Matija Kopić, suosnivač Farmerona: Kako je 'Facebook za krave' obišao Silicijsku dolinu te postao uspješan svjetski startup

Matija Kopić, suosnivač Farmerona: Kako je ‘Facebook za krave’ obišao Silicijsku dolinu te postao uspješan svjetski startup

Bio je to savjet Matije Kopića, CEO Farmerona, okupljenoj publici na jučerašnjoj 'Startup srijedi', redovnom okupljanju startup zajednice. Matijino gostovanje očekivalo se s nestrpljenjem. Farmeron je prava zvijezda u usponu, možemo slobodno reći ne samo hrvatske i regionalne već i europske startup scene. Osim Seedcampa i TAG-a (fond oca i sina Robina i Saula Kleina za investicije u 'early stage' projekte) u Farmeron je investirao i 500Startups, fond sveprisutnog kalifornijskog luđaka (na dobar način!) Dave McClurea.

Matija Kopić (foto: Ivo Špigel)

Savjet Matije Kopića, CEO Farmerona, okupljenoj publici na jučerašnjoj ‘Startup srijedi’, redovnom okupljanju startup zajednice bio je:

Ako želite pokrenuti svoj startup, počnite programirati još večeras. Ne šalim se!

Matijino gostovanje očekivalo se s nestrpljenjem. Farmeron je prava zvijezda u usponu, možemo slobodno reći ne samo hrvatske i regionalne već i europske startup scene. Osim Seedcampa i TAG-a (fond oca i sina Robina i Saula Kleina za investicije u ‘early stage’ projekte) u Farmeron je investirao i 500Startups, fond sveprisutnog kalifornijskog luđaka (na dobar način!) Dave McClurea.

500Startupsova investicija uključuje, prije svega, boravak u istoimenom akceleracijskom programu usred Silicijske doline, u trajanju od koja 3 mjeseca. Tri luda i nezaboravna mjeseca, tijekom kojih je Farmeron bio jedan od samo tri europska projekta među tridesetak sudionika ovog sasvim neobičnog školovanja.

‘Obilazili smo sve vama dobro poznate kompanije‘, pričao je Kopić krcatoj dvorani koja ga je vrlo pažljivo slušala. ‘Ali nismo u Facebook i Google išli kao turisti, u razgledavanje. U svakoj od tih kompanija dočekao nas je vrlo konkretan i dobro pipremljen program ili radionica. Facebookovci su nas učili kako razvijati Facebook aplikacije i koristiti oglašavanje, a Google – naravno – o najboljim načinima korištenja AdSensea, AdWordsa i ostalih oglasnih sustava.’

Iz predavanja je bilo jasno da su Matija i njegov tim jako, jako dobro zapamtili lekcije koje su naučili u dalekoj Kaliforniji. Jedna od najvažnijih su ‘Sveta 3D’, jedna od nekoliko mantri kojima su McClure i njegova mreža mentora opsjednuti.

  • Distribucija – morate dobro promisliti i osmisliti način na koji će vaš proizvod doći do kupca;
  • Dizajn – osmišljavanje ne samo UI-a i UX-a već svih elemenata i svakog detalja načina na koji proizvod radi i na koji će ga korisnici koristiti;
  • Data – mjerite, mjerite, mjerite sve. Koristite bilo koji alat koji vam je najkorisniji, pa bio on i olovka i papir, ali bilježite i mjerite sve o tome kako korisnici dolaze na vaš site, kuda se po njemu kreću, što ih navodi na to da kupe ili odustanu. Mjerite opsesivno i stalno prilagođavajte i poboljšavajte proizvod na temelju prikupljenih podataka.

Najviše klijenata u Americi

Nakon zanimljivog predavanja nije nedostajalo pitanja iz publike. Najviše ih se odnosilo na odnose s investitorima. Što je to ‘term sheet’? Kako uspostaviti prve kontakte s investitorima? (Odgovor: AngelList). Koji je pravni odnos između vaše američke i hrvatske kompanije? (Farmeron se iz Kalifornije vratio ne samo s novim saznanjima već i s osnovanom američkom kompanijom i prvim zaposlenicima u njoj).

Doznali smo da je glavni razlog što su prihvatili američko ulaganje taj što je već u fazi odlučivanja o tome najveći broj tadašnjih korisnika bio iz Sjedinjenih država. Nadalje, Matija je podijelio s nama informaciju o tome da Farmeron danas broji 368 kupaca iz 14 zemalja svijeta.

Od inicijalnog zafrkantskog slogana ‘Facebook for cows’ projekt se repozicionirao (trendovski bismo rekli: napravio je pivot) i danas je primarno okrenut velikim farmama na kojima se uzgaja stotine i tisuće grla. ‘Kakav je vaš model naplate?’ Bilo je jedno od pitanja: ‘Po grlu stoke’ uslijedio je kratak i jasan odgovor.

Farmeron će, doznajemo, slijediti čest model poslovnog razvoja europskih startupa – prodaja i distribucija u Sjedinjenim državama, razvoj i tehnologija u Hrvatskoj. Nadajmo se da će Osijek Software City projekt izbaciti, ili čak privući u Osijek, dovoljno talentiranih developera da mogu pratiti brz tempo rasta Matije Kopića i njegovih suboraca iz Farmerona – pred njima je žestoka borba.

Komentari

  1. Mario Đanić

    Mario Đanić

    01. 03. 2012. u 2:00 pm Odgovori

    Gorane,

    ne znam tko je to rekao jer nazalost nisam imao prilike biti na Startup srijedi, ali pretpostavljam da je Matija. Iako bih se slozio da je u nekakvom tradicionalnom okruzenju programiranje tek n-ti korak nakon prikupljanja zahtjeva, snimanja stanja, i slicnog, kod startupa je stvar drugacija: vazno je sto prije izdati prvu verziju, a onda ce osnivaci projekta, uz savjete inovatora (odnosno svojih prvih korisnika) rafinirati i kontinuirano poboljsavati uslugu. Kod startupa je vazno nesto izdati, pa iako nije savrseno – cesto se dogodi da upravo zahvaljujuci prvim korisnicima usluga krene u sasvim drugom smjeru, sto je zapravo i dobro jer svi rade nesto za trziste. A ukoliko stvar u potpunosti ne hoda, lakse je (za svakoga) saznati to u pocetku, nego nakon potrosenog vremena na planiranje, projektiranje i sto ti ja znam. Na kraju krajeva, u pocetku je svatko spreman oprostiti poneku manu i propust, pa je savjet da ljudi pocnu programirati jos veceras jako dobar – zapravo, ja bih rekao da su trebali poceti jos jucer 😉

    No hard feelings, postoje razni pristupi, i ne postoji “the one” – svaki pristup moze biti dobar, ovisno o okruzju i cilju koji se zeli postici.

    • Matija Božičević

      Matija Božičević

      01. 03. 2012. u 4:45 pm Odgovori

      Upravo to! Možeš ti napraviti analize i sve ostalo, ali tek na prvim korisnicima vidiš, što si zapravo krivo napravio, ili bi nešto trebalo pojednostaviti / poboljšat.

      Nikakve analize ti ne mogu zamjeniti onaj response koji ćeš dobiti od prvih korisnika, jer kao što si rekao – možda će ti projekt krenuti u sasvim nekom drugom smjeru! Ponekad je i poželjna ta luda ideja u upornost u kreiranju projekata da bi se uopće došlo do trenutka kada NEŠTO na koncu imaš i za pokazat!

    • Jeffrey Treichel

      Jeffrey Treichel

      02. 03. 2012. u 12:05 am Odgovori

      Mario,

      I agree more with Goran. First, it’s necessary to think of what problem you are trying to solve. Then come up with a solution. Then execute on that solution.

      Google spends months defining what they are trying to achieve. The coding is subsequent. It takes place rapidly.

      To be fair to Matija (congrats man, well done sir!) – I’m guessing the context is that he’s assuming you have an idea or a passion, and is simply saying move your ass and DO something. Speed is key. That’s also true.

      The iterative process you refer to is necessary and is often key to successful execution. But in my experience powerful ideas + great execution are a better cocktail than iterating/pivoting + hoping to get lucky.

      J

      • Berislav Lopac

        Berislav Lopac

        02. 03. 2012. u 5:37 am Odgovori

        Jeffrey: you are right that you need to have a problem and a solution in mind when you starto coding. But you are very wrong if you believe that this problem is the one that your product will end up solving once you finally launch. The only way to validate your idea is to put it to test by getting it in front of your customers and adapt to their response.

        It is often a mistake, most often made by non-technical people, that one can think up a complete solution, with all the intricate details, and then simply hire a technical team to produce it — I’ve seen this approach go wrong far more often than I care to remember.

        • Jeffrey Treichel

          Jeffrey Treichel

          02. 03. 2012. u 11:03 am Odgovori

          Berislav: Hi, no, I absolutely agree with you that iterating is extremely important, and getting customer validation is most important. Just from my perspective I’ve met too many people that don’t vet their ideas or business models seriously enough and think that features and functionality are all that matter.

        • Goran

          Goran

          06. 03. 2012. u 9:05 am Odgovori

          Have to agree with Berislav, I’ve seen this approach too many times and it’s not working, especially if you’re building something new. If you are into saturated market, just refine what’s already existing. And one more thing: start coding immediately, but have a fail-back scenario and pick your technology carefully.

      • Ivo Špigel

        Ivo Špigel

        07. 03. 2012. u 2:37 pm Odgovori

        Jeffrey hi – yes, you are absolutely correct. My understanding of Matija’s meaning was as a call to action. Europeans, especially Slavic peoples, are prone to soul searching and navel gazing and Matija clearly came back from the Valley with a CAN DO attitude which everyone here could use more of.

  2. Damir2

    Damir2

    01. 03. 2012. u 6:34 pm Odgovori

    Od svega tog akademskog pristupa u ovom poslu samo je jedno vazno pravilo, to da nema pravila.

    Sukladno tome mene zanima jedino kako po preporuci doci do cim vise investitora. Dalje je sve jasno 🙂 Stovise, pametan ce startup nekome platiti barem 50-100 EUR za svaki dogovoreni sastanak sa relevantnim VC.

    Jer neki ce investitor odbiti novi Google a neko bude financirao i klasicnu misolovku (vidi pod Color promasaj). Cim veci broj sastanaka sa VC po preporuci je jedini bitan kriterij 😉

    Ako dodje lova, PR bude se vec izmislilo nekakav.

    P.S. deckima zelim puno uspjeha

    • Berislav Lopac

      Berislav Lopac

      01. 03. 2012. u 6:50 pm Odgovori

      Evo, Damir mene opet vuče za jezik… 😉

      Pametan startup neće nikome platiti 50-100 EUR, jer za to nema potrebe. Startup s kvalitetnim potencijalom će sam lako naći put do investitora, a ljudi će se sami nuditi da ih povežu s ulagačima, bez ikakvog plaćanja a pogotovo onog unaprijed. Pametan startup će ljude koji imaju takve kontakte uzeti kao savjetnike, i nagraditi ih malim udjelom vlasništva ili još bolje dioničkim opcijama. A idealno je kad ljudi s kontaktima i sami investiraju — kako uopće mogu preporučiti nekoga ako u njega sami ne vjeruju?

      • Tomislav

        Tomislav

        02. 03. 2012. u 12:17 am Odgovori

        “Startup s kvalitetnim potencijalom će sam lako naći put do investitora, a ljudi će se sami nuditi da ih povežu s ulagačima, bez ikakvog plaćanja a pogotovo onog unaprijed.”
        Da li je ovo malo idealisticki napisano? Ja sam do sad naucio da lake stvari produ vec iz 100og puta, teske iz 1000og.
        Osim toga logika je ovakva. Startup sa kvalitetnim potencijalom lako prolazi, a suprotno tome onaj sto ne prode nije dobar. Gle, s druge strane su ljudi koji bez problema mogu napraviti propust i neprepoznati stvar. Ako si uporan brzo dodes na onih 100 pokusaja.
        Uostalom i ja sad trenutno imam jak proizvod s kojim uskoro izlazim. Bez ulagaca. Ja mogu zakljuciti da koliko sam ja los za pronaci ulagace toliko su oni losi za pronaci mene 🙂

        P.S.
        Matiji + za projekt, + za pozitivan stav i energiju koju siri

        • Berislav Lopac

          Berislav Lopac

          02. 03. 2012. u 5:33 am Odgovori

          Tomislave, komentar ti je zbrda-zdola i ne razumijem baš poantu koju želiš reći. Ne mogu komentirati jesi li sposoban pronaći ulagače jer ne znam ništa o tebi, tvom proizvodu i tvom timi, niti koliko ti je ulagač uopće potreban i jesi li ga i pokušao pronaći. 🙂

        • Berislav Lopac

          Berislav Lopac

          02. 03. 2012. u 8:42 am Odgovori

          Tomislave, to je u redu, ali ne može se uopćavati. Postoji startupa i startupa, i postoji investitora i investitora. Osobno znam neke investitore koji ne razumiju 90% projekata koji dođu pred njih (doslovno, ne pretjerujem); s druge strane ima onih koji sve dobro razumiju, ali su jako izbirljivi. Ima i startupa koji na prvi pogled izgledaju smiješno (Dropboxu su mnogi komentirali kako postoji gomila file sync aplikacija) itd itd.

          Kao i ljudi, svaki startup je jedinstven i čini ga skup zasebnih elemenata, tako da se malo što može uopćavati i nema univerzalnog pravila.

        • Tomislav

          Tomislav

          02. 03. 2012. u 9:08 am Odgovori

          Berislave bas ovo sto sad pises me potaknulo na prvi odgovor na tvoj post. Smatrao sam da bi se moglo zakljuciti da je projekt los ukoliko nije lak put prema investitoru ili ako te odbijaju. U tom slucaju vjerojatno ideja nije razradena, mozda nije dobro koncipirana, a mozda ipak nije za trziste. Sve je to proces pun uspona i padova i cesto za uspjeh jedne ideje treba razraditi i napraviti nekoliko projekata koji propadnu u velikom stilu…tako da nekako sve ima smisla 😉

          Dropbox je super prica. Prva prezentacija mi izgleda kao zaludenost idejom, slozena je samo s kljucnim elementima jer su valjda smatrali da je stvar toliko jasna da je nemoguce shvatiti. Ali nisu svi. Svejedno…dogurali su do vrijednosti od 4 milijarde bar tako pise u Forbesu. Eh da…i ja sam sa svojim projektom zavrsio u Forbesu, pa na karaju – corak 😉 Ali nisam bio na naslovnici – valjda je u tome kvaka.

      • Damir2

        Damir2

        06. 03. 2012. u 10:56 am Odgovori

        Berislav odlican odgovor 🙂 Upravo si opisao ono sto bi ti trebao (ili mogao) raditi, jer vidim da se razumijes u stvar, a imas i passion. Znaci traziti investitore za domace startupe, a u slucaju uspjeha dobiti udio suvlasnistva ili opciju.

        Iskreno receno ne vidim kod nas nikog drugog na vidiku, tko bi to mogao raditi kao ti. Mozda se varam i mozda postoje i drugi ali ja ne znam za njih (osim Hebela, Stojanovica i jos par njih koji zapravo i nisu ovdje).

        😉

        • Berislav Lopac

          Berislav Lopac

          06. 03. 2012. u 11:20 am Odgovori

          Damire, hvala ti na komplimentu, ali ja ne mislim da imam oliko puno znanja koje i drugi ne mogu steći — samo nešto više relevantnih kontakata. Ja upravo ove stvari koje si naveo trenutno i radim, ali više kao hobi i bez nekih značajnijih ugovora — ako neki startup procijeni da je moj doprinos bio dovoljno značajan, na njemu je želi li mi ponuditi nešto.

          Na kraju krajeva, ja mogu napraviti koliko god želim kontakata i konekcija, ali sve se opet svodi na kvalitetu i potencijal tima, te koliko će neki investitor taj potencijal prepoznati.

  3. Viktor Marohnic

    Viktor Marohnic

    02. 03. 2012. u 3:23 am Odgovori

    Farmeron je jebeni zakon!
    Najbolja stvar koja se dogodila na ovim prostorima u zadnje vrijeme.
    Svaka cast, Matija.

    I slazem se, pocnite programirati odmah. Ne slusaj ove neprogramere. Oni moraju placati drugima da im nesto isprogramiraju pa im je to bed :). Mi sjednemo isprogramiramo, vidimo da li radi, ako ne radi, bacimo u smece i programiramo ponovo… No brainer, to je pravi put da se pocne iz nule.

    Viktor

    • Damir2

      Damir2

      06. 03. 2012. u 11:15 am Odgovori

      Viktore uz duzno postovanje prema tvom dosadasnjem radu, ne mogu se sloziti s tobom. Poznajem puno dobrih programera, ali jako malo programera koji su u stanju kvalitetno osmisliti projekat u trzisnom smislu. To je kao da od doktora ocekujes da kvalitetno vodi financijsko poslovanje bolnice – za to postoje strucniji ljudi od njega.

      Mislim da je idealna kombinacija spoj kvalitetnog programera i kreativca ‘neprogramera’ koji ce osmisliti projekat i dati mu trzisni odrziv smisao. Naravno racunam na njihovu interakciju u kojoj svaki od njih doprinosi cilju ali ta kombinacija ce u vecini pobijediti programming-only ekipu.

      Naravno tu moram naglasiti da izuzetno cijenim domace programere, ono sto nama fali je ovaj drugi dio jednadzbe. I vise ljudi poput Berislava koji ce dovesti investitore, dodati svoje iskustvo i startup pretvoriti u komercijalni projekat 🙂

      • Tomislav

        Tomislav

        06. 03. 2012. u 11:22 am Odgovori

        U Dalmaciji postoji izreka da su čovik i magarac zajedno pametniji nego čovik sam 😉
        Oboje ste u pravu, rasprava moze samo biti kolike su sanse da dobar programer kuzi financijski dio, koliko taj “kreativac” kuzi mogucnosti i na kraju kolike su sanse da sve to bude u jednoj osobi.

      • Berislav Lopac

        Berislav Lopac

        06. 03. 2012. u 11:23 am Odgovori

        Damire, ne zaboravi — i Berislav je programer. 😉

        Problem je što ti “neprogrameri” često smatraju da je najvažnije projekt razraiti u detalje, i onda je na programerima da ga “samo” isprogramiraju. Treba razumjeti da se projekt ne može tako raditi, nego da je potrebno prvo realizirati njegov najmanji mogući dio — takozvani “minimim viable product” — i izbaciti ga odmah na tržište, koliko god djelovao nesavršeno, te pratiti reakcije korisnika i sukladno tome ga prilagođavati i dalje razvijati. A tu ti oni klasični “vizionari” ne znače puno; ključni su “analitičari”, koji znaju prepoznati obrasce i trendove te tome prilagoditi razvoj — bili oni programeri ili ne.

        • Damir2

          Damir2

          06. 03. 2012. u 2:09 pm Odgovori

          složio bih se sa ovim, sa time da bi kreativac u istoj osobi morao biti i ‘analiticar’ tj prije nego neku ideju do kraja osmisli treba znati analizirati trziste i trendove pa prema tome prilagoditi razvoj, ili uopce ne ici u projekat ako analiza pokaze da nema ‘mjesta’ na trzistu.

          Pristalica sam ovog gledanja da se cim prije ide na trziste bez velikog filozofiranja i doradjivanja, jer sam i sam dozivio da zbog pretjeranog detaljiziranja projekat na trziste stigne (pre)kasno 🙂 Ali tu ima kvaka… ako projekat djeluje nedoreceno ili poluamaterski sanse su da ce ga mediji popljuvati i onda si u banani. Neki misle da je i negativna reklama bolja nego nikakva, ali ako npr posaljes nedoreceni projekat novnarima Techcruncha (ili Netokracije) novinari ga nece ni objaviti jer ga budu svrstali u ‘another wanabe startup’

        • Berislav Lopac

          Berislav Lopac

          06. 03. 2012. u 3:09 pm Odgovori

          Damire: Mediji nisu bitni. Jedino što je bitno su korisnici i ono što oni misle. Mediji mogu biti koristan kanal za pristupiti korisnicima, ali ne sam oda nisu jedini, pa ni najvažniji, nego tek jedan od niza kanala. Ovisi o tome što tvoj startup rada i tko je ciljna skupina, ali puno su korisniji kanali poput raznih specijaliziranih foruma, news outleta i sličnog.

          A hoće li proizvod izgledati poludovršeno ne ovisi o tebi, nego opet o korisnicima, odnosno njihovim očekivanjima. Sjeti se Googleovih početaka.

  4. Dino Ravnić

    Dino Ravnić

    02. 03. 2012. u 8:37 am Odgovori

    Farmeron ftw! 🙂 Svaka čast Matiji i ekipi!

    Što se programiranja tiče, u potpunosti se slažem – nekad treba početi još i jučer 🙂 Najgore što bilo koji start-up može napraviti je čekati…u ovom svijetu nema mjesta za prazan hod! Bolje i loš potez nego nikakav potez.

  5. goran

    goran

    02. 03. 2012. u 9:21 am Odgovori

    Tomislav, na neki način se slažem sa tobom, mislim da bi ulagači trebali više biti aktivni, a manje se smatrati da su oni tu da ispišu ček. Na kraju developeri imaju druge brige a ulagači bi trebali pokriti onaj poslovni dio.
    Teško je učiti i zaključivati na Faremeronu jer lasta ne čini proljeće. U zadnji godinu dana mislim da je bilo barem tri članka u novinama o startup firmama (ako projekt == firma, znaći startup;)), koje su zaobišle cijelu startup scenu, locirane su u Hrvatskoj i sad imaju solidno poslovanje.
    Istina jest da “release often release early” je dobar moto, no potrebno je dosta fleksibilno programiranje, i čim se cilja više tim je više potrebno uložiti u svaku liniju koda.
    Nažalost kod i tehnologija nije spomenuta u cijeloj priči a mislim da igra dosta važnu ulogu jer kako vrijeme prolazi troškovi sve više rastu zbog koda i tehnologije no mislim da se o tome uvijek brine kasnije, jer važnije je imati market share.
    Znaći kad se startup nekako postavi na noge onda treba početi raditi ono što je moj imenjak u prvom kometaru napisao.

    • Tomislav

      Tomislav

      02. 03. 2012. u 9:37 am Odgovori

      Ova scena se kod nas razvija. To je cinjenica. Osim toga mislim da nije pitanje samo necije aktivnosti vez iskustva i znanja, a to su sve strane ovisne jedna o drugoj. HR scena bi trebala jos ojacati jer ne mozemo se osloniti samo na desavanja s druge strane bare. Dodatni problem je davanje financijskog karaktera projektu…tu smo uglavnom najlosiji.

      btw. da li postoji nekakav HR site / forum koji okuplja startupe i investitore? Ne ciljam na krajnju ponudu nego na tematske rasprave.

  6. Haris Čusto

    Haris Čusto

    02. 03. 2012. u 9:28 am Odgovori

    Taman sam pošao napisati “I tako predlažu ljudi koji nikada nisu pokrenuli (uspješan?) projekat” kad se javiše Viktor i Dino i rekoše sve što treba 🙂

    Važno je da se krene, dali sa programiranjem ili planiranjem zavisi od situacije. Mi smo krenuli sa programiranjem i u 2 godine dobili hrpu klijenata. Nakon toga smo krenuli ispočetka sa planiranjem (al na osnovu iskustva koje imamo, i sa jasnim ciljem koji je dokazano prošao). I jedan i drugi pristup su bili ispravni za nas (da smo planirali više već programirali prvi putne bi uopšte dobili pravi feedback, al opet ko zna)

    Glavna stvar je krenuti!

  7. goran

    goran

    06. 03. 2012. u 10:10 pm Odgovori

    Mislim da je goran u prvom komentaru ipak malo više u pravu, kako iskustvo raste tako planiranje dobiva na težini a samo programiranje pada u drugi plan.
    Proizvod se može u kratkom vremenu kvalitetno izbaciti van ali za to nije potrebno poznavanje tehnika agile ili RAD developmenta već je potrebno znanje i iskustvo na puno nižim razinima, odnosno na tehnološkoj razini. Kod nas se ipak dosta zanemaraju benficije primjena kvalitetnih principa i praksa i koliko one u konačnici ubrazvaju rad i smanjuju troškove.

    Mislim da nije brže i lakše dovesti neki projekt na noge kucajući svoje querije već je bolje isplanirati neki svoj “mini” ORM i nakon samo tjedan, do dva planiranja i testiranja kako i zašto, implementacija će biti brzo završena i može se očekivati dugoročna korist. Dok kucanje svojih querija će potrajati neko vrijeme i onda u budučnosti zadavati druge glavobolje.
    A kodiranje jučer i držati se principa i prakse ne ide zajedno.

    Treba pronaći dobar balans između kvalitete i praktičnosti i mislim da tu detalji samog projekta nebi trebali igrati ulogu jer taj problem bi trebali rješiti držeći se dobrih principa u programiranju. A to naravno nije moguče ako se jučer počeo pisati kod.

  8. Damir2

    Damir2

    07. 03. 2012. u 9:36 am Odgovori

    vidim da prevladava mišljenje da treba čim prije lansirati proizvod, pa čak i nauštrb dorađenosti, kako bi tržište pokazalo da li je prihvatilo ideju. Slažem se uglavnom sa tim stavom, ali treba imati na umu da su sve velike ideje ‘potrošene’ – payment, trgovanje, news, search, social site, lokacijske usluge. Uglavnom su ostale niše i tu mislim da je potrebno puno više pažnje posvetiti izvedbi i razradi ideje jer ne postoji onaj faktor velike ideje koji će neutralizirati slabiju izvedbu. Ima još jedan važan faktor, ako čekaš da ti tržište odredi pravac znači da ne vjeruješ u svoju ideju što znači da si gubitnik već u startu – nijedan razuman investitor neće investirati u nešto u kaj ni sam ne vjeruješ. Dečki, Tesla nije čekao da mu tržište kaže da li je struja dobra stvar 😉

    Kada je izašao Google sa svojom tada daleko najboljom tražilicom (i mene je oduševio) ljudi su mu ‘oprostili’ ajmo reći asketski dizajn. Ili npr MySpace je bio preteča social network-a i ljudi su ga oduševljeno prihvatili iako je bio bugovit i katastrofalno dizajniran.

    Danas je situacija za startupe dosta teža, treba se truditi a velike ideje su zauzete. Doduše kapitala ima dosta ali i šum je vrlo velik (za to su zaslužni i tech blogovi koji veličaju svaku glupost, na Techcrunch svaki dan 20 novih startupa) pa je prolazak u društvo uspješnih sve teži. Ako pogledamo koliko je startupa dobilo lovu a koliko ih je svjetski poznato kao uspješni, taj podatak je poražavajući.

    Meni osobno se ne sviđa ova prevladavajuća kultura ‘ajmo svi u startupe’, bacimo se u proizvodnju pa nek tržište odluči. To dovodi do hiperprodukcije jer ruku na srce većina startupa pojma nema što radi niti ima talenta za biti Internet startup. Znati programirati ne kvalificira te za osnivanje startupa, kao što te ni znati voziti ne kvalificira za vozača formule 1.

    Kao što pojeftinjenje glazbene opreme nije dovelo do više kvalitetne muzike tako ni ovo danas ajmo-svi stanje neće dovesti do više kvalitetnih projekata. Ovo sada je postalo utrka sa vremenom tko uspije ugrabiti investiciju, jer predviđanja kažu da će se u razumnom roku investitori okrenuti ‘next big thing’ tj nanotehnologiji, održivoj energetici i ostalim perspektivnim pravcima.

    • Tomislav

      Tomislav

      07. 03. 2012. u 9:52 am Odgovori

      Tesla nije rekao ni da su sve velike ideje potrosene. Zakljucak da nije lako je tocan ali ako si profesionalac u ovom poslu onda nema izbora. Moj stav je da ima jos dosta prostora za nove projekte, a s obzirom na promjenjivost trendova tog prostora ce stalno biti.

    • Berislav Lopac

      Berislav Lopac

      07. 03. 2012. u 9:56 am Odgovori

      1. Ne nauštrb dorađenosti, nego “kompletnosti”. Nije poanta da sajt izgleda ružno ili “nedorađeno” (što god to značilo), nego da ne treba imati imati više od nužnog minimuma, a ostalo će se dodavati s vremenom prema potrebama tržišta. Kao primjer uzmi avion braće sWright — je li on imao sjedala koja se pretvaraju u ležajeve ili prikazivanje filma za vrijeme leta?

      2. Što su to “velike ideje”? Nijedna velika ideja tako ne izgleda na početku, Google je bio komedija, kao i Facebook i iPhone. Prema tome ništa nije potrošeno, uvijek se može uzeti nešto što već postoji i napraviti boljim…

      3. “Znati programirati ne kvalificira te za osnivanje startupa” To je točno, ali kako ćeš znati ako ne probaš? I zašto ne bi probao — zar zato što možeš propasti? Pa neuspjeh je jedna od najboljih stvari koje ti se mogu dogodti, a neuspjeh startupa je daleko manje bolan nego neuspjeh u, recimo, Formuli 1. Jedini razlog zašto ne bi pokušao je ako si kukavica. Damire, jesi li kukavica? 😉

      4. Damire, ako znaš što je next big thing, zašto ne kreneš s time? Ja znam odgovor… 🙂

  9. Damir2

    Damir2

    08. 03. 2012. u 10:33 am Odgovori

    🙂

    1. slažem se tj. prihvaćam. Jedino se bojim da danas nema više takvih fundamentalnih područja gdje možeš ići sa nužnim minimumom. Ako kreneš npr u prodaju ne možeš krenuti sa minimumom jer eBay već ima sve. Moraš ići ili sa hrpom featuresa ili sa nečim skroz novim (kao što mudro primjećuje Tomislav da se trendovi konstantno mijenjaju, a sa čime se slažem).

    2. Djelimično se slažem, uzmeš nešto što postoji i napraviš boljim. Ali kao što rekao gore teško da ćeš napraviti nešto boljim bez hrpe novih funkcija jer dosadašnji postojeći projekti su vrlo dorađeni i ispeglani. Prvi Facebook je bio rudimentalan, današnji ima sve živo gore nakalemljeno što ga u mojim očima čini skroz napornim. Ali tko mu želi parirati treba krenuti ili sa velikom hrpom novih fora, ili pokrenuti nešto potpuno novo (što vjerujem da je sve teže pronaći). Btw. dečki iz Farmerona su našli odličnu nišu, svaka čast. Ali jednom kada (ako) uspiju niša je puno manja za ostale pretendente.

    3. ne slažem se. To mi liči na onu ulagačku euforiju kada su i čistači cipela prognozirali cijene dionica. Naravno to je bio početak kraja. Sada je slična situacija sa Internetom, nadam se da neće slično završiti, a moglo bi. Programeri nisu osnivači startupa nego programeri. To što im je data prednost da osnivaju startupe je samo sretna okolnost. Kao što je doktorima zvanje prednost da uđu u politiku, a rezultati su nikakvi. Ono što želim reći, nije ispravan motiv tipa ‘ja sam programer svi idu u startupe jer ima love, pa idem i ja’. Nego je ispravan pristup ‘cijeli život sanjam o tome, nemam love, doma se protive ali ipak idem u to jer osjećam da to moram raditi’. Ovaj karikirani prikaz je po meni jedini ispravan pristup za bilo koji uspješan posao. Za uspjeh je potrebno da radiš ono kaj voliš i osjećaš da moraš raditi, a ne zato jer je tu trenutno puno love pa možda se i meni posreći. Ali život je veliki equalizer, uglavnom u nekom poslu uspiju oni koji to zaslužuju svojom voljom i zalaganjem 😉 Zato uspješni naprosto znaaju da će uspjeti, jer su svjesni da će ‘potegnuti’ dalje i jače od konkurencije. Ostali samo izgube vrijeme i povećaju šum, a ostane im smanjeno samopouzdanje zbog neuspjeha.

    4. Nema pojna što je next big thing, samo dosat čitam i uglavnom se podaci slažu. osobno nemam pojma o nanotehnologiji niti me ruku na srce baš zanima. Moje područje je Internet i sve oko njega. Zato molim svevišnjeg da party čim dulje potraje 🙂

    • goran

      goran

      08. 03. 2012. u 11:32 am Odgovori

      Programer je zanimanje kao svako drugo, no IT startup nije limitiran novcem, nije limitiran marketingom već je limitiran tehnologijom. Znači osobe zadužene za onu tehničku stranu ipak igraju ključni dio u izradi startupa i dosta utječu na poslovni model.
      Da je Faremeron izveden u nekoj više startup frendly tehnologiji mislim da bi njihovi paketi imalo puno veće limite uz iste troškove.

      Kod nas su skoro pa isključivo prisutni “end user” startupi koji ne donose nove vrijednosti u IT već iskorišavaju postojeću tehnologiju i zbog toga se može marginalizirati ona tehnološka strana startupa.

    • Berislav Lopac

      Berislav Lopac

      09. 03. 2012. u 9:05 am Odgovori

      “Jedino se bojim” — sve si rekao. 🙂

      Gle, nemam volje objašnjavati gdje si sve u krivu. Uostalom, one size doesn’t fit all — startupi su vrlo raznoliki, i što vrijedi za jedne ne vrijedi za druge. Jedino pravilo je: ako ne kreneš, nećeš nigdje stići.

  10. Damir2

    Damir2

    09. 03. 2012. u 11:42 am Odgovori

    odlično, različitost mišljenja je ono što nam je potrebno. Iz toga uvijek izađe nešto dobro, od jednoumlja nema koristi. Priznajem da se i ja ponekad ‘inspiriram’ od nečijeg mišljenja koje je različito od mojeg.

    Poštovanje svima

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Domaći ININ uz AI “opametio” održavanje cesta i očitavanje brojila u Slavonskom Brodu

Koristimo AI za filtere na Instagramu i razgovaramo s robotima svaki dan. Zašto onda ne bismo koristili umjetnu inteligenciju za bilježenje rupa na cesti? Tvrtka ININ mogla bi imati pravo rješenje.

Društvene mreže

Jeste li mislili da će 16 godina od osnivanja Facebooka na njemu najvažnije biti – grupe?

Pokretači i administratori otkrivaju mi kako su nastala stručna udruženja, pa i poslovna partnerstva, na temelju specijaliziranih Facebook - grupa.

Intervju

Good Game Nikole Stolnika osigurao 2,2 milijuna kuna, među investitorima Sacha Dragić, Ivan Klarić i Bruno Kovačić

Esport organizacija Good Game nedavno je osigurala svoju prvu veliku investiciju od 300 tisuća eura, na krilima grupe investitora koja uključuje Ivana Klarića, Brunu Kovačića i Sachu Dragića.

Što ste propustili

Prikaz

Što znači biti junior, što middle, a što senior u hrvatskoj tehnološkoj industriji?

Tri programerske pozicije - 100 definicija što obuhvaćaju. Ususret objavi matrice senioriteta development agencije Bornfight, iskoristili smo priliku razgovarati s nekoliko članova domaće IT zajednice ne bi li rasvijetlili što bi mogao biti standard za juniorski, middle ili seniorski posao programera. Evo što smo saznali...

Kultura 2.0

Zašto vam baš neću dati email ili broj direktora te tvrtke, ali možda napravim intro (što je bolje za vas)

“Možeš li mi dati email ili telefon od...?” Žao mi je, ne neću. Umjesto dilanja kontaktnih podataka, vrijeme je da usvojimo kulturu “introa”.

Internet marketing

Uvodimo četverodnevni radni tjedan i normalne rokove u marketinšku industriju ASAP!

Svi marketingaši na početku svoje karijere prođu vatreno krštenje rokova "za jučer", ali mora li takvo stanje ostati i u digitalnom dobu? Zajedno s Domagojem Davidovićem iz Švicarske, otkrivamo potencijalna rješenja za normalniji radni ritam u industriji.

Internet marketing

Na Valentinovo ne cvjetaju samo ruže, nego i industrija seksi igračaka za odrasle: LELO i Libido otkrivaju i koliko

Sretno Valentinovo! Danas je dan zaljubljenih, a na Netokraciji smo se odlučili istražiti kupovne navike i digitalne kampanje nešto posebnijih stvari, baš za ovaj dan.

Tehnologija

Nanobit i Microblink: Ako zaživi GDSA, izazivač Google Playa, olakšat će ulazak na kinesko tržište aplikacija

Xiaomi, Vivo i Oppo udružili su se u razvoju platforme koja bi bila direktan konkurent Google Playu. Kako to može utjecati na domaće IT tvrtke, otkrili smo u razgovoru s njihovim predstavnicima.

Mobilno

MWC otkazan: Hrvatski novinari i izlagači, poput Microblinka, Undabota i Delta Realityja, saniraju štetu

Najveći sajam mobilne telefonije, Mobile World Congress u Barceloni jučer je otkazan, a kao razlog se navodi - koronavirus. Neki bi se s time složili, neki vide druge razloge, no posljedice za mnoge u industriji su očigledne i nisu zaobišle hrvatske izlagače, novinare i posjetitelje.