Superology i Sportening: Želimo odgajati vrhunske product managere u Hrvatskoj

“Kad ljudi dođu raditi kod nas, u početku im treba vremena da se priviknu na način rada u kojem brže nije ujedno i bolje. Brine ih da nisu dovoljno efikasni i da se stvari isporučuju sporo. Stvar je zapravo u tome da su ovdje njihov cilj zadovoljni korisnici i rješavanje njihovih problema, a ne isključivo isporuka.”, priznaje mi pred kraj razgovora Mario Lovreković, Head of Product u Superologyju.

Superology je inovacijski i razvojni centar Superbet grupe, nastao na temeljima ScoreAlarma, nakon što ih je 2017. preuzela Superbet grupa. Jedna je od rijetkih domaćih tech tvrtki koja uspješno razvija vlastiti digitalni proizvod i to na globalnoj razini.

S njim i njegovim kolegom Ivom Krkom, suosnivačem sestrinskog startupa Sportening (mobilne aplikacije za sportske fanove) razgovarala sam u povodu konferencije SuperMinds na kojoj će obojica govoriti o stvaranju produktnih timova, inovacijama i kompanijskoj kulturi koja potiče jedno i drugo. Sporteningu i Superologyju zajednički je suosnivač – Ivan Klarić, čiji entuzijazam i viziju da se iz Hrvatske mogu raditi svjetski proizvodi obojica sugovornika navode kao glavni razlog zbog kojeg su mu se pridružili.

Rad na proizvodu drugačiji je od agencijskog

Mario naglašava nužnu promjenu načina razmišljanja iz agencijskog u produktni, što je i razlog onog krivog dojma nesnalaženja kod novih zaposlenika:

Većina tech talenata u Hrvatskoj radi u agencijama. Jedan dizajner navikao je u agenciji u tri mjeseca isporučiti 3 ili 4 aplikacije, a kod nas im se dogodi da u to vrijeme u produkciju isporuče 3-4 ekrana! I onda pomisle da nisu dovoljno dobri, a stvar je samo u tome da kod nas nema pritiska da se klijentu isporuči x aplikacija u određenom roku. Kod nas se razmišlja drugačije, nismo toliko fokusirani na što bržu isporuku.

To ne znači da se u agencijama radi loše ili da oni koji rade u agencijama ne valjaju. Štoviše, dodaje Mario, u agencijama se često radi s vrhunskim stranim klijentima i do savršenstva izbruse neke vještine. Samo to nisu jedine vještine koje trebaju tvrtki koja brusi svoj vlastiti digitalni proizvod.

Superology zato ulaže u edukaciju novih product talenata, među ostalim, i kroz konferenciju SuperMinds: Don’t Code What You Don’t Understand, koju organiziraju u suradnji s Netokracijom i na koju dovode oca ‘growth hackinga’ Seana Ellisa.

Produktni timovi trebaju probleme, a ne rješenja

Ivo Krka, koji će govoriti o osnaživanju produkt timova kako bi stvarali vrhunske proizvode, kaže:

Preduvjet za odličan product tim je da imate kvalitetne i ambiciozne ljude koji vole surađivati s drugima. Pod pretpostavkom da je to slučaj, recept je jednostavan. Prvo ljudima trebati dati dovoljno konteksta da znaju koje probleme želimo rješavati. Naglasak je na problemima, a ne na rješenjima jer kvalitetnim ljudima treba dati slobode i odgovornosti da pronađu najbolja rješenja.

Zatim trebate sastaviti timove koji sadrže sve potrebne profile – product managera, dizajnera, mobile inženjere, backend inženjere, analitičare podataka – kako bi tim mogao samostalno i autonomno odlučivati i razvijati proizvod bez usporavanja vanjskim faktorima i procesima. Konačni sastojak je kultura direktnog feedbacka kako bi se prepreke što prije riješile i kako bi svima bilo jasno na koji način mogu rasti i napredovati.

Iako se, osim kao suosnivač Sporteninga, skromno predstavlja jednostavno kao softverski inženjer, Krka iza sebe itekako ima znanja i iskustva u timovima koji su radili na globalnim projektima. Nakon diplome na zagrebačkom FER-u pa doktorata i akademske karijere na University of Southern California, karijera ga je odvela u Google u Zürich gdje je u sedam godina radio na projektima poput strojnog učenja u Gmailu, održavanja infrastrukture za streaming videa ili planiranja kapaciteta podatkovnih centara u izgradnji.

Mario pak za sebe kaže da je developer od petog osnovne, a svojedobno je bio i državni prvak u programiranju! Profesionalni put vodio ga je od studenta koji je iz hobija napravio uspješnu Android aplikaciju, preko agencijskog posla za strane klijente (gdje je imao priliku raditi za Eurosport) do programera pa product managera i na kraju voditelja razvoja proizvoda u Superologyju.

Što sve treba znati dobar Product Manager?

S obzirom na to da za posao product managera kod nas ne postoji niti edukacija, niti puno prilika za praksu, pitam obojicu – kako se to uopće postaje? Mario prepričava svoje, tipično startupersko iskustvo:

Bio sam drugi ili treći zaposlenik u tadašnjem Score Alarmu, a kad je firma tako mala, uobičajeno je da ne radiš samo svoj posao, nego sve što treba.

Ne bih samo isprogramirao neki feature i krenuo se baviti drugim, nego sam gledao koristi li se doista, a ako se ne koristi – zašto se ne koristi. Pa shvatiš da ti nedostaje kontekst pa kreneš istraživati širu sliku i shvatiš da postoje neke zakonitosti zašto je nešto dobro, a nešto drugo nije. I tako sam počeo stjecati sve širi raspon znanja i vještina.

Tajna je u – načinu razmišljanja

Zato upravo širok raspon interesa, znanja i vještina navodi kao presudne za dobrog product managera. I, ne, dodaje, product manager ne mora nužno biti bivši developer i imati tehničkog znanja, ali mora biti dovoljno znatiželjan da nauči kako neke stvari funkcioniraju ispod haube. Krka se slaže:

Product manager treba biti radoznao, analitičan, poduzetan i kreativan. Tehničko znanje je prednost, vještine vođenja projekata mogu pomoći, ali mislim da ne postoji lista nužnih preduvjeta.

Ako bih morao laički opisati idealnog product managera, rekao bih da je to netko koga možete zamisliti da jednog dana samostalno vodi uspješan startup.

Treba moći i znati pogriješiti

Tvrtka koja razvija svoj proizvod ima više prostora, kaže Lovreković, dopustiti product managerima da pogriješe. I da, naravno, iz tih pogrešaka nešto nauče. Upravo taj način razmišljanja traže od svojih budućih zaposlenika, takvu kulturu potiču:

Stvaramo autonomne timove koji se u donošenju odluka vode podacima, ne boje se pogriješiti, ali na svojim pogreškama uče. Radimo na tome da kod ljudi izazovemo svojevrsni ‘founders’s feel’, znači da se ne osjećaju kao da samo stvaraju nešto što je netko drugi osmislio i za što je taj netko odgovoran. Potičemo osjećaj odgovornosti za ono na čemu rade.

Kako taj proces izgleda u praksi, Mario će na konferenciji SuperMinds ispričati na primjeru razvoja funkcionalnosti SuperSocial – od toga kojim su se principima vodili i kako su donosili odluke, do toga koje su sastanke sazivali i kako je proces izgledao iz dana u dan. Kako naziv njegovog predavanja kaže – takav način rada i razmišljanja najkraći je put prema inovaciji.

Inovacija i kako do nje?

Prečac prema inovaciji, tom svetom gralu, često jednako nedostižnom brzorastućim startupima koliko i velikim kompanijama?!

Slažem se da je inovacija pomalo buzzword. Mnoge velike tvrtke kažu da ulažu u inovaciju pa se razbacuju svotama novaca i kažu – uložili smo 100 milijuna dolara. A zapravo misle da su za te novce zaposlili ljude ili akvizirali par inovativnih startupa. Ali kad te startupe i nove ljude integriraju u svoju kulturu, način razmišljanja i procese, obično od inovacije malo ostane.

Pričat ću o tome da inovacija nije događaj, nešto što se dogodi jednom. Ne mogu reći – Superology je prije tri godine doživio inovaciju i to je to. Inovacija je kultura tvrtke, kako se radi, donose odluke, koje vrijednosti se cijene i promiču, a za nas to je – vođenje podacima, učenje na greškama i stalna iteracija.

Poludnevna konferencija SuperMinds: Don’t Code What You Don’t Understand održava se 27. rujna u Laubi. Uz Marija Lovrekovića i Ivu Krku, direktor Superologyja Ivan Lulić govorit će o stvaranju kulture koja potiče rast vođen podacima, a keynote predavač, otac growth hackinga Sean Ellis također će iz svog bogatog iskustva pričati o podacima i eksperimentima kao pokretačima ubrzanog rasta.

Putem Entrija su dostupne ulaznice po simboličnoj cijeni od 150 kn.