Medium: Bi li mogao spasiti istraživačko novinarstvo i pomoći u pronalasku kvalitetnog sadržaja?
Mia Biberović
06. 05. 2013.
Ne prevelik, ne premalen – pomalo je to dvosmislen slogan Mediuma, servisa kojeg su kreirali Ev Williams, bivši CEO Twittera i suosnivač Bloggera, te Biz Stone, suosnivač Twittera (koji se u posljednje vrijeme zabavlja startupom Jelly). Riječ je o servisu koji je, kako Williams kaže, baziran na vjerovanju kako dijeljenje ideja i iskustava tjera čovječanstvo da ide naprijed.
Kao što smo i pisali kada je servis predstavljen, riječ je o platformi za kreiranje i objavljivanje sadržaja, koja dopušta korisnicima da pišu, komentiraju, bilježe i čitaju sadržaj u jednostavnom sučelju, koje nalikuje časopisu. Kako ga je jednom prilikom dobro okarakterizirao TechCrunch, Medium bi mogao biti intelektualna i manje konzumeristička verzija Pinteresta, s fleksibilnošću Tumblra. Kreiranje sadržaja za sada još uvijek nije dostupno svima, ali može samo čitati, komentirati i dijeliti.
Ono što je bitno primijetiti je činjenica da je platforma je nedavno akvizirala novinarski startup Matter (koji je, inače, imao vrlo uspješnu kampanju na Kickstarteru), a koji, kao što mu i ime kaže, kreira sadržaj koji ima vrijednost, značaj, i to u dužoj formi. Williams je tada naveo kako oba projekta imaju istu misiju i zajedno mogu biti samo jači.
Želio sam da nastave s onim što su već radili – s objavljivanjem odličnih članaka i definiranjem novih modela za podupiranje istraživačkog novinarstva. Također, oni mogu koristiti Medium za dodavanje novih dimenzija u ono što već rade.
Matter je nastavio s radom, kao u prijašnjem obliku, ali najavio je da će doći do promjena tijekom idućih mjeseci. Kao što su autori projekta rekli: “Svijet je pun velikih priča. Ne želimo ih propustiti“.
Doista, u svoj silnoj buci kojoj smo svakodnevno izloženi, servisi koji će nam pomoći da svoju pažnju usmjerimo na sadržaj koji je doista bitan su itekako dobrodošli.
Osjećate li se i vi ponekad kao da ste preplavljeni informacijama? Kako se snalazite u moru sadržaja?
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Helena
06. 05. 2013. u 5:33 pm
Meni se sviđa, ima više substance od Svbtlea.
Potpuno se slažem sa predzadnjim odlomkom u članku – sve što pomaže filtrirati sadržaj jako je dobrodošlo. Prije sam se osjećala preplavljeno, ali ako ne bih pročitala svih 40 kartica otvorenih u browseru onda bi me ulovila nervoza.
Sada sam svjesnija toga što čitam i znam da ne moram pročitati sve na što naiđem na internetu (zvuči očito i glupo, znam, ali ja sam se s tim dugo borila). Preporučujem ‘The Information Diet’ Claya Johnsona kao odskočnu dasku!
I da, obožavam Pocket – to mi je glavno sredstvo za sortiranje sadržaja i odlučivanje što ću čitati a što ne. Plus kaj zahvaljujući njemu više nemam 40 otvorenih kartica (:
Davor Čuvalo
07. 05. 2013. u 9:38 pm
Platforme za kreiranje novinskog sadržaja na principu Crowd Journalism-a su budućnost novinarstva, no na tom putu su brojni problemi koje treba riješiti. Npr kako odvojiti kvalitetan sadržaj od spam unosa.
Mi smo pokrenuli crowd news sistem Tvinx još 2010 godine i do danas stekli neprocjenjivo iskustvo u kreiranju održivih modelabudućeg novinarstva. Npr. da li je dovoljno čitateljima prepustiti da ocjenjuju reportera. Na nekim tržištima ljudi će bolje ocjenjivati kvalitetne upise, na drugim laganiji sadžaj (iliti žutilo) biti će bolje ocijenjen. Da li to znači da svakom tržištu treba prepustiti da sam odlučuje što je za njih kvalitetan i poželjan sadržaj. No pri tome se gubi mogućnost ‘nametanja’ kvalitete.
Nadalje, kako riješiti problem samopromocije ili blažeg oblika PR-a kojim autor pišući članak ustvari skreće pažnju na svoj proizvod ili uslugu.
Također, mogućnost naplate tekstova najboljih reportera kroh razne poslovne modele jedan je od mogućih pravaca razvoja novinarstva budućnosti. Čini se da novinarstvo prelazi u masovnost, svatko na neki način postaje reporter, problem za riješiti ostaje kako odvojiti kvalitetu od nekvalitete i tako smanjiti info overload.