Što tvrtke mogu naučiti od oglasa za posao developera Hrvatske Lutrije

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Što druge tvrtke mogu naučiti od oglasa za posao developera koji je objavila – Hrvatska Lutrija

Tvrtke, i to ne samo one IT, trude se svim silama doći do kvalitetnih developera i drugih digitalnih stručnjaka te se izdvojiti u mnoštvu oglasa za zapošljavanje. Međutim, ponekad najbolje rezultate daje jednostavan i iskren pristup, kao što smo nedavno vidjeli na primjeru ne neke IT tvrtke, nego Hrvatske Lutrije.

Hackathoni, open space uredi sa stolovima za ping pong i probranim vrstama kave, čajevima ili craft pivom, otkačene fotografije s team buildinga, kućni ljubimci u uredu…brojne tvrtke trude se na različite načine privući i naći kvalitetne developere, ali i druge digitalne stručnjake. I nije riječ samo o IT tvrtkama. Ako uzmemo u obzir veliko iseljavanje iz Hrvatske u kombinaciji s rastućom potrebom za stručnjacima određenog profila, takav pristup ne iznenađuje.

Pa ipak… kad je riječ o oglasima za posao, izgleda da ponekad više pažnje može izazvati jednostavan i iskren pristup. Umjesto velikih riječi, ljudi najbolje reagiraju na dobro objašnjene uvjete rada, konkretnu plaću i ono što se od njih očekuje. Upravo je to bio slučaj s nedavnim oglasima Hrvatske Lutrije, koje je zatim njihov vodeći programer analitičar Mario Bošnjak podijelio u grupi IT Jobs Croatia. Cilj je bio povećati mu vidljivost, no taj je njegov post naišao redom na pozitivne komentare (i na kraju doveo i do ovog razgovora).

Kako programera ima sve manje i manje u Hrvatskoj (i nama je otišlo par ljudi u inozemstvo) ili onih koji žele biti klasično zaposleni u domaćoj tvrtki, tradicionalno oglašavanje poslova više nema dovoljno dobar efekt. Prije par godina smo primijetili drastičan pad u broju ljudi koji se javljaju na oglase. Tu je i problem što Hrvatska Lutrija nije tako zvučno ime poput nekih drugih developerskih tvrtki u Hrvatskoj, ali nekad prije bi se javilo po par desetaka pa čak i preko 100 ljudi na naš oglas.

Hrvatska Lutrija s vlastitim odjelom za razvoj softvera

Objašnjavajući pozadinu oglasa, Mario dodatno otkriva kako Hrvatska Lutrija od 2001. godine ima vlastiti odjel za razvoj softvera, a u njemu je sada dvadesetak stručnjaka, i to u prosjeku s više od 10 godina iskustva. No, uzimajući u obzir dinamično tržište i potrebu za stalnim istraživanjem novih kanala prodaje koji zadnjih godina uglavnom počivaju na tehnologiji imaju sve više projekata. Posljedično, treba im i sve više zaposlenika. I dok su ranije zapošljavali samo iskusne developere s barem tri godine iskustva, budući da ih sve teže pronalaze promijenili su strategiju:

Sad zapošljavamo i tek diplomirane inženjere, bez iskustva. I dalje imamo uvjet da osoba mora imati VSS informatičkog smjera. Možda i to promijenimo nekad u budućnosti, ali s obzirom na to da smo skoro svi diplomirali na FER-u, kao i na samu kompleksnost posla, i dalje nam se to čini kao dobar uvjet da osoba ima diplomu.

Mnogi kod oglasa za posao griješe jer se ne trude – dovoljno

Mario pretpostavlja da se ljudima u spomenutoj Facebook grupi oglas svidio zbog – količine informacija i stila pisanja, ali i činjenice da ha nije objavio netko iz HR odjela, nego developer koji pretpostavlja što drugi developeri žele znati prilikom traženja posla.

Ljudi žele znati nešto više, tko su potencijalne buduće kolege, kako rade, kako razmišljaju i još puno manjih detalja kojih inače nema u oglasima. Te detalje mogu saznati samo putem ovakve “interaktivne oglasne ploče”.

A kako to da je Hrvatska Lutrija komunicirala oglas za posao bolje od mnogih developerskih tvrtki. U čemu ostali griješe?

Ono u čemu ostali prvenstveno griješe, čini mi se da se ne potrude dovoljno. Ne koriste potencijal oglašavanja u jednoj ovakvoj Facebook grupi. Iako se u njoj nalazi skoro 13.000 članova u ovom trenutku, oglasa za IT/dev posao ima sve više i više.

Što je developerima važno u oglasima za posao?

Dodaje da je za zadobivanje nečije pažnje potrebno malo više od tri rečenice i popisa alata i programskih jezika koji se koriste te da je važno razmišljati o tome što je developerima zapravo važno u odabiru posla i poslodavca. A osim osnovnih informacija, tehnologija i plaće (iako česta nema ni ove druge informacije), najvažnije su sljedeće četiri kategorije – ljudi i atmosfera, organizacija posla, radna okolina i uredi, prilika za napredovanje (znanje i odgovornost).

Ako su ljudi sličnih osobnih interesa i ako imaju s kime razgovarati pod pauzom  (kod njih su teme uglavnom igre, serije i filmovi), može se dobiti dobra i opuštena atmosfera.

Iako smo dio velike tvrtke, nemamo “korporativnu kulturu”, nitko u odjelu ne nosi odijelo. Međutim, atmosfera uvelike ovisi i o drugoj kategoriji – dobroj organizaciji posla. Mi se trudimo raditi realistične procjene trajanja projekata, da izbjegnemo paniku i prekovremene sate. Ljudi se pokrivaju međusobno pa nema ni poziva na godišnjem. Trudimo se da dosegnemo idealnu ocjenu na Joel Testu i svake godine smo sve bliži i bliži dvanaestici. Osim što se trudimo da pratimo trendove u tehnologiji i alatima, cijelo vrijeme usavršavamo i samu metodologiju razvoja.

“Za ugodnu radnu okolinu izbjegavamo open space urede”

Kad je riječ o postizanju ugodne radne okoline, Mario kaže da su tome doskočili izbjegavanjem open space ureda.

Svaki developer ima desetak kvadratnih metara uredskog prostora, dva stola, tri monitora i snažno računalo, s maksimalno 2-4 kolege u uredu.

Također, radi stjecanja novih znanja i iskustava, svi zaposlenici barem jednom godišnje idu na neku IT konferenciju, a mogu se usavršavati i online.

Potičemo ljude da istražuju nove tehnologije i čim se neka pokaže dovoljno uspješna, prihvaćena i zrela, pokušavamo je primijeniti.

I dalje u potrazi za novim kolegama

Za kraj, zanimalo me je li Mario nakon onog posta dobio nove kolege?

Imali smo OK odziv, bilo je zainteresiranih, ali na kraju nismo našli odgovarajuće ljude. Zato smo sada i ponovili natječaj. Oglas je aktivan do ponedjeljka 27. studenoga, tražimo junior i senior .NET developera.

Pa ako želite raditi s Marijem, znate što trebate napraviti! Sretno! 😉

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Mirko

    Mirko

    25. 11. 2017. u 12:15 pm Odgovori

    Vidi se da nisu u realnosti jer traže faks a najbolji programeri koje znam nemaju faks. Programiranje je stvar osobne volje i inata a ne faksa. Zato će se njima i dalje javljati oni koji nisu uspjeli proći u drugim (boljim) firmama.

    • goran

      goran

      26. 11. 2017. u 10:21 pm Odgovori

      Ustvari po pitanju Hrvatske Lutrije, velike državne tvrke su u pravo što traže faks. Iako za programiranje nema stručnog javnog obrazovanja, pošto je državna firma mislim da je taj kriterij obavezan.
      Drugačije je nemoguče držati pod kontrolom državni apart, niti Bill Gates, niti Steve Jobs niti Zuckerberg ne zadovaljaju uvijete za rad u državnoj tvrtki igdje u Europi, Ameriki, kamoli u Hrvatskoj. Tako mora biti u interesu države.
      Ta stvar se zove birokracija:)

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Novi Zakon o radu regulira platformski rad. Što o tome misle Uber, Bolt i Glovo, a što sindikat?

Načinom na koji je u izmjenama i dopunama Zakona o radu reguliran rad putem digitalnih platformi nisu zadovoljne ni digitalne platforme, ni sindikati. Platforme se, naravno, pozivaju na fleksibilnost i slobodu koju njihovi vozači ili dostavljači cijene, a sindikat smatra kako su se opet izvukle od odgovornosti.

Novost

U napadu na tisuće digitalnih novčanika povezanih sa Solanom, domaći Solflare ostao netaknut

Solana blockchain i niz drugih platformi povezanih s istim jutros su doživjele veliki napad kojim je zahvaćeno nekoliko tisuća digitalnih novčanika. Više saznajemo od Filipa Dragoslavića, su-osnivača tvrtke koja se posvetila razvoju proizvoda na ovom blockchainu.

Startupi i poslovanje

Trebaju li se hrvatski osnivači pripremiti na “zimu” u investicijama i kako?

Kako će se kriza odraziti na domaće startupe, koji su u boljem, a koji u lošijem položaju te što savjetuju osnivačima kao obrambene mjere komentiraju Vedran Blagus iz South Central Ventures, Stevica Kuharski iz Fil Rouge Capitala i Ivaylo Simov iz Eleven Venturesa.

Što ste propustili

Novost

Infinum Academy donosi nova 3 edukacijska programa: UX/UI dizajn, DevOps i WordPress

Infinum kroz svoju akademiju ove jeseni polaznicima nudi tri nova besplatna tečaja, a novost je i da prijave više nisu otvorene samo studentima i diplomantima!

Karijere

Neki ljudi su bolji “materijal” za lidere od drugih – i to najčešće zbog ovih 5 osobina

Postoji tona literature i edukacija na temu liderstva, no loših menadžera kao da nije ništa manje. Zašto su psihološke osobine važne za vođenje? Kakav skup karakteristika čini dobrog menadžera? Kako prepoznati ljude koji imaju potencijal postati dobri lideri? Mitja Ružojić s Katedre za psihologiju rada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ima odgovore...

Mobilno

SuperMinds u Zagreb dovodi Paula Hudsona, uz poruku “Hrvatska može sve što i Silicon Valley”

Konferencija SuperMinds ove će jeseni u dva dana okupiti 400 mobile developera, a jedan od keynote predavača je autor popularnog serijala Hacking with Swift.

Intervju

Lovre de Grisogono studente sociologije priprema za zapošljavanje – u IT industriji!

Kako jednim rješenjem riješiti dva problema? Kolegij Sociologija informatičke profesije na Fakultetu hrvatskih studija buduće sociologe čini spremnijima za tržište rada, a domaćim tehnološkim poslodavcima pomaže riješiti kronični nedostatak radne snage.

Digitalni proizvodi

Operacija kralježnice potaknula je Domagoja da osmisli aplikaciju koja olakšava oporavak

Od pripreme za operaciju do korisnih informacija, vježbi i lakšeg praćenja boli ili bitnih nalaza, saznajemo kako domaća aplikacija MySpine olakšava život pacijentima i liječnicima.

Kolumna

Napraviti dobru stvar ili napraviti stvari – dobro? Vječna dilema svakog Product Managera

Vječno pitanje koje nerijetko daje vrlo polarizirane odgovore, a postavi si ga svaki product manager u nekom trenutku - neovisno radi li se o startupu gdje tu funkciju nerijetko obavlja osnivač - ili velikoj kompaniji s 50+ product managera.