Žene su obrazovanije, ali što je s manjim plaćama i interesom za STEM?

Žene su sve obrazovanije, ali što je s razlikom u plaćama i manjim interesom za STEM?

Žene u Hrvatskoj sve su brojnije u visokom obrazovanju, pa i na onoj najvišoj, doktorskoj razini. Međutim, što se više penju na hijerarhijskoj ljestvici, to su manje plaćene za razliku od muških kolega na istim rukovodećim pozicijama, govore istraživanja. S druge strane, kada je STEM u pitanju, interes kod djevojaka pada u 15. godini, pokazalo je istraživanje među učenicama i mladim ženama diljem Europe.

Povodom Međunarodnog dana žena ističemo neke zanimljivosti o obrazovanju žena u Hrvatskoj, ali i o preferencijama učenica diljem Europe po pitanju STEM zanimanja i ravnopravnosti s drugim spolom u tradicionalno "muškim" zanimanjima.
Žene su sve obrazovanije, ali djevojke diljem Europe još uvijek manje razmišljaju o STEM karijeri i nisu sigurne u ravnopravnost s drugim spolom u tim područjima.

Danas se obilježava Međunarodni dan žena kojim slavimo dostignuća pripadnica ženskog spola. U Hrvatskoj je svaki drugi stanovnik žena, no ono što je možda važnije istaknuti je da su prema podacima o ukupnom broju studenata upisanih na visoka učilišta u prošloj akademskoj godini njih 6 od 10 bile – studentice.

Žene su sve obrazovanije…

Žene uistinu kroz desetljeća postaju sve obrazovanije, a u Hrvatskoj su čak nadmašile muškarce u visokom obrazovanju, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Naime, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. među ženama je bilo 16,7 posto visokoobrazovanih, dok je udio visokoobrazovanih muškaraca iznosio 16 posto. Osim toga, žene više doprinose povećanju ukupnog broja studenata na visokim učilištima. Prošle akademske godine se ukupni broj upisanih studenata povećao za 19 posto u odnosu na akademsku godinu 2005./2006., a 71 posto tog doprinosa dale su studentice, što znači da bi se razlika u broju visokoobrazovanih žena i visokoobrazovanih muškaraca u budućnosti mogla i povećati.

U pola stoljeća zabilježene su velike promjene u području obrazovanja žena.
U pola stoljeća zabilježene su velike promjene u području obrazovanja žena.

Ono što posebno ohrabruje je i povećan broj doktorica znanosti. Udio doktorica znanosti u 2015. iznosio je gotovo 57 posto, govore podaci Državnog zavoda za statistiku, a većina njih je imala između 30 i 34 godina.

…ali još nisu jednako plaćene

Iako žene i muškarci podjednako dobro stoje na ljestvici mogućnosti nakon završetka obrazovanja, za svoj rad su kasnije drugačije plaćeni, a analize pokazuju i viša očekivanja o plaći kod muškaraca nego kod žena. Razlika u plaćama muškaraca i žena sveprisutna je na globalnoj razini. U nekim zemljama Europske Unije žene zarađuju i do četvrtinu manje plaće spram muškaraca, a u Hrvatskoj 9 posto manje, pokazuje istraživanje međunarodnog servisa za istraživanje visine plaća Paylab, dio kojeg je i hrvatski servis MojaPlaća.

Kada se u obzir uzme ista pozicija, žene su u prosjeku 2 do 11 posto manje plaćene nego muški kolege na istoj poziciji. U Hrvatskoj ta razlika iznosi 5 posto, dok muškarci, primjerice, u Estoniji i Litvi zarađuju 10 i 11 posto više od kolegica na istoj poziciji. Najveće su razlike na rukovodećoj razini. Menadžerice u Hrvatskoj imaju čak 17 posto manju plaću od muških kolega. U brojkama, žene na poziciji top menadžementa zarađuju u prosjeku preko 11.600 kuna, dok muškarci na istim pozicijama u prosjeku imaju preko 14.000 kuna mjesečnu neto plaću.

Zanimljiv je i podatak da je razlika u plaćama najveća u dobi između 35 i 44 godina. To je posljedica uzimanja rodiljnog i roditeljskog dopusta zbog čega žene često karijeru stavljaju “na čekanje”, dok muškarci i dalje napreduju.

Interes za STEM se gubi u 15. godini

Većina djevojaka u dobi od 11 godina ima interes za STEM područjima, no od 15. godine taj interes naglo pada.
Većina djevojaka u dobi od 11 godina pokazuje zanimanje za STEM područjima, no od 15. godine taj interes naglo pada.

Naravno, o uspjesima, obrazovanju i mogućnostima žena nemoguće je govoriti da se ponovno ne dotaknemo STEM-a. Iako žene postaju sve obrazovanije, i dalje su više usmjerene na društvene znanosti za razliku od područja prirodoslovnih znanosti, inženjerstva i tehnologija koji su tradicionalno smatrani muškima. Zašto nedostaje djevojaka u STEM-u pokušao je otkriti Microsoft koji je diljem Europe proveo istraživanje s djevojkama i mladim ženama u dobi između 11 i 30 godina u 12 europskih zemalja. Rezultati su pokazali da interes učenica prema STEM predmetima počinje opadati u ranim tinejdžerskim godinama.

Većina mladih djevojaka u dobi od 11 godina pokazuje zanimanje za STEM područja, no to se naglo mijenja u dobi od 15 godina. Studijom su također istaknuta 5 čimbenika za koje se pokazalo da imaju veliku važnost u utjecaju na interes djevojaka za predmete iz područja STEM-a i to prema sljedećem redoslijedu:

  • pronalaženje ženskih uzora u STEM područjima;
  • stjecanje praktičnih iskustava i praktičnih vježbi u STEM predmetima;
  • rad s nastavnicima koji djevojke potiču da se interesiraju za STEM;
  • učenje o stvarnim životnim primjerima koji pokazuju što djevojke mogu postići sa STEM vještinama;
  • uvjerenje da su muškarci i žene jednako tretirani u STEM zanimanjima.

Iako nove generacije djevojaka vjeruju da neće biti drugačije tretirane na poslu od drugoga spola, paradoksalno u Velikoj Britaniji 70 posto djevojaka izjavljuje da bi se osjećale sigurnijima za odabir STEM karijere kada bi znale da su muškarci i žene jednako tretirani u STEM poslovima. Za usporedbu, tako se osjeća 48 posto francuskih djevojaka. Nadalje, u Italiji većina djevojaka osjeća da ima dovoljno ohrabrujućih uzora, dok u Nizozemskoj u isto vjeruje samo 34 posto djevojaka.

Zašto ne slično istraživanje i u hrvatskim školama?

O važnosti pronalaska ženskih uzora u STEM područjima govorili smo i prošloga petka na Netokracijinoj konferenciji Ladies of New Business, a spomenuta je i važnost podrške okoline, a prije svega, roditelja. Najveći nedostatak podrške roditelja primijećen je u Češkoj i Slovačkoj gdje samo 16 i 26 posto djevojaka kaže kako ih roditelji potiču na STEM predmete. Hrvatska nažalost nije bila jedna od zemalja uključenih u ovo istraživanje, no možda se dogodine ispitaju i naše učenice o tome što misle o položaju žena i karijeri u STEM područjima, te kakvu podršku u razvoju različitih znanja i vještina dobivaju u školi i kod kuće.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Tehnologija

Može li popravi.to, najnovija platforma za prijavu štete u gradovima, zaživjeti na razini cijele Hrvatske?

Dobili smo još jednu servisnu aplikaciju za prijavu štete u našem gradu, ova je izgrađena na open-source tehnologiji, za cijelu Hrvatsku, nastala volonterskim radom udruge Code for Croatia. Hoće li joj to pomoći da zaživi?

Što ste propustili

Intervju

Može li Osijek zamijeniti Irsku? Siniši se dogodilo upravo to

Hrvatsku je zbog odlaska u inozemstvo radi potrage za (boljim) poslom napustio ogroman broj ljudi. Među njima je i nemali broj IT stručnjaka. Ipak, moguć je i drugačiji scenarij ako je prilika prava…

Startupi i poslovanje

Konzum je prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem se može plaćati kriptovalutama

Konzum je uz pomoć hrvatske tvrtke Electrocoin i njihovog sustava PayCek postao prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem možete plaćati kriptovalutama.

Startupi i poslovanje

Hrvatski BE-ON za pomoć blokiranim građanima osigurao 1,3 milijuna eura od Feelsgood fonda

Prema najnovijim dostupnim podacima u Hrvatskoj je preko 240.000 ovršenih potrošača. Hrvatski BE-ON želi im pomoći financijskim savjetovanjem.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Startupi i poslovanje

Otvoren najmoderniji podatkovni centar u regiji vrijedan 11 milijuna eura

Drugi po redu podatkovni centar A1 Hrvatska diči se sa čak šest ISO certifikata.

Društvene mreže

Zašto svaki brend, koji želi mjeriti uspješnost na Facebooku, treba odraditi Brand Lift studiju?

Ako ljudi koji su izloženi oglasu zapamte brend ili njegovu poruku više od onih koji nisu bili izloženi, znamo da kampanja ima učinak. No, kako to mjeriti?