Superology i Sportening: Želimo odgajati vrhunske product managere u Hrvatskoj

Superology i Sportening: Želimo odgajati vrhunske product managere u Hrvatskoj

Jedan je prošao put od programera preko 'Katice za sve' do voditelja razvoja proizvoda, a drugi je nakon doktorata i akademske karijere u Kaliforniji radio u Googleu u Zürichu pa se vratio u Zagreb biti suosnivač startupa. Otkrili su nam što čini dobrog product managera, što dobri produktni tim i koji je najkraći put do inovacije.

“Kad ljudi dođu raditi kod nas, u početku im treba vremena da se priviknu na način rada u kojem brže nije ujedno i bolje. Brine ih da nisu dovoljno efikasni i da se stvari isporučuju sporo. Stvar je zapravo u tome da su ovdje njihov cilj zadovoljni korisnici i rješavanje njihovih problema, a ne isključivo isporuka.”, priznaje mi pred kraj razgovora Mario Lovreković, Head of Product u Superologyju.

Superology je inovacijski i razvojni centar Superbet grupe, nastao na temeljima ScoreAlarma, nakon što ih je 2017. preuzela Superbet grupa. Jedna je od rijetkih domaćih tech tvrtki koja uspješno razvija vlastiti digitalni proizvod i to na globalnoj razini.

S njim i njegovim kolegom Ivom Krkom, suosnivačem sestrinskog startupa Sportening (mobilne aplikacije za sportske fanove) razgovarala sam u povodu konferencije SuperMinds na kojoj će obojica govoriti o stvaranju produktnih timova, inovacijama i kompanijskoj kulturi koja potiče jedno i drugo. Sporteningu i Superologyju zajednički je suosnivač – Ivan Klarić, čiji entuzijazam i viziju da se iz Hrvatske mogu raditi svjetski proizvodi obojica sugovornika navode kao glavni razlog zbog kojeg su mu se pridružili.

Rad na proizvodu drugačiji je od agencijskog

Mario naglašava nužnu promjenu načina razmišljanja iz agencijskog u produktni, što je i razlog onog krivog dojma nesnalaženja kod novih zaposlenika:

Većina tech talenata u Hrvatskoj radi u agencijama. Jedan dizajner navikao je u agenciji u tri mjeseca isporučiti 3 ili 4 aplikacije, a kod nas im se dogodi da u to vrijeme u produkciju isporuče 3-4 ekrana! I onda pomisle da nisu dovoljno dobri, a stvar je samo u tome da kod nas nema pritiska da se klijentu isporuči x aplikacija u određenom roku. Kod nas se razmišlja drugačije, nismo toliko fokusirani na što bržu isporuku.

Mario Lovreković

To ne znači da se u agencijama radi loše ili da oni koji rade u agencijama ne valjaju. Štoviše, dodaje Mario, u agencijama se često radi s vrhunskim stranim klijentima i do savršenstva izbruse neke vještine. Samo to nisu jedine vještine koje trebaju tvrtki koja brusi svoj vlastiti digitalni proizvod.

Superology zato ulaže u edukaciju novih product talenata, među ostalim, i kroz konferenciju SuperMinds: Don’t Code What You Don’t Understand, koju organiziraju u suradnji s Netokracijom i na koju dovode oca ‘growth hackinga’ Seana Ellisa.

Produktni timovi trebaju probleme, a ne rješenja

Ivo Krka, koji će govoriti o osnaživanju produkt timova kako bi stvarali vrhunske proizvode, kaže:

Preduvjet za odličan product tim je da imate kvalitetne i ambiciozne ljude koji vole surađivati s drugima. Pod pretpostavkom da je to slučaj, recept je jednostavan. Prvo ljudima trebati dati dovoljno konteksta da znaju koje probleme želimo rješavati. Naglasak je na problemima, a ne na rješenjima jer kvalitetnim ljudima treba dati slobode i odgovornosti da pronađu najbolja rješenja.

Zatim trebate sastaviti timove koji sadrže sve potrebne profile – product managera, dizajnera, mobile inženjere, backend inženjere, analitičare podataka – kako bi tim mogao samostalno i autonomno odlučivati i razvijati proizvod bez usporavanja vanjskim faktorima i procesima. Konačni sastojak je kultura direktnog feedbacka kako bi se prepreke što prije riješile i kako bi svima bilo jasno na koji način mogu rasti i napredovati.

Ivo Krka

Iako se, osim kao suosnivač Sporteninga, skromno predstavlja jednostavno kao softverski inženjer, Krka iza sebe itekako ima znanja i iskustva u timovima koji su radili na globalnim projektima. Nakon diplome na zagrebačkom FER-u pa doktorata i akademske karijere na University of Southern California, karijera ga je odvela u Google u Zürich gdje je u sedam godina radio na projektima poput strojnog učenja u Gmailu, održavanja infrastrukture za streaming videa ili planiranja kapaciteta podatkovnih centara u izgradnji.

Mario pak za sebe kaže da je developer od petog osnovne, a svojedobno je bio i državni prvak u programiranju! Profesionalni put vodio ga je od studenta koji je iz hobija napravio uspješnu Android aplikaciju, preko agencijskog posla za strane klijente (gdje je imao priliku raditi za Eurosport) do programera pa product managera i na kraju voditelja razvoja proizvoda u Superologyju.

Što sve treba znati dobar Product Manager?

S obzirom na to da za posao product managera kod nas ne postoji niti edukacija, niti puno prilika za praksu, pitam obojicu – kako se to uopće postaje? Mario prepričava svoje, tipično startupersko iskustvo:

Bio sam drugi ili treći zaposlenik u tadašnjem Score Alarmu, a kad je firma tako mala, uobičajeno je da ne radiš samo svoj posao, nego sve što treba.

Ne bih samo isprogramirao neki feature i krenuo se baviti drugim, nego sam gledao koristi li se doista, a ako se ne koristi – zašto se ne koristi. Pa shvatiš da ti nedostaje kontekst pa kreneš istraživati širu sliku i shvatiš da postoje neke zakonitosti zašto je nešto dobro, a nešto drugo nije. I tako sam počeo stjecati sve širi raspon znanja i vještina.

Tajna je u – načinu razmišljanja

Zato upravo širok raspon interesa, znanja i vještina navodi kao presudne za dobrog product managera. I, ne, dodaje, product manager ne mora nužno biti bivši developer i imati tehničkog znanja, ali mora biti dovoljno znatiželjan da nauči kako neke stvari funkcioniraju ispod haube. Krka se slaže:

Product manager treba biti radoznao, analitičan, poduzetan i kreativan. Tehničko znanje je prednost, vještine vođenja projekata mogu pomoći, ali mislim da ne postoji lista nužnih preduvjeta.

Ako bih morao laički opisati idealnog product managera, rekao bih da je to netko koga možete zamisliti da jednog dana samostalno vodi uspješan startup.

Treba moći i znati pogriješiti

Tvrtka koja razvija svoj proizvod ima više prostora, kaže Lovreković, dopustiti product managerima da pogriješe. I da, naravno, iz tih pogrešaka nešto nauče. Upravo taj način razmišljanja traže od svojih budućih zaposlenika, takvu kulturu potiču:

Stvaramo autonomne timove koji se u donošenju odluka vode podacima, ne boje se pogriješiti, ali na svojim pogreškama uče. Radimo na tome da kod ljudi izazovemo svojevrsni ‘founders’s feel’, znači da se ne osjećaju kao da samo stvaraju nešto što je netko drugi osmislio i za što je taj netko odgovoran. Potičemo osjećaj odgovornosti za ono na čemu rade.

Kako taj proces izgleda u praksi, Mario će na konferenciji SuperMinds ispričati na primjeru razvoja funkcionalnosti SuperSocial – od toga kojim su se principima vodili i kako su donosili odluke, do toga koje su sastanke sazivali i kako je proces izgledao iz dana u dan. Kako naziv njegovog predavanja kaže – takav način rada i razmišljanja najkraći je put prema inovaciji.

Inovacija i kako do nje?

Prečac prema inovaciji, tom svetom gralu, često jednako nedostižnom brzorastućim startupima koliko i velikim kompanijama?!

Slažem se da je inovacija pomalo buzzword. Mnoge velike tvrtke kažu da ulažu u inovaciju pa se razbacuju svotama novaca i kažu – uložili smo 100 milijuna dolara. A zapravo misle da su za te novce zaposlili ljude ili akvizirali par inovativnih startupa. Ali kad te startupe i nove ljude integriraju u svoju kulturu, način razmišljanja i procese, obično od inovacije malo ostane.

Pričat ću o tome da inovacija nije događaj, nešto što se dogodi jednom. Ne mogu reći – Superology je prije tri godine doživio inovaciju i to je to. Inovacija je kultura tvrtke, kako se radi, donose odluke, koje vrijednosti se cijene i promiču, a za nas to je – vođenje podacima, učenje na greškama i stalna iteracija.

Poludnevna konferencija SuperMinds: Don’t Code What You Don’t Understand održava se 27. rujna u Laubi. Uz Marija Lovrekovića i Ivu Krku, direktor Superologyja Ivan Lulić govorit će o stvaranju kulture koja potiče rast vođen podacima, a keynote predavač, otac growth hackinga Sean Ellis također će iz svog bogatog iskustva pričati o podacima i eksperimentima kao pokretačima ubrzanog rasta.

Putem Entrija su dostupne ulaznice po simboličnoj cijeni od 150 kn.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Dinamo je prvi hrvatski sportski ICO, kupite njihov $DZG token za 2 eura – i uključite se u klupske odluke!

Nakon brojnih drugih velikih klubova hrvatski nogometni prvak odlučio se na iskorak u blockchain svijet kroz novi model članstva. U "inicijalnoj ponudi tokena” od 29. rujna moći ćete postati vlasnik fan tokena Dinama s kojima ćete moći trgovati i sudjelovati u određenim odlukama kluba. Što to znači za kripto dioničare, koja je motivacija kluba za ovaj projekt i tko stoji iza Sociosa istražili smo iz prve ruke.

Intervju

Splitski Blank s partnerima uskoro lansira hrvatski NFT marketplace na Ethereumu!

Uz bok nekolicine renomiranih umjetnika suvremene umjetničke scene, a pod vodstvom splitske agencije Blank, stiže nam Endemic platforma za trgovanje NFT umjetninama. Više o projektu otkrivamo od samih pokretača.

Digitalni marketing

Prima se rebrendirala: Što (i tko) stoji iza prepoznatljivog, a inovativanog vizualnog identiteta?

Od obiteljske tvrtke do poslovnog sustava s više od 2000 zaposlenih. Prima je u posljednjih 25 godina poprilično odmaknula od svojih početaka, stoga je bilo krajnje vrijeme za vizualni identitet koji bi odražavao takvu promjenu.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Prvi hrvatski 3D printeri za dentalnu industriju zvijezde najvećeg dentalnog sajma na svijetu

Hrvatski 3DTECH definitivno se veseli povratku događaja uživo, sa svojim 3D printerom za dentalnu industriju vratio se s International Dental Show (IDS) sajma u Kölnu s odličnim dojmovima.

Tehnologija

Oni su web developeri u robotici: Ne razvijaju web stranice već sustav uz koji bilo tko može upravljati flotom robota

U poznatoj hrvatskoj robotičkoj tvrtki upravo su web developeri zaduženi za to da se naprednim i inovativnim autonomnim robotima može lako i jednostavno upravljati. S nama su podijelili kako izgleda posao tih - malo drugačijih web developera.

Digitalni marketing

Kako smo izgubili pitch, a dobili klijenta

Prošle godine Wolt Hrvatska pozvao nas je na natječaj za kampanju koju su planirali za domaće tržište, no nismo dobili posao. Već kad smo na to pomalo i zaboravili, stiže mail iz centrale Wolta u Finskoj. Kažu da su im se svidjela neka naša rješenja i žele ih koristiti na globalnoj razini.

Startupi i poslovanje

Ovo je nova generacija ZICER-ovog Startup Factoryja! 12 timova natječe se za 800.000 kuna

Oni stvaraju ekološki prihvatljive supstitute pesticidima, omogućuju efikasnije 3D printanje, unapređuju edukacijski sustav i poboljšavaju zdravlje stanovništva... upoznajte novu generaciju Startup Factoryja.

Startupi i poslovanje

Vodič kroz PR i medije za startupe, IT profesionalce i poduzetnike

Zaboravite generične savjete s Interneta i što vam PR agencije prodaju - ne trebate prvo, a često ni drugo, posebno ako svoj posao rade loše. Tena, Ana Marija i Ivan objašnjavaju što se zapravo događa u pozadini odnosa s (IT) medijima i zašto trebate znati pojmove kao ekskluziva i embargo!

Intervju

“Biti umjetnik u IT industriji znači isto što i biti tradicionalni umjetnik, samo je alat koji koristimo drugačiji”

Danas se digitalne umjetnike više doživljava kao dio IT industrije, nego umjetničke zajednice. Ipak, mlade to ne brine, sve više ih se zaljubljuje u video igre te sami žele stvarati nove svjetove i likove... Evo kako su im Nanobitovi "3D/2D artisti" prenijeli svoja znanja kako bi im u tome pomogli.