Žene su sve obrazovanije, ali što je s razlikom u plaćama i manjim interesom za STEM?

Danas se obilježava Međunarodni dan žena kojim slavimo dostignuća pripadnica ženskog spola. U Hrvatskoj je svaki drugi stanovnik žena, no ono što je možda važnije istaknuti je da su prema podacima o ukupnom broju studenata upisanih na visoka učilišta u prošloj akademskoj godini njih 6 od 10 bile – studentice.

Žene su sve obrazovanije…

Žene uistinu kroz desetljeća postaju sve obrazovanije, a u Hrvatskoj su čak nadmašile muškarce u visokom obrazovanju, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Naime, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. među ženama je bilo 16,7 posto visokoobrazovanih, dok je udio visokoobrazovanih muškaraca iznosio 16 posto. Osim toga, žene više doprinose povećanju ukupnog broja studenata na visokim učilištima. Prošle akademske godine se ukupni broj upisanih studenata povećao za 19 posto u odnosu na akademsku godinu 2005./2006., a 71 posto tog doprinosa dale su studentice, što znači da bi se razlika u broju visokoobrazovanih žena i visokoobrazovanih muškaraca u budućnosti mogla i povećati.

Ono što posebno ohrabruje je i povećan broj doktorica znanosti. Udio doktorica znanosti u 2015. iznosio je gotovo 57 posto, govore podaci Državnog zavoda za statistiku, a većina njih je imala između 30 i 34 godina.

…ali još nisu jednako plaćene

Iako žene i muškarci podjednako dobro stoje na ljestvici mogućnosti nakon završetka obrazovanja, za svoj rad su kasnije drugačije plaćeni, a analize pokazuju i viša očekivanja o plaći kod muškaraca nego kod žena. Razlika u plaćama muškaraca i žena sveprisutna je na globalnoj razini. U nekim zemljama Europske Unije žene zarađuju i do četvrtinu manje plaće spram muškaraca, a u Hrvatskoj 9 posto manje, pokazuje istraživanje međunarodnog servisa za istraživanje visine plaća Paylab, dio kojeg je i hrvatski servis MojaPlaća.

Kada se u obzir uzme ista pozicija, žene su u prosjeku 2 do 11 posto manje plaćene nego muški kolege na istoj poziciji. U Hrvatskoj ta razlika iznosi 5 posto, dok muškarci, primjerice, u Estoniji i Litvi zarađuju 10 i 11 posto više od kolegica na istoj poziciji. Najveće su razlike na rukovodećoj razini. Menadžerice u Hrvatskoj imaju čak 17 posto manju plaću od muških kolega. U brojkama, žene na poziciji top menadžementa zarađuju u prosjeku preko 11.600 kuna, dok muškarci na istim pozicijama u prosjeku imaju preko 14.000 kuna mjesečnu neto plaću.

Zanimljiv je i podatak da je razlika u plaćama najveća u dobi između 35 i 44 godina. To je posljedica uzimanja rodiljnog i roditeljskog dopusta zbog čega žene često karijeru stavljaju “na čekanje”, dok muškarci i dalje napreduju.

Interes za STEM se gubi u 15. godini

Naravno, o uspjesima, obrazovanju i mogućnostima žena nemoguće je govoriti da se ponovno ne dotaknemo STEM-a. Iako žene postaju sve obrazovanije, i dalje su više usmjerene na društvene znanosti za razliku od područja prirodoslovnih znanosti, inženjerstva i tehnologija koji su tradicionalno smatrani muškima. Zašto nedostaje djevojaka u STEM-u pokušao je otkriti Microsoft koji je diljem Europe proveo istraživanje s djevojkama i mladim ženama u dobi između 11 i 30 godina u 12 europskih zemalja. Rezultati su pokazali da interes učenica prema STEM predmetima počinje opadati u ranim tinejdžerskim godinama.

Većina mladih djevojaka u dobi od 11 godina pokazuje zanimanje za STEM područja, no to se naglo mijenja u dobi od 15 godina. Studijom su također istaknuta 5 čimbenika za koje se pokazalo da imaju veliku važnost u utjecaju na interes djevojaka za predmete iz područja STEM-a i to prema sljedećem redoslijedu:

• pronalaženje ženskih uzora u STEM područjima;
• stjecanje praktičnih iskustava i praktičnih vježbi u STEM predmetima;
• rad s nastavnicima koji djevojke potiču da se interesiraju za STEM;
• učenje o stvarnim životnim primjerima koji pokazuju što djevojke mogu postići sa STEM vještinama;
• uvjerenje da su muškarci i žene jednako tretirani u STEM zanimanjima.

Iako nove generacije djevojaka vjeruju da neće biti drugačije tretirane na poslu od drugoga spola, paradoksalno u Velikoj Britaniji 70 posto djevojaka izjavljuje da bi se osjećale sigurnijima za odabir STEM karijere kada bi znale da su muškarci i žene jednako tretirani u STEM poslovima. Za usporedbu, tako se osjeća 48 posto francuskih djevojaka. Nadalje, u Italiji većina djevojaka osjeća da ima dovoljno ohrabrujućih uzora, dok u Nizozemskoj u isto vjeruje samo 34 posto djevojaka.

Zašto ne slično istraživanje i u hrvatskim školama?

O važnosti pronalaska ženskih uzora u STEM područjima govorili smo i prošloga petka na Netokracijinoj konferenciji Ladies of New Business, a spomenuta je i važnost podrške okoline, a prije svega, roditelja. Najveći nedostatak podrške roditelja primijećen je u Češkoj i Slovačkoj gdje samo 16 i 26 posto djevojaka kaže kako ih roditelji potiču na STEM predmete. Hrvatska nažalost nije bila jedna od zemalja uključenih u ovo istraživanje, no možda se dogodine ispitaju i naše učenice o tome što misle o položaju žena i karijeri u STEM područjima, te kakvu podršku u razvoju različitih znanja i vještina dobivaju u školi i kod kuće.