Mikrotvornica uz europska sredstva želi pomicati granice 3D printanja

Mikrotvornica uz europska sredstva želi pomicati granice 3D printanja

Hrvatska tvrtka mogla bi promijeniti kako 3D printamo! Pred njima je godinu dana eksperimentiranja u kojem sudjeluju Institut Ruđer Bošković, Centar za informatiku i računarstvo te Yotta Advanced Computing.

Mikrotvornica je domaća firma specijalizirana za izradu prototipa i manjih proizvodnih serija pomoću 3D printera ili stručnim nazivom, aditivnih tehnologija. Iza njih je 10 000 sati 3D printanja, 300-tinjak uspješno odrađenih projekata, te nekoliko desetaka održanih edukacija. O njima smo već pisali kada su isprintali golfericu visoku 2 metra, a sada su ostvarili novi uspjeh.

Odobrena su im financijska sredstva za novi projekt AMOTS u sklopu FF4euroHPC-a, europske inicijative koja želi malim i srednjim poduzećima olakšati pristup računalima visokih performansi (HPC) i povezanim tehnologijama. Natječaj je dio šireg programa Europske komisije Horizon 2020, a Mikrotvornica je svoje mjesto izborila u oštroj konkurenciji među 68 prijava i 202 partnera iz 25 zemalja svijeta.

Na sva naša pitanja o ovom uspjehu i projektu koji vrijedi 200 000 eura odgovara Nikola Blažević, osnivač i CEO Mikrotvornice.

Foto: Saša Ivanović

Bliže nam se nikad precizniji 3D printani modeli

Cilj projekta AMOTS (ili svojim punim imenom Multi-head Additive Manufacturing with Optimal HPC Thermal Stabilization) je ustanoviti i predvidjeti utjecaj topline na konstrukciju i sustav gibanja stroja provjerama unutar simulacija korištenjem HPC infrastrukture što bi trebalo rezultirati poboljšanjem montaže i ubrzanja kalibracije samog stroja.

Predviđaju kako će eksperiment trajati godinu dana, a s njim bi mogli pridonijeti unaprjeđenju aditivne proizvodnje u radu s inženjerskim materijalima te minimalizirati mogućnost pogreške – to jest, neželjene dimenzijske nestabilnosti proizvedenog 3D printanog komada. Nikola ističe kako je cilj razvoj iznimno preciznih 3D printera:

Naglasak se stavlja na optimizaciju kako bi se uz minimalne troškove i izradu konstrukcije mogli postići krajnji precizni rezultati izrade 3D printanih proizvoda koji zadovoljavaju industrijske standarde i uz to izbjegla predimenzioniranost konstrukcije stroja.

Ovo je posebno važno u industrijama poput automobilske ili zrakoplovne, jer većina materijala koji se koriste u tim industrijama zahtijevaju zagrijane radne komore, što može utjecati na proces ispisa.

Eksperiment je podijeljen u 3 faze i on započinje izradom digitalnog modela sklopa novog stroja, zatim slijedi izvođenje prvih detaljnih simulacija na HPC infrastrukturi kojima će se ispitivati utjecaj topline u novom stroju i na kraju je sastavljanje fizičkog stroja.

3D printanje je popularni naziv koji je zaživio među masom, ali u stručni termin je aditivna proizvodnja. Foto: Saša Ivanović

Nije sve u financijama, nešto je u suradnjama

Nikola ističe kako je pored financija jedna od glavnih prednosti korištenje hardverskih i softverskih resursa kako bi mogli u razumnom roku ostvariti jedan takav eksperimentalni projekt. Također, osim savjetodavne podrške pri kreiranju prijave za ovaj projekt, u suradnji s Institutom Ruđer Bošković i Centrom za informatiku i računarstvo te riječkom tvrtkom Yotta Advanced Computing dobit će iskustvo i stručnu podršku u primjeni HPC tehnologija za uspješnu izvedbu projekta.

Ovo za njih označava jedno novo iskustvo suradnje s ustanovama poput spomenutih te sudjelovanje i komunikaciju s predstavnicima drugih projekata u sklopu istog poziva.

Vrijednost se naravno prema svemu rečenom najviše očituje u networkingu i iskustvu komunikacije i vođenja ovakvog tipa projekata.

Foto: Saša Ivanović

A kako je to bilo na početku?

Premda sada rade na visokotehnološkim projektima, to nije uvijek bilo tako. Pitali smo Nikolu kako je to izgledalo prije 4 godine kada su počeli s radom i što se u tom razdoblju promijenilo.

Nikola ističe kako je najveći problem bio upoznati ljude sa samim procesom proizvodnje, potrebnim vremenom za izradu digitalnog 3D modela i 3D printanog komada te samim troškovima proizvodnje. Danas dobivaju konkretnije upute za 3D ispis i troše manje vremena na upoznavanje korisnika sa samim procesom. Nikola zahvaljuje jednoj platformi:

Jednim je dijelom tome zaslužna 3DPrintaj platforma koja je napravljena s edukativnim ciljem kako bi bila centralno mjesto za sve informacije o 3D printanju u Hrvatskoj.

Primijenili su se i materijali koji se stalno unapređuju, a njihove varijacije proširuju, a spektar primjene raznih inženjerskih materijala danas je sve veći. PLA (polilaktična kiselina), doduše, ostaje i dalje najtraženija vrsta materijala (stručan pojam je filament) za 3D printanje zbog svoje praktičnosti i dostupnosti. Tvornica filamenata sve je više što znači da imamo veću ponudu materijala s  pristupačnijim cijenama, ističe Nikola.

I primjenjivost 3D printanja u mnogim industrijama raste. Nikola kao primjere navodi automobilsku industriju, avioindustriju, medicinu, dentalnu medicinu, arhitekturu i zlatarstvo te umjetnost. Međutim, u Hrvatskoj sve je to ograničeno tržištem i gospodarskim prilikama zbog čega su stvorili svoj poseban model poslovanja. Nikola predviđa:

U budućnosti će se, pomoću 3D printera, još lakše moći izraditi krajnji proizvodi, spremni za tržište, te kvantitativno skalirati proizvodnja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Brate, trebam li stvarno uzeti Šaomi?

Xiaomi je u relativno kratkom vremenu postao brend koji se daleko najviše preporučuje u Hrvatskoj i regiji. Zašto?

Kolumna

Što će nam uopće kriptovalute?

Iako o kriptovalutama slušamo već godinama, rijetko kad nam je netko dao suvisao odgovor na pitanje, a što će nama kriptovalute zapravo? U vremenima kada se centralizirani sustavi poput banaka igraju s našim povjerenjem, nikada nije bilo jasnije. Evo odgovora...

Izrada web stranica

Kad vam u 2021. padne server, što očekivati od svog hosting poslužitelja?

Po muci se poznaju junaci pa tako i hosting poslužitelji. Kako izgleda posao s druge strane vašeg weba, otkrili smo.

Što ste propustili

Digitalni marketing

Sean Ellis: “Prošlo je vrijeme kad jedan jedini growth hacker može dobiti vrtoglave rezultate”

Skovan kao termin prije više od 10 godina, growth hacking je osigurao strelovit rast mnogim poznatim firmama u tehnološkom svijetu, ali mu je ta popularnost osigurala i dozu notornosti. O kontroverzama i budućnosti ove metodologije imala sam priliku pričati s njenim utemeljiteljem, Seanom Ellisom, koji će uskoro nastupiti i uživo u Zagrebu na konferenciji SuperMinds: Don’t Code What You Don’t Understand.

Digitalni mediji

Što svaki developer treba znati o web analitici

Svaki put kad netko kaže da je web stranica gotova i “sad možemo instalirati analitiku”, analitičaru negdje na svijetu pametni telefon padne na pod, kaže stručnjak za web analitiku Robert Petković.

Startupi i poslovanje

Head of Growth: Ima li takvih superjunaka u Hrvatskoj?

Domaćim tehnološkim tvrtkama ojačanima investicijama na putu prema rastu trebaju iskusni multidiscplinarni stručnjaci koji će taj rast ubrzati. Analiziramo kako Head of Growth razmišlja, što treba znati te gdje ga i kako naći, a svoja razmišljanja dali su i Filip, vlasnik growth agencije te Tana, suosnivačica Bazzara, koji upravo zapošljava jednog.

Sponzorirano

eCommerce nakon pandemije? Najveće okupljanje industrije otkriva nam korijenske promjene

Svjedoci smo povijesnih preokreta u digitalnoj trgovini i promjena koje će imati dalekosežne posljedice. Kako se pripremiti za postpandemijski svijet eCommercea, Neuralab ekipa donosi saznanja sa središnjeg eCommerce događaja - RetailXa u Chicagu.

Startupi i poslovanje

Superology i Sportening: Želimo odgajati vrhunske product managere u Hrvatskoj

Jedan je prošao put od programera preko 'Katice za sve' do voditelja razvoja proizvoda, a drugi je nakon doktorata i akademske karijere u Kaliforniji radio u Googleu u Zürichu pa se vratio u Zagreb biti suosnivač startupa. Otkrili su nam što čini dobrog product managera, što dobri produktni tim i koji je najkraći put do inovacije.

Kultura 2.0

Velimir Grgić: “Ljudski mozak (i sve njegove mane) postao je transparentniji nego ikada, a sve zahvaljujući internetu.”

Velimir je kao novinar, pisac, scenarist i producent prošao zbilja sito i rešeto toga, ali teorije zavjera ostale su mu trajna inspiracija još od ranih dana. Zašto itko promišlja o zemlji koja je ravna ploča, hoće li teoretiziranje o zavjerama ikada prestati te koja teorija je njemu osobno najintrigantnija - saznali smo od autora netom rasprodane knjige "Teorije zavjera 21. stoljeća".