McRibifikacija gadgeta: Dajte mi deset deka Samsunga i jedan iPhone

McRibifikacija gadgeta: Dajte mi deset deka Samsunga i jedan iPhone

Već se neko vrijeme u krugovima McDonald's zaljubljenika (uglavnom u SAD-u, manje u Hrvatskoj) vodi rasprava oko dostupnosti McRib sendviča. Za one koji ne znaju, McRib je sendvič koji svako toliko dođe u McDonald's, bude u ponudi po mjesec dana, pa potom nestane. Ljudi ga obožavaju, cijeli kultevi se organiziraju oko tog sendviča i kada se sazna da će ponovno biti dostupan formiraju se redovi kao kod izlasak novog iPhonea. Zanimljivo, to se zna desiti i po dva puta u godini.

McRib kao 'tehnološki' sendvič

Već se neko vrijeme u krugovima McDonald’s zaljubljenika (uglavnom u SAD-u, manje u Hrvatskoj) vodi rasprava oko dostupnosti McRib sendviča. Za one koji ne znaju, McRib je sendvič koji svako toliko dođe u McDonald’s, bude u ponudi po mjesec dana, pa potom nestane. Ljudi ga obožavaju, cijeli kultevi se organiziraju oko tog sendviča i kada se sazna da će ponovno biti dostupan formiraju se redovi kao kod izlasak novog iPhonea. Zanimljivo, to se zna desiti i po dva puta u godini.

Postavlja se pitanje; već kad je taj sendvič toliko popularan, zbog čega ga onda McDonald’s jednostavno ne drži na meniju cijele godine kao što je Big Mac dostupan uvijek te još par ostalih “trademark” sendviča. Nakon malo istraživanja došlo se do zaključka da je McRib dostupan samo onda kada je cijena svinjetine (budući meso u McRibu dolazi od svinjetine, a ne od govedine kao u ostalim burgerima) na tržištu najniža, to jest, najpovoljnija za kupnju.

Iz ove činjenice proizlazi niz pitanja i zaključaka koja su iznimno bitna za McRibifikaciju raznih proizvoda, uključujući i one od plastike, stakla i silicija – naše voljene gadgete.

McDonald’s radi samo da zaradi

Ne postoji nikakva dodatna vrijednost gledano s visoke finacijske strane. Da, vi možda mislite da je McDonald’s fast food restoran u kojem vas osoblje poslužuje, klinci se vesele klaunu i šarenim rođendanima, a tinejdžeri vise na Facebooku jedući sladoled, no to je sve iznimno malena dodatna vrijednost. Sa strane biznisa, McDonald’su je to sve nebitno i bitno je da se proda što više po što većoj marži.

Ako mislite da je to stating-the-obvious zapitajte se zbog čega ostali mali restorani (kad kažem mali, mislim zapravo na sve restorane koji nisu ogromni lanci) tijekom cijele godine imaju dostupnu svu hranu, osim eventualno povrća vezanih uz sezonu. Dobar steak house uvijek ima dostupan vaš omiljeni steak, nebitno koja je cijena tog mesa na tržištu. Da, ponekad će zaraditi malo manje, no oni neće zbog toga korigirati cijene na meniju.

Zašto? Zato što nije jedina poanta takvih restorana masovna prodaja hrane. Mali restorani imaju puno dodatne vrijednosti uz svoj proizvod – ljubazno osoblje, konobare koji znaju proporučiti vino, izgled hrane na tanjuru, ponekad neko iznenađenje za česte goste u vidu pokojeg besplatnog deserta i slično.

Kad se sve podvuče, McDonald’su je u interesu isključivo zarada i profit, a malim restoranima je u interesu pružiti neku dodanu vrijednost cijelom iskustvu.

McDonald’s funkcionira kao tržnica, a ne kao restoran

Na McDonald’s možemo gledati kao na tržnicu. Kao i na tržnicama, postoji cijena ulaznog proizvoda (salate, kruha, mesa) i cijena izlaznog proizvoda. Poanta svega je da je ova druga cijena veća od prve, i da se ne troši previše vremena i resursa u konverziji ulaznog i izlaznog proizvoda. I kumice na placu koje prodaju krumpir apsolutno minimalno obrade taj proizvod, očiste ga od zemlje i fino poslažu na klupe. McDonald’s radi gotovo isto.

McDonald’s je tržnica. Vi kupujete sirovine koje su minimalno obrađene po višoj cijeni nego su oni tu sirovinu nabavili. Za menadžere McDonald’sa to je jedini način na koje se može voditi toliki lanac. Kupiš 100 tona salate tu, 100 tona mesa tamo, i onda to poslažeš na “klupe” i prodaš. Sve ostalo je nebitno, i možda čak i smeta. McDonald’s ulaže brojne sate u treninge osoblja kako bi se povećala efikasnost i smanjio taj element “dodanog”, zapravo, mislim da bi menadžeri bili najzadovoljniji kada bi roboti zamjenili ljude.

Proširenje modela

Imajući na umu ovaj model tržnice, a ne model dodatne vrijednosti, model možemo aplicirati i na razne druge grane industrije. Dnevne novine su jedan od najočitijih primjera. Novine zarađuju na dvije stvari, razlici u cijeni papira i oglasima (ali zapravo je to jedno te isto). Dodatna vrijednost u novinama – sadržaj – je najmanje bitna. Što naravno možete i posvjedočiti drastičnim padom kvalitete sadržaja u novinama. Sadržaj je nebitan, to je samo kvazi dodatna vrijednost papiru kojeg ste kupili.

No onaj manje očit primjer leži u hardverskoj industriji.

Uzmimo za primjer dva rivala, dva diva koji proizvode blještave igračake, Samsung i Apple. Apple u SAD-u prodaje svoje telefone za $199 (16 GB verzije uz pretplate na mrežama). I tako je bilo od prvog iPhonea. Nebitno kako se kreće cijena raznih komponenti na tržištu i nebitno od kojeg materijala je telefon izrađen, cijena je uvijek ista. Naravno, to je tako jer Apple uz svoje telefone posjeduje svu ostalu dodatnu vrijednost. Od svojeg operativnog sustava, do AppStorea za prodaju aplikacija i igara.

S druge strane tu su Samsung, HTC, LG, i ostali proizvođači. Ako pogledate strukturu proizvoda koje oni prodaju (u segmentu mobilne industrije) vrlo brzo se kristalizira činjenica da oni osim samog uređaja prodaju u paketu iznimno malo, ako uopće ikakve, dodatne vrijednosti. Sam operativni sustav nije njihov, a oni ulažu iznimno malo truda u prilagođavanje tog sustava za svoje korisnike. Izlaskom novog Androida, Ice Cream Sandwicha, u kojem je Google konačno pokrenuo politiku kvalitetnog dizajna ta prilagodba će biti još i manja jer im Google po defaultu daje solidnu platformu. Dućan za aplikacije isto nije od proizvođača. Zapravo, ništa osim plastike, stakla i silicija nije od proizvođača.

Izbaci 'uljeza' na fotki

Što znači da se na Samsung, HTC i ostale proizvođače iznimno jednostavno može primjeniti McRib metoda razmišljanja. Jedino što je tim proizvođačima bitno je da su oni kupili 100 tona plastike i 100 tona stakla na jednom mjestu, minimalno te sirovine modificirali i sada ih preprodaju zapakirane u kutije. Jer osim zarade na razlici u cijeni tih sirovina – oni nemaju na čemu zarađivati.

Zbog toga se i dešava da od jednog proizvođača u kratkom vremenskom roku izlazi sve više raznih modela, ali čak i sve brže izlaze flagship modeli. HTC Amaze je izašao 120 dana nakon HTC Sensation telefona. Znači da ako ste HTC ljubitelj i kupili ste Amaze, već za 120 dana je izašao novi model koji ga gazi. Zašto? Zato jer HTC ima u skladištu viška plastike i stakla. Ako ništa drugo, kada kupite Apple telefon znate da ste godinu dana mirni i up-to-date. Neće za mjesec dana izaći brži, veći i bolji. Apple prodaje cijeli paket – udređaj, softver, ekosustav, neku veću vrijednost, ostali prodaju staklo i plastiku. To su dva iznimno različita pristupa tržištu. Amazon sa svojim Kindle uređajima isto spada u dodatna vrijednost sektor, i to se može vidjeti na samom uređaju, pristupu prodaji, pristupu zamjeni uređaja, te naravno na vremenu koje prođe između dvije verzije. Kindle se ne prodaje zato da Amazon preproda deset deka plastike. Kindle, kao i iPhone, nije samo prerađena sirovina.

McRibifikacija

Navedeni primjeri su tu samo kako bi se istaknule razlike u razmišljanju i načinu pristupa prodaji proizvoda, a ovu metodu McRibifikacije možete primjeniti u gotovo svim segmentima potrošačke industrije pogotovo na neke kompleksnije grane.

Razmislite da li proizvođač samo preprodaje sirovinu koju je minimalno preradio, ili ipak dobijate nešto više. Jer realno gledajući, ako je poanta tom proizvođaču da vam samo proda plastiku, staklo, lim, papir, silicij, to znači da mu zapravo nije stalo do vas, nego isključivo do zarade na razlici u cijeni. A to onda poteže za sobom druge posljedice, glavna od kojih je da će se proizvođač potruditi da što prije taj proizvod koji ste kupili zastari i da vam pokuša prodati novi.

ponuda

Komentari

  1. Ivan

    Ivan

    17. 01. 2012. u 10:25 am Odgovori

    “Jer realno gledajući, ako je poanta tom proizvođaču da vam samo proda plastiku, staklo, lim, papir, silicij, to znači da mu zapravo nije stalo do vas, nego isključivo do zarade na razlici u cijeni.”

    Ne kužim? A Appleu je kao stalo do nas? Ja mislim da je njima svima stalo jedino i isključivo do zarade, samo tome pristupaju na različite načine. A dokaz tome je da Apple zarađuje više od svih tih proizvođača.

    Čak mi je Apple još gori od njih, zato što on većinu svoje zarade zarađuje na radu drugih ljudi, zarađuje na prodaji glazbe koju nisu oni napravili i zarađuje na prodaji appova koji opet nisu oni napravili.

    Ne hejtam sad Apple, svaka čast njima. Samo želim reći da ne vjerujem da itko od njih prvo misli na korisnike pa tek onda na zaradu.

    • Nikola Krajačić

      Nikola Krajačić

      17. 01. 2012. u 11:15 am Odgovori

      lol, stalo im je do zarade i dokaz tome je najveća zarada. A Androidu i njegovim proizvođačima nije stalo jer eto, manje zarađuju 😀
      Najveća zarada može biti dokaz samo da Apple radi nešto bolje/pametnije od ostalih.

      Ne treba ni apple ni ostale skrivati od prihoda – svi su oni isti po tom pitanju i svi žele čim više zaraditi – a koja firma ne želi? Misliš da ijedna tvrtka radi eto, jer želi mir u svijetu? Radiš da zaradiš. I radiš glupo ili pametno i kao posljedicu imaš manju ili veću zaradu.

      • Ivan

        Ivan

        17. 01. 2012. u 11:24 am Odgovori

        Ne hejtam ni jednu tvrtku, niti volim i jednu tvrtku. Indiferentam sam po tom pitanju. Samo sam htio ukazati na “iluziju” što neki misle da bilo koja kompanija brine za kupce.

        Njihova “briga” za kupce je samo još jedna metoda povećanja profita. I to rade sve velike kompanije, Apple, Google, Amazon…. i ne treba se zavaravati da je i jednoj od tih kompanija stalo do nas.

    • Dejan

      Dejan

      17. 01. 2012. u 6:26 pm Odgovori

      Nek se javi netko tko je dobio u samsung servisu novi samsung u garantnom roku ili jel možda paše doking station s galaxy s na galaxy s2? Za svaki samsung morate kupovati novi gadget jer ne paše zbog konektora postavljenih na drugom mjestu.

  2. Rodjak

    Rodjak

    17. 01. 2012. u 11:31 am Odgovori

    Dobar clanak in a way, ali ujedno i ne, jer nikome od njih nije bitno kakvu uslugu daju, vech samo kako shto vishe zaraditi.
    Sve su to divovi i svi oni samo gledaju zelenilo. 😉

    Ako je Apple-u toliko stalo do ljudi zashto onda koristi tvornice koje za radnu snagu imaju djecu od 13 godina? Naravno nisu samo oni, ali toga si se uhvatio, pa idem i ja 🙂

    • Ivan

      Ivan

      17. 01. 2012. u 12:44 pm Odgovori

      Samo bih htio @Rodjak reći da sam ja bio u Kini i pričao sa ljudima koji rade u takvim tvornicama. Većina njih dok se te tvornice nisu otvorile nisu imali šta za jesti… a sada imaju i za jesti i za obuć se i krov nad glavom.

      A frku oko rada u tvornicama dižu dušebrižni bjelci koji ne kuže da u Kini ne postoje vikendi, slobodni dani i godišnji odmori i to ne samo u tim tvornicama nego u većini firmi. Većina ljudi je zadovoljna što imaju posao i što mogu prehraniti svoju obitelj.

      A to što rade 13 godišnjaci je tamo totalno normalno, pošto se u Kini srednja škola plaća a onaj koji nema za platit ide radit. Što će reći da za takvo stanje nisu toliko krive kompanije koliko država koja to dopušta.

  3. Matej

    Matej

    17. 01. 2012. u 11:37 am Odgovori

    Čitam i pomislim ovo kao da je Goran pisao, kad ono je! 😀

    Nije ti dobra usporedba. Gdje je ta dodatna vrijednost koju Apple nudi? U restoranu imam ljubazno osoblje kod nas imam VIP koji je jednak bez obzira dal imam iphone ili neki Android. I uostalom osoblje ducana je stvarno daleka dodatna vrijednost.

    Dodatna vrijednost uredaja kao iPhone je u software-u. A 99% software kojeg na njemu vrtis nije napravio Apple.

    I Apple ima višak plastike samo je pametan pa ga pretvara u novi model svakih godinu dana umjesto svakih 3 mj. Rjeđi modeli samo znače da će vijest o novom modeli ići dalje i svaka ma kako mala nadogradnja bila će zvučati bolje.
    Malo modela u velikom vremenskom rasponu nije ništo drugo nego marketinška taktika. Koja pali!

    Ovi kreteni u Samsungu i HTC-u izdaju mob čim mogu nešto od hardwara poboljšaju, sram ih bilo!

    Što se dodatne vrijednsti tiće, ja volim dodanih 120% životonog vijeka baterije na svom HTC-u kojeg sam dobio tako da sam na njega stavio Cynogen. Tko mi je dao najbolju dodatnu vrijednost, open source i ekipa koju zabavlja twikat po kodu! 🙂

    Također, novi model svakih mjesec dana ne znaći da ga moram kupit! Ne kupujem nešto ako od toga nemam realnog benefita. I ne vidim presing da bi trebao kupit samo zato jer je kamera 2mpx bolja. Nisam više u srednjoj da pa moram imat sve najnovije inaće neču više bit cool. Što nisam nikad ni bio, geek 4ever \o/ 😀

    • Goran Peuc

      Goran Peuc

      17. 01. 2012. u 12:23 pm Odgovori

      Jako je teško shvatiti što se kupuješ kad kupiješ Apple stvar ako stvar gledaš izvana. Dodatna vrijednost nije samo software nego kompletan ekosustav koji je pod istom kapom te samim time kvalitetnije kontroliran i iskorišten.

      Updejti softvera koji su uvijek kompatibilni, Appstore koji ti omogućava da instaliraš stvari bez straha, pažnja prema detaljima, itd.

      Taj cijeli sustav daje veću sumu nego zbroj njegovih dijelova. Da ne govorim što se dešava kada imaš više uređaja, iPhone i iPad recimo. Način na koji to dvoje surađuju (povezani softverom, naravno).

      Velim, temeljni je problem što je dosta teško izvana shvatiti to.

      • Matej

        Matej

        17. 01. 2012. u 1:04 pm Odgovori

        Ali i Androd je sustav samo što ga ne kontrolira jedno tjelo već je organski i ide nekim svojim prirodnim tokom, Google samo određuje glavne smjernice.

        I na androd marketu možeš bez straha bilo što jednostavno instalirat, samo kontrolu ne vrši google već korisnci, pročitaš prva 3 komentara i pogledaš ocjenu aplikacije.

        I Androd je više od sume svoh djelova npr. slučaj DropBox slobodno me ispravi ako tu griješim. Da bi nešto na iphonu spremio u dropbox, ta aplikacija treba biti isprogramirana tako da komunicira sa dropbox-om preko njegovog api-a. Što znaći da samo neke aplikacije imaju podršku za dropbox. Na androidu takva veza je na sistemskoj razini i u bilo kojoj aplikaciji mogu tražit export nekog resursa npr fila. I onda sustav ponudi sve ostale appove koji taj resurs mogu handlat tako da od bilo gdije mogu odabrat save to dropbox.

        Hardwareske veze su drugačije naravno i vjerujem da iPhone i iPad rade zajedno fenomenalno. Međutim začudio me frend kad je rekao da je morao rootat svoj iPhone da bi na njega spojio bluetoot slušalice oO

        Da sumiram! To što dodatna vrijednost ne dolazi od jedne firme ne znači da je nema! Obje platforme su više od zbroja svojih djelova. Razlika je što dijelove Appla 90% daje jedna tvrtka koja sve vodi i sve je pod njenom kontrolom. Android je organska platforma i djelove daje cijela lepeza firmi. Hardware daju proizvođači hardvera, software daju druge firme i pojedinici u slučaju Cynogena. Iako je drugi model više kaotaičan, daje veću fleksibilnost featura, nižu cijenu za krajnjeg kupca, veće međusobnu natjecanje sudionika. Sve na uštrub unificiranosti. Unificiranost se postiže međusobnim dogovorim i prdržavanjem standarda npr.bluetooth-a.

        I sad je na čovjeku da izabere prema vlastitom uvjerenju.

        • Goran Peuc

          Goran Peuc

          17. 01. 2012. u 1:56 pm Odgovori

          Ti ne kužiš da se ovaj članak odnosi na hardver, na samog suppliera telefona, a ne na Android kao softver koji se unutra nalazi.

          Ja sa uopće nisam osvrnuo na Android, nego na telefone i proizvođače.

        • Matej

          Matej

          17. 01. 2012. u 2:36 pm Odgovori

          Da mu se ne isplati ne bi to radili. Ništa ne sprečava Samsung da počne izdavati mobitele jednom godišnje ali da se pritome ne dojde “dodanu” vrijednost (ali je dobije radi Android platforme) Gledaj hi-fi, prizvode hardware ali ne i glazbu 🙂

          Apple ne shipa mob svakih 2 mj radi toga što je proizvođač i hardwera i softwera već zato jer to ne želi. Želi imat eksluzinosti sa jednim modelom godišnje.

          Marketing i tržišna taktika.

  4. Marko Kovačić

    Marko Kovačić

    17. 01. 2012. u 12:01 pm Odgovori

    članak je bio odličan dok nije došao do iznenadne usporedbe s svim non apple… kako pobogu? Sam autor kaže da je android dobar ali se budi što ga sami proizvođači nisu napravili… ne vidim logiku u tome. Gdje bi bili da svaki proizvođač ima svoj OS? Imam android i nemam nikakvih zamjerki, a u usporedbi s iPhone-om je znatno jeftiniji.. ne malo nego znatno. I sada autor se buni da non apple firme ne mare za nas, da su stavili proizvod na tržište bez tog dodatnog truda? Čemu njihov trud ako je nešto već dobro (android), bolje nego što bi sami napravili.
    Još za kraj, iako je prvi dio članka zanimljiv i za razmisliti, na kraju ja volim McDonalds. Nije mi bitno što nemaju “dodatnog sadržaja”, to je ponuda koju nude, koju mi očekujemo od njih i zadovoljni smo. Svakako ne želim da mi netko iz McDonalds preporuča vina 😉

    • Goran Peuc

      Goran Peuc

      17. 01. 2012. u 12:16 pm Odgovori

      Ne shvaćaš da se tu ne radi o ANDROIDU kao sustavu, nego telefonu koji vrti Android. Gledaj samo hardverski dio priče. Kad kupiš Samsung telefon, ti od Samsunga kupuješ plastiku. Android nije njihov proizvod (ok, malo je modificiran, ali nije u osnovi njihov).

      • Marko Kovačić

        Marko Kovačić

        17. 01. 2012. u 12:41 pm Odgovori

        Shvaćam ja ali ti kritiziraš npr. Samsung što od njega kupuješ plastiku. To nije istina kako je predstavljaš no recimo da jest. Pa što je loše u tome ako android nije njihov? Ti na kraju dobiješ puni prozivod, kvalitetan. Ako oni prodaju plastiku, onda uspoređuješ kruške i jabuke ako ih usporediš s Apple-om, gdje je Apple naravno jabuka 🙂 Trebaš usporedit konačni proizvod / uslugu što kupac dobije, a tu Samsung definitivno nije baba na tržnici.
        Prvi dio članka je bio dobar, mislio sam da je to odlična satira na naše društvo proizvoda i velikih firmi željnih profita, a onda je došao drugi dio članka gdje se vidi da nije satira nego stvarni pokušaj kritike… i tad se zapitaš. Goran je stvarno kritizirao McDonalds i uspoređivao fast food sa restoranima!? Goran je stvarno kritizirao managere koji su željni efikasnosti!? Ouch.

        • Goran Peuc

          Goran Peuc

          17. 01. 2012. u 12:57 pm Odgovori

          U tome i je stvar. Ako je Samsungu samo u interesu prodati ti plastiku i ako oni nemaju (a nemaju, jer ne zarađuju od Marketplacea i ostalih) izvor prihoda osim na razlici u cijeni te plastike – onda se njih kompletan pristup poslovanju mijenja. Onda oni ŽELE da ti kupuješ novi telefon što brže, žele ti uvaljati još plastike.

          Postavi si pitanje zbog čega ne mogu svi flagship Androidi, ili barem oni koji su do prije 6-10 mjeseci bili the-best-of-the-best instalirati Ice Cream Sandwich. Zato jer netko želi da kupiš malo nove plastike.

        • Goran Peuc

          Goran Peuc

          17. 01. 2012. u 1:03 pm Odgovori

          BTW, nisam kritizirao McD managere, nego sam ih samo naveo kao dodatni primjer zbog čega se McD može više smatrati prodajom materijala, a manje restoranom.

          Kvalitetni restorani nemaju managera koji gleda da li je proces pripreme mesa turbo-super-epic-mega optimiziran. Boli ih briga da li je tom kuharu potrebno 10 ili 11 minuta da pripremi meso. McD mora imati takvu osobu.

          To nije kritika, to je primjer razlike u razmišljanju koji dodatno ukazuje da McD nije restoran. McDu je fast food business slučajni sporedni nusprodukt njihovog glavnog posla – preprodaji robe.

    • Ivan

      Ivan

      17. 01. 2012. u 1:06 pm Odgovori

      “Postavi si pitanje zbog čega ne mogu svi flagship Androidi, ili barem oni koji su do prije 6-10 mjeseci bili the-best-of-the-best instalirati Ice Cream Sandwich”

      @gpeuc Misliš na istu stvar koju je Apple napravio sa Siri. Jedina stvar koja spriječava vlasnike iPhonea 4 da koriste Siri je taj što Apple želi još malo zaraditi na prodaji plastike, kako ti to zoveš. Jer iPhone 4 je i više nego dovoljan da vrti taj komad softvera, ali to neće povećati prodaju telefona.

  5. Mario

    Mario

    17. 01. 2012. u 12:41 pm Odgovori

    Odličan članak do pred kraj, ne kužim čemu izdvajati određenog proizvođaća u plus ili minus kategoriju. Iskorištavanje jeftine sezonske sirovine je uobičajeno u svim masovnim proizvodnjama. I kod nas je to čest slučaj, npr Badel (Kisko) napravi ocat s okusom sirovine koja je višak npr Vindiji. Ili Podravka nešto od viška Done ili nekog drugog proizvođača. Sve se to radi kao normalno i logično u segmentu pratećih artikala. Zarade su znatno veće ako postoji kanal distribucije i nikakav trošak za prodaju, no dovoditi ovo u razmjere strategije neke kompanije nema smisla, jer takva tvrtka ne bi opstala. Drugo s čime se ne slažem u tekstu, je pretpostavka da Samsung ili netko drugi ima na skladištu višak neke sirovine – to naprosto nije u kontekstu članka. Sirovina je na tržištu ili je u ovom slučaju cijela Nabava i Kontroling u Samsungu dobila otkaz. ?

    • Goran Peuc

      Goran Peuc

      17. 01. 2012. u 12:59 pm Odgovori

      Naravno da Samsung nema podrum u kojem drži kocke plastike. Nemoj sve shvaćati bukvalno, to je način na koji se puno brže komunicira način produkcije.

      Ali, realno gledajući, možda čak i postoje šanse da je netko u Nabavi urezervirao zaista hrpetinu previše sirovih materijala i sada to treba potrošiti. Misliš da zbilja ne postoji ta mogućnost?

  6. Nemanja V

    Nemanja V

    17. 01. 2012. u 3:00 pm Odgovori

    Članak je delovao dosta interesantno dok se nije osetila Apple ostrašćenost kod autora ovog članka.

    Kao što je više čitalaca do sada napisalo u pitanju je jednostavna razlika u marketing strategijama. Jedni pucaju na ekskluzivu dok se drugi oslanjaju na količinu i obrtanje novca.

  7. Miro

    Miro

    17. 01. 2012. u 4:15 pm Odgovori

    E, dečki jedva dočekali da dokazuju čiji je veći.
    Gorane, odličan članak. Ostali – sjedi, jedan i naučit domaću zadaću. Neš ti geekova o marketinškim i prodajnim strategijama…

    • Matej

      Matej

      17. 01. 2012. u 6:07 pm Odgovori

      Veći! 😀
      Dobar je članak, bolje da Goran nije kao primjer navodio Apple i Samsung ali je pa eto.

      Što se tiče geekovi o marketinškim i prodajnim strategijama, zašto ne?
      Goran je jedan od najboljih dizajnera u Hrvatskoj i užitak je sa njim svaki dan raditi! To na stranu nije marketinški stručnjak u užem smislu i ima pravo iznijeti svoje mišljenje o bilo čemu kao i ja svoje.

      Realno, vjerujem da se može napraviti mobitel koji bi bio dovoljno dobar da 5 godina ne treba izaći sljedeći. Ali nitko to neće napraviti! I Apple mora izdavati nove proizvode. Oni su to odlučili raditi svakih godinu dana. Samsung svaka 2 mj.

      Goran kaže da Samsung to radi namjerno zato da zaradi. Slažem se i tvrdim da Apple radi isto. Isto gleda da nove feature doda svake godine po planu i programu. Zato jer kad bi sve utrpali ovaj tren što bi prodali sljedeće godine. Ali marketing im je stvarno super, svaki puta kad izađe nova verzija iPhona cijeli svijet stane i kaže “to je to, mobitel za sva vremena”. Sljedeće godine se ponove 😀 Kod Samsunga je vremenski period drugačiji. Samsung tržište segmentira i time pravda puno modela. Apple se drži svoj taktike koja bi se moga svesti na “jedan najbolji model za sve naše korisnike” što se po broju prodanih jedinica očito puno ljudi sa njima slaže. I svake godine izlazak pravdaju “značajnim poboljšanjem featura”.

      Više je Apple dobio tim načinom nego bilo čim drugim. Da Apple radi savršene proizvode ne bi čuo za mane a čujem za njih svako malo. Isto kao i za razne Android mobitele. I suprotno, nekima super radi iPhone, a nekima super radi xy android mob.

      I tu se isključujem 😉

  8. Matija

    Matija

    17. 01. 2012. u 5:06 pm Odgovori

    E sad prvo pogledaj moj Lidl, pa svoj Apple, pa malo Lidl pa Apple, pa onda pričajte o maksimizaciji profita. Zašto onda Apple toliko malo mijenja dizajn svojih uređaja ako mu je stalo do dodatnih vrijednosti korisnika?

    U ovakvom poslu se ide pokrivati veći segment korisnika. Zato imaš Samsung Galaxy sa 800 kuna i imaš onaj od 3.5 K kuna, a ne zbog količine plastike na skladištu. Isto Apple radi samo na drugoj razini, kroz teži marketing. Nemojte me uvjeravat da 8-godišnjakinji u Americi treba iPhone? Ili Djedu Mrazu?

    Dodatna vrijednost za mene je što iPhone nema file manager ili PDF reader koji može pročitat PDF dulji od 10 stranica ili što u startu platim inačicu sa 100% više memorije, 50% skuplje. Znači 50% vrijednosti skupljeg uređaja je memorija. Ili što WPA supplicant za mrežu na faksu mogu ubacit u mobitel samo preko e-maila ali ne i preko Dropboxa. To je za mene dodatna vrijednost.

    Apple fanboyi, ccc.

  9. Mario

    Mario

    17. 01. 2012. u 5:25 pm Odgovori

    @Miro
    Zašto ne daš ljudima na volju? Ako netko i nije dobro protumačio tekst, vjerovatno je to njegov problem. Ako večina nije dobro protumačila, onda je to problem autora 🙂

    • Miro

      Miro

      17. 01. 2012. u 6:16 pm Odgovori

      @Mario, većina ne mora (uvijek) biti u pravu, zar ne? 😉
      Autor je u više navrata naglasio da je htio prikazati marketinško i prodajno razmišljanje i ponašanje proizvođača smartphone-ova, a ne komparativne kvalitete proizvoda/proizvođača.

      Problem je što nikako da se maknemo od infantilne usporedbe i počnemo učiti. I ovaj članak je tu da (neke) nauči. Meni je, recimo, potpuna nepoznanica bilo to da prehrambeni proizvođači razmjenjuju viškove sirovina/proizvoda…

      Svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujem! 😉

  10. picek

    picek

    17. 01. 2012. u 11:18 pm Odgovori

    Čim sam vidjela naslov, sjetila sam se jedne od najdražih epizoda Simpsona. Samo proguglajte “Simpsons episode Ribwich” i uživajte. 🙂 (Naravno, kad platite prava na gledanje.)

    Ja nemam ništa protiv “gomilanja modela” u slučaju da se proizvođač orijentira na više specijalnih segmenata tržišta. Npr., ne trebaju i ne žele svi top modele poput iPhonea, S II, N9 i sl. Neki žele mobitel walkman, neki žele super fotić, neki žele modele s fizičkom tipkovnicom…

    Zato ono što me najviše smeta je kad neki proizvođač izda praktički isti mobitel (istog koncepta, različitih specifikacija) i onda ga prodaje na temelju izgleda i sličnosti s top modelima. Kao da ne ulaže ni jedan posto u dizajn nečeg što može biti drugačije, a opet cjenovno prihvatljivije od višeg segmenta, nego eto, pogleda flagship i onda bira koje funkcije isključiti da bi mobitel bio jeftiniji. Ili odabere sve moguće funkcije, ali opremi uređaj lošijim hardverom, odnosno smanji kvalitetu nekih mogućnosti (glazbe, kamere, reprodukcije videa…)

    • Miro

      Miro

      18. 01. 2012. u 3:48 pm Odgovori

      @picek, s druge strane, zamisli logistiku (nabava, skladištenje, distribucija) proizvođača koji proizvodi jedan model (u nekoliko varijanti) i onoga koji proizvodi 10-ak modela “po svačijem ukusu”… Noćna mora. U slučaju prvog, omogućio ti je da imaš većinu željenog (osim fizičke tipkovnice, a i to bi trebalo utvrditi koliko korisnika stvarno žudi za tim) i pojednostavljuje IZBOR KRAJNJEM korisniku – you love it or you don’t (but you’re not indifferent ;). Na drugoj strani pak, UVIJEK ti nešto nedostaje ali to progutaš jer si dobio nešto što si tražio (npr. fizičku tipkovnicu) i oni na tome upravo rade – da NIKAD ne budeš zadovoljan i jedva čekaš novi model koji će imati “još i to”.

      Što se tiče cijena, njih formira (uglavnom) marketing + prodaja + distribucija: tako kod prvog imaš samo jedan kanal distribucije (mobile provajderi) i ONI određuju cijene, dok proizvode drugih možeš naći i u deterdžentu.

      • picek

        picek

        18. 01. 2012. u 7:39 pm Odgovori

        Heh, da je jedan model s fizičkom tipkovnicom kojeg upravo pikiram usto i odličan glazbeni player, apsolutno mi ništa ne bi nedostajalo. 😀

  11. Marko Aurelije

    Marko Aurelije

    18. 01. 2012. u 6:08 pm Odgovori

    Vrlo lijep i retorički kićen tekst ali nažalost ne prati ikakav logički sljed, temelji se na u najmanju ruku uptinim informacijama i izgleda, preaktivnoj mašti pisca. Klasični primjer toga kako ljudi objeručke prihvaćaju formu, bez ikakva koherentna sadržaja. Ovo što si ti tu napisao je tvoje ne posebno pronicljivo razmišljanje nabacano bez ikakva reda i logike u formu činjeničnog stanja. Vjerojatno bi bolje prošao da si ovo sve izrigao u formi svog mišljenja. Ovako to samo izgleda kao najbjedniji oblik pasivno-agresivnog Apple fanboyizma umotanog u dosadni pseudointelektualizam.

    Btw, tesko mi je ignorirati stavjanje linka http://www.apple.com/supplierresponsibility/ kao dokaz da Apple ne izrabljuje svoje radnike. To dovoljno govori o tome koliko duboko izgleda, autor istražuje pozadinu svojih tvrdnji što se uostalom prilično zorno i vidi u ovom tekstu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Video

Svi su gubitnici u bitci za i protiv paušalnih obrta: Tvrtke, radnici – i sami “paušalci”

Zato što se IT scena razjedinila oko teme paušalnih obrta, zato će svi iz nje izaći i poraženi. No, koja je perspektiva svih uključenih strana? Ivan i ja smo provjerili u drugoj epizodi Netokracija Podcasta.

SEO i tražilice

Velika analiza online sadržaja o cijepljenju pokazuje da HZJZ olakšava posao – antivakserima

SEO koji život znači. To bi mogao biti alternativni naslov ove analize, iako ovdje nije riječ o samoj optimizaciji sadržaja za tražilice, nego optimizaciji za - korisnika. Jer u vrijeme kad procijepljenost pada, optimiziran i korisniku prilagođen sadržaj na stranicama HZJZ-a i drugih zdravstvenih institucija mogao bi doista značiti razliku između života i smrti.

Startupi i poslovanje

Hubbig Dragane Lipovac kreće u nove pobjede s milijunskom investicijom i novom savjetnicom

Bili vi mali ili veliki uvoznik, naručivali iz Kine ili SAD-a, Hubbig vam može olakšati život, a da to ovom mladom startupu ide dobro potvrdila je i nedavna milijunska investicija koju je orkestrirala Monika Mikac, bivša operativna direktorica u Rimac Automobilima.

Što ste propustili

Vodič

Što je esport i zašto bi vas za njega trebalo biti briga?

Čuli ste za esport, ali samo u prolazu? Ne brinite, na jednom mjestu donosimo sve važne informacije o ovom globalnim fenomenu koji danas prati više od 400 milijuna ljudi.

SEO i tražilice

Velika analiza online sadržaja o cijepljenju pokazuje da HZJZ olakšava posao – antivakserima

SEO koji život znači. To bi mogao biti alternativni naslov ove analize, iako ovdje nije riječ o samoj optimizaciji sadržaja za tražilice, nego optimizaciji za - korisnika. Jer u vrijeme kad procijepljenost pada, optimiziran i korisniku prilagođen sadržaj na stranicama HZJZ-a i drugih zdravstvenih institucija mogao bi doista značiti razliku između života i smrti.

Internet marketing

Prvi Euro Effie za hrvatsku agenciju! Imago Ogilvy nagrađen za kampanju Boranka

Sinoć su u Bruxellesu dodijeljene najprestižnije europske nagrade za marketinšku učinkovitost – Euro Effie. Zlatna Effie nagrada po prvi put pristiže i u Hrvatsku, zahvaljujući reklamnoj agenciji Imago i kampanji Boranka, osmišljenoj za Savez izviđača Hrvatske.

Kultura 2.0

Formalno obrazovanje, neformalni klub: Čemu kultni KSET već 43 godine uči svoje članove?

Što znači sudjelovati u nečem većem od nas samih? KSET je klub koji je u odajama bivše kotlovnice okupio desetke generacija, dajući im prostor da šire svoje vidike kroz nova poznanstva, hobije i aktivnosti. Ususret Tech Consultant meetupu u KSET-u otkrivamo što studentima to iskustvo zapravo donosi u profesionalnom smislu.

Izrada web stranica

Novi Tomato web: Poslovni ciljevi, korisničke potrebe i agile, ruku pod ruku

Na ovogodišnjoj dodjeli nagrada SoMo Borac najboljim web projektom u protekloj godini proglašen je redizajn web stranice Tomato.com.hr, koji su za A1 razvili Netgen i Locastic u suradnji s OptimIT-om i CROZ-om.

Video

Svi su gubitnici u bitci za i protiv paušalnih obrta: Tvrtke, radnici – i sami “paušalci”

Zato što se IT scena razjedinila oko teme paušalnih obrta, zato će svi iz nje izaći i poraženi. No, koja je perspektiva svih uključenih strana? Ivan i ja smo provjerili u drugoj epizodi Netokracija Podcasta.