Što tvrtke mogu naučiti od oglasa za posao developera Hrvatske Lutrije

Što druge tvrtke mogu naučiti od oglasa za posao developera koji je objavila – Hrvatska Lutrija

Tvrtke, i to ne samo one IT, trude se svim silama doći do kvalitetnih developera i drugih digitalnih stručnjaka te se izdvojiti u mnoštvu oglasa za zapošljavanje. Međutim, ponekad najbolje rezultate daje jednostavan i iskren pristup, kao što smo nedavno vidjeli na primjeru ne neke IT tvrtke, nego Hrvatske Lutrije.

Hackathoni, open space uredi sa stolovima za ping pong i probranim vrstama kave, čajevima ili craft pivom, otkačene fotografije s team buildinga, kućni ljubimci u uredu…brojne tvrtke trude se na različite načine privući i naći kvalitetne developere, ali i druge digitalne stručnjake. I nije riječ samo o IT tvrtkama. Ako uzmemo u obzir veliko iseljavanje iz Hrvatske u kombinaciji s rastućom potrebom za stručnjacima određenog profila, takav pristup ne iznenađuje.

Pa ipak… kad je riječ o oglasima za posao, izgleda da ponekad više pažnje može izazvati jednostavan i iskren pristup. Umjesto velikih riječi, ljudi najbolje reagiraju na dobro objašnjene uvjete rada, konkretnu plaću i ono što se od njih očekuje. Upravo je to bio slučaj s nedavnim oglasima Hrvatske Lutrije, koje je zatim njihov vodeći programer analitičar Mario Bošnjak podijelio u grupi IT Jobs Croatia. Cilj je bio povećati mu vidljivost, no taj je njegov post naišao redom na pozitivne komentare (i na kraju doveo i do ovog razgovora).

Kako programera ima sve manje i manje u Hrvatskoj (i nama je otišlo par ljudi u inozemstvo) ili onih koji žele biti klasično zaposleni u domaćoj tvrtki, tradicionalno oglašavanje poslova više nema dovoljno dobar efekt. Prije par godina smo primijetili drastičan pad u broju ljudi koji se javljaju na oglase. Tu je i problem što Hrvatska Lutrija nije tako zvučno ime poput nekih drugih developerskih tvrtki u Hrvatskoj, ali nekad prije bi se javilo po par desetaka pa čak i preko 100 ljudi na naš oglas.

Hrvatska Lutrija s vlastitim odjelom za razvoj softvera

Objašnjavajući pozadinu oglasa, Mario dodatno otkriva kako Hrvatska Lutrija od 2001. godine ima vlastiti odjel za razvoj softvera, a u njemu je sada dvadesetak stručnjaka, i to u prosjeku s više od 10 godina iskustva. No, uzimajući u obzir dinamično tržište i potrebu za stalnim istraživanjem novih kanala prodaje koji zadnjih godina uglavnom počivaju na tehnologiji imaju sve više projekata. Posljedično, treba im i sve više zaposlenika. I dok su ranije zapošljavali samo iskusne developere s barem tri godine iskustva, budući da ih sve teže pronalaze promijenili su strategiju:

Sad zapošljavamo i tek diplomirane inženjere, bez iskustva. I dalje imamo uvjet da osoba mora imati VSS informatičkog smjera. Možda i to promijenimo nekad u budućnosti, ali s obzirom na to da smo skoro svi diplomirali na FER-u, kao i na samu kompleksnost posla, i dalje nam se to čini kao dobar uvjet da osoba ima diplomu.

Mnogi kod oglasa za posao griješe jer se ne trude – dovoljno

Mario pretpostavlja da se ljudima u spomenutoj Facebook grupi oglas svidio zbog – količine informacija i stila pisanja, ali i činjenice da ha nije objavio netko iz HR odjela, nego developer koji pretpostavlja što drugi developeri žele znati prilikom traženja posla.

Ljudi žele znati nešto više, tko su potencijalne buduće kolege, kako rade, kako razmišljaju i još puno manjih detalja kojih inače nema u oglasima. Te detalje mogu saznati samo putem ovakve “interaktivne oglasne ploče”.

A kako to da je Hrvatska Lutrija komunicirala oglas za posao bolje od mnogih developerskih tvrtki. U čemu ostali griješe?

Ono u čemu ostali prvenstveno griješe, čini mi se da se ne potrude dovoljno. Ne koriste potencijal oglašavanja u jednoj ovakvoj Facebook grupi. Iako se u njoj nalazi skoro 13.000 članova u ovom trenutku, oglasa za IT/dev posao ima sve više i više.

Što je developerima važno u oglasima za posao?

Dodaje da je za zadobivanje nečije pažnje potrebno malo više od tri rečenice i popisa alata i programskih jezika koji se koriste te da je važno razmišljati o tome što je developerima zapravo važno u odabiru posla i poslodavca. A osim osnovnih informacija, tehnologija i plaće (iako česta nema ni ove druge informacije), najvažnije su sljedeće četiri kategorije – ljudi i atmosfera, organizacija posla, radna okolina i uredi, prilika za napredovanje (znanje i odgovornost).

Ako su ljudi sličnih osobnih interesa i ako imaju s kime razgovarati pod pauzom  (kod njih su teme uglavnom igre, serije i filmovi), može se dobiti dobra i opuštena atmosfera.

Iako smo dio velike tvrtke, nemamo “korporativnu kulturu”, nitko u odjelu ne nosi odijelo. Međutim, atmosfera uvelike ovisi i o drugoj kategoriji – dobroj organizaciji posla. Mi se trudimo raditi realistične procjene trajanja projekata, da izbjegnemo paniku i prekovremene sate. Ljudi se pokrivaju međusobno pa nema ni poziva na godišnjem. Trudimo se da dosegnemo idealnu ocjenu na Joel Testu i svake godine smo sve bliži i bliži dvanaestici. Osim što se trudimo da pratimo trendove u tehnologiji i alatima, cijelo vrijeme usavršavamo i samu metodologiju razvoja.

“Za ugodnu radnu okolinu izbjegavamo open space urede”

Kad je riječ o postizanju ugodne radne okoline, Mario kaže da su tome doskočili izbjegavanjem open space ureda.

Svaki developer ima desetak kvadratnih metara uredskog prostora, dva stola, tri monitora i snažno računalo, s maksimalno 2-4 kolege u uredu.

Također, radi stjecanja novih znanja i iskustava, svi zaposlenici barem jednom godišnje idu na neku IT konferenciju, a mogu se usavršavati i online.

Potičemo ljude da istražuju nove tehnologije i čim se neka pokaže dovoljno uspješna, prihvaćena i zrela, pokušavamo je primijeniti.

I dalje u potrazi za novim kolegama

Za kraj, zanimalo me je li Mario nakon onog posta dobio nove kolege?

Imali smo OK odziv, bilo je zainteresiranih, ali na kraju nismo našli odgovarajuće ljude. Zato smo sada i ponovili natječaj. Oglas je aktivan do ponedjeljka 27. studenoga, tražimo junior i senior .NET developera.

Pa ako želite raditi s Marijem, znate što trebate napraviti! Sretno! 😉

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Mirko

    Mirko

    25. 11. 2017. u 12:15 pm Odgovori

    Vidi se da nisu u realnosti jer traže faks a najbolji programeri koje znam nemaju faks. Programiranje je stvar osobne volje i inata a ne faksa. Zato će se njima i dalje javljati oni koji nisu uspjeli proći u drugim (boljim) firmama.

    • goran

      goran

      26. 11. 2017. u 10:21 pm Odgovori

      Ustvari po pitanju Hrvatske Lutrije, velike državne tvrke su u pravo što traže faks. Iako za programiranje nema stručnog javnog obrazovanja, pošto je državna firma mislim da je taj kriterij obavezan.
      Drugačije je nemoguče držati pod kontrolom državni apart, niti Bill Gates, niti Steve Jobs niti Zuckerberg ne zadovaljaju uvijete za rad u državnoj tvrtki igdje u Europi, Ameriki, kamoli u Hrvatskoj. Tako mora biti u interesu države.
      Ta stvar se zove birokracija:)

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Što ste propustili

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?

Startupi i poslovanje

Jedan je po struci pravnik, drugi programer. Dijele ljubav prema računalnoj sigurnosti i – humoru

Evo priče o tome kako tehnologija povezuje različite ljude, kako se nose s izazovima koje pred njih tehnologija postavlja i što je presudno važno za uspješne projekte.

Startupi i poslovanje

1 dijete, 1 robot: CircuitMess i UBIK pokreću humanitarnu akciju za djecu u domovima

Humanitarna akcija traje do 22. prosinca, a trebala bi omogućiti da svako dijete u domovima za nezbrinutu djecu u Hrvatskoj dobije barem jednog robota.

Intervju

Može li Osijek zamijeniti Irsku? Siniši se dogodilo upravo to

Hrvatsku je zbog odlaska u inozemstvo radi potrage za (boljim) poslom napustio ogroman broj ljudi. Među njima je i nemali broj IT stručnjaka. Ipak, moguć je i drugačiji scenarij ako je prilika prava…

Startupi i poslovanje

Konzum je prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem se može plaćati kriptovalutama

Konzum je uz pomoć hrvatske tvrtke Electrocoin i njihovog sustava PayCek postao prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem možete plaćati kriptovalutama.

Startupi i poslovanje

Hrvatski BE-ON za pomoć blokiranim građanima osigurao 1,3 milijuna eura od Feelsgood fonda

Prema najnovijim dostupnim podacima u Hrvatskoj je preko 240.000 ovršenih potrošača. Hrvatski BE-ON želi im pomoći financijskim savjetovanjem.