlja mnoštvo osoba diljem svijeta. Odmah smo ga ocijenili kao blesavu i prolaznu zabavu, a onda smo dobili informaciju o broju korisnika, ulaganjima i planovima o Yo ekosustavu. Doista? Ako već pojednostavljujemo komunikaciju, jer živimo užurbano i lakše nam je poslati lijepu sliku, moramo li slati – Yo?

Nadomještanje manjkavosti virtualne komunikacije

Ilustracija: dashburst.com
Ilustracija: dashburst.com

No, što zapravo znače ping, poke, yo, slika, video? Ljudi su željni komunikacije, pa čak  i one neverbalne. U jednoj od aplikacija namijenjenim parovima, Couple, postoji opcija “Thinking of You”. Samo ju dodirnete i druga osoba to zna – nema suvišnih riječi, nema viška znakova. Poslali ste točno onu poruku koju ste željeli.

U interakciji uživo imamo mnoštvo znakova koji tu komunikaciju obogaćuju – dodir, osmijeh, zagrljaj, mrštenje, stiskanje šake, povišen ton. U pisanoj komunikaciji osjećamo izostanak toga, zbog čega smo vjerojatno i kreirali prve emotikone, kako bismo obojili suhoparan tekst i dali mu kontekst. Zahvaljujući modernoj tehnologiji, novim aplikacijama i sve boljim kamerama koje smo montirali na mobilne uređaje, ne moramo više stajati na tome – emotikone pretvaramo u naljepnice, slike samih sebe pretvaramo u emotikone, šaljemo vlastite slike, videe, ono što se nalazi ispred ili iza nas i našeg uređaja, šaljemo naše uratke svim prijateljima, cijelome svijetu ili samo onoj jednoj, posebnoj osobi. Činimo sve što možemo da virtualna komunikacija postane jednako šarena i obojena kao komunikacija uživo jer je naš život sve više digitalan, ali ljudske potrebe ostale su u nekom preddigitalnom dobu.

Gdje bi, uostalom, i trebale biti.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Digitalni mediji

Urednik ukrajinskog Forbesa: “Dezinformacije nam zapravo nisu predstavljale veliki problem – Rusi su izgubili informacijski rat”

Grad bombardiraju doslovno, a vas vijestima i dojavama, "ne možete se usredotočiti na bilo što duže od 10 minuta...", prisjeća se Mykhailo prvih tjedana rata u Ukrajini. Ispričao nam je kako su u ukrajinskom Forbesu operativno i mentalno pripremali redakciju za rad u takvim okolnostima.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Intervju

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Kultura 2.0

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...