MAKK 2014: Tko pije, tko plaća, što i kome za digitalni sadržaj?

MAKK 2014: Tko pije, tko plaća, što i kome, u doba digitalnog sadržaja?

Na Međunarodnoj autorskoj kreativnoj konferenciji održanoj prošloga tjedna u Zagrebu bilo je riječi o konzumiranju sadržaja u digitalnom dobu te utjecaju novih modela i navika na industrije koje taj sadržaj i proizvode. Isplivali su tu na površinu i određeni problemi, koje treba što prije riješiti kako bi industrija bila u skladu sa zahtjevima tržišta.

Kupovina ili streaming - ova je odluka i kulturno uvjetovana.
Kupovina ili streaming – ova je odluka i kulturno uvjetovana, doznali smo od predstavnice Google Playa.

Victoria Campoamor, voditeljica glazbenih partnerstava Google Playa za Europu, Bliski istok i Afriku, predstavila je Googleov glazbeni servis koji je nedavno došao na naše tržište, a pritom je iznijela i neke zanimljive informacije vezane uz navike slušanja glazbe. Iako se isprva činilo da će se širenje streaminga iliti “strujanja” smanjiti prodaju glazbe u digitalnom obliku, Victoria objašnjava da se to nije dogodilo – barem prema podacima Googleovog servisa koji omogućava i kupovinu glazbe i plaćanje pristupa istoj.

Kako je navela, tek oko 7 posto korisnika prestalo je kupovati glazbu jednom kada su se pretplatili na streaming, a veći broj njih glazbu je zapravo počeo kupovati nakon pretplate na Google Play. Ljudi i dalje vole posjedovati glazbu, rekla je već ranije Victoria u intervjuu za Netokraciju, čak i kad nije na fizičkim nosačima zvuka, no žele je i imati na jednom mjestu i uvijek dostupnu.

Tako korisnici koji imaju Google Locker, svoj virtualni ormarić za glazbu, generiraju 93 posto više prihoda od onih koji ga nemaju, kupuju 29 posto češće, a prosječna vrijednost njihovih pojedinačnih kupovina veća je za 49 posto od onih korisnika bez vlastite digitalne glazbene riznice. No navike se razlikuju ovisno o kulturi i geografskoj lokaciji: tako su nordijske zemlje i Španjolska sklonije streamingu, dok središnja Europa mahom i dalje preferira posjedovanje glazbe.

Kamo idu naše pretplate?

No dok na takav način konzumacije glazbe ili filmova gledamo najčešće kroz oči korisnika, pitanje je što digitalizacija znači za one koji sadržaj stvaraju i kome na kraju idu naše silne uplate, za servise koje sami biramo i one gdje nam izbor nije dan?

Upravo je o tome bilo riječi na panelu u kojem su, uz moderaciju Nikole Vrdoljaka iz agencije 404, sudjelovali Ante Magzan, izvršni direktor Porina, redatelj Daniel Kušan, Sanja Božić iz Pickbox TV-a, Toni Moškov iz časopisa Rolling Stone Hrvatska, Victoria Campoamor, Branko Komljenović iz diskografske udruge te Neven Frangeš u ime glazbene unije.

Ovaj nemali broj sudionika imao je vrlo različita mišljenja o kreativnoj industriji u doba digitalije. Jedan od problema je što je danas još manje jasno kako i kome se raspodjeljuje novac koji uplaćujemo za svoju pošteno kupljenu ili streamanu glazbu, a nema ni konsenzusa o tome kako bi se sredstva zapravo trebala raspodijeliti.

Velik broj panelista indikativan je za broj aktera u industriji koji vode bitku oko prava na prihode.
Velik broj panelista indikativan je za broj aktera u industriji koji vode bitku oko prava na prihode.

U trenutku kada glazba preskače iz materijalnog u digitalno, moralo bi se naći više mjesta za autore i izvođače, naglasio je Frangeš, koji su u najlošijem položaju. Ne misli se tu pritom na one na naslovnicama albuma, već na one koji stvaraju glazbu koja prati glavne izvođače i koji se svih prava odmah na početku odriču. Profitabilan je servis, naglasio je, onaj koji zarađuje za sebe, a ne preko kojeg zarađuje bas-gitarist koji je sudjelovao u izvedbi.

Diskografska industrija na taj način zatire ljude, smatra Frangeš, na što je Branko Komljenović iz diskografske udruge odgovorio da su i diskografi ljudi:

Napravili smo prijenos iz jednog modela u drugi i treba se još mnogo toga tu napraviti. Ja sam za to da prihode do kojih dođemo podijelimo s autorima. Malo je proizvođača koji mogu sami uspjeti, potrebna je naša pomoć, bilo financijska ili promocijska.

No nisu samo “pozadinski” izvođači zakinuti – i indie bendovi te umjetnici koji se nalaze na različitim servisima od silnih pretplata i prihoda dobivaju mrvice, dok razvikana imena dobivaju najveći dio kolača. Pa ipak, zadovoljni su i time, objašnjava Toni Moškov:

Mali su izvođači sretni što dopiru do publike i zadovoljavaju se mrvicama. Ali ljudi prate male bendove i novu scenu, idu im na živce isforsirani bendovi u Hrvatskoj, žele slušati nešto novo. Ovdje smo zagušeni “partizanima i ustašama” koji se vrte stalno, a na kraju imamo problem formatiranih radio stanica gdje jedan hit možeš čuti 116 puta dnevno. Moramo razmišljati kao svoju kvalitetu oglasiti na van i približiti se većim tržištima.

Filmska industrija uzor traži u glazbenoj

U filmskoj industriji, barem onoj daljoj od Hollywooda i na domaćem terenu, stanje je još konfuznije. Filmski svijet, uostalom, još od doba video kazeta kaska za glazbenim, objasnio je Kušan, a na domaćem terenu ne postoje još ni rašireni servisi za distribuciju sadržaja.

Ja radim s djecom, koja ne znaju što je ili nije zakonito. Pitaju me često ima li Koko ili neki drugi dječji film na internetu – što da im kažem, je li skidanje filmova ili gledanje na YouTubeu legalno ili ilegalno? Nije ilegalno jer u Hrvatskoj ne postoji legalan način distribucije preko interneta.

Pickbox, o kojem smo pisali kada je došao na tržište, jedan je od servisa koji želi dovesti mogućnost video sadržaja na zahtjev u svakodnevnicu, a njegova pokretačica Sanja Božić kaže kako na tom polju konkurencije za sad nema. Prednost servisa je što su se ljudi ulijenili i neće im se dati skidati piratizirani sadržaj ako ga za pristupačnu cijenu mogu dobiti bez truda.

Ante Magzan zaključio je raspravu rekavši kako je u ovakvoj situaciji, gdje se pojavljuju neki novi digitalni posrednici, potpuno neprirodno da igrači kao što su diskografi i izvođači budu razjedinjeni. Servisi poput Google Play Musica diktirat će tko dobiva koliki dio kolača, a zajednica bi trebala pritom biti ujedinjena kako bi se izborila za svoje, pogotovo na malim tržištima.

No da bi bili ujedinjeni, prvo će se morati svojski potruditi da dogovore tko koliko zaslužuje i kako će se prihodi raspodijeliti bez da svaka strana tvrdi da je zakinuta. A uz malo više transparentnosti, možda bi i (domaći) korisnici češće i radije kupovali sadržaj.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Kako otvoriti webshop? Važan korak je odabir platforme – što nudi WooCommerce?

Došla je pandemija i odjednom vam je pokretanje web trgovine postalo glavni prioritet? Važna odluka koja vas čeka je odabir platforme na temelju koje ćete napraviti svoje eCommerce carstvo. U moru alata čudnih imena, jedan iskače više od drugih - WooCommerce.

Intervju

Dostava piva nije vožnja po gradu uz GoogleMaps, znaju to Medvedgrad i OptimoRoute

Nakon osigurane investicije od gotovo sedam milijuna dolara, OptimoRoute planira širenje ureda u Zagrebu kako bi malim tvrtkama približili logističko planiranje slično onome koje imaju velike tvrtke.

Intervju

Tko posreduje između vašeg mobitela i banke kada plaćate Apple Payem?

Dok prislanjate mobitel na POS terminal vjerojatno ne razmišljate o tome koliko se procesa odvija u pozadini kako bi vaš novac kroz mobitel otišao s računa, zar ne?

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Trebate li pokrenuti svoj startup u krizna vremena? Ako da… možete li osigurati investiciju?

Krize sa sobom donose velike izazove, ali kako znamo - i značajne prilike. Mnogi se slažu da će nadolazeća kriza otvoriti još veće poslovne prilike nego prethodne. U ovotjednoj epizodi raspravljamo stoga kako i u kriznim vremenima razmišljati o stvaranju novih vrijednosti u tehnološkoj industriji.

Digitalni mediji

Zašto Spotify još nije u Hrvatskoj? Izmjena Zakona o autorskim pravima nudi odgovor

Već se godinama pitamo zašto Spotify još nije dostupan u Hrvatskoj, a ako bismo htjeli ponuditi kratak odgovor, on bi bio - novac. Duži je ipak nešto kompliciraniji, a rasprava oko izmjena Zakona o autorskim i srodnim pravima nudi uvid u njega.

Digitalni marketing

Što Facebook Shop donosi za brendove i eCommerce, analizirali smo uz stručnjake i poduzetnice

Iako su hrvatski trgovci već otvorili svoje fizičke trgovine, u SAD-u se tek počinju osjećati ozbiljne posljedice zatvaranja, a odgovor Marka Zuckerberga bio je Facebook Shop, moćniji eCommerce sustav koji bi mogao donijeti zanimljive promjene za sve - koliko korisne, otkrivamo.

Intervju

Digitalci koji su se preporodili na selu: Priroda ne znači da se trebate odreći tehnologije!

Pandemija novog koronavirusa naučila nas je kako je nekada potrebno jednostavno ostati doma, ali gotovo je uvijek bolje ostati u prirodi nego zatvoren u stanu.

Startupi i poslovanje

Kako radi Venture Builder, organizacija koja je ujedno i investitor i suosnivač u startupu?

Kako smo već pokazali, venture building model razvoja startupa ima priliku zasjati u kriznim vremenima bez obzira da li su osnivači VB organizacije poduzetnici veterani ili korporacija. U drugom nastavku ulazim u detalje o tome kako VB testira poslovnu priliku, kako formira, savjetuje i vodi tim do toga kako osigurava dodatan kapital.

Startupi i poslovanje

Digitalni doručak #3: Uz Wolt, KEKSPay i Infobip otkrivamo kako i u krizi dobro korisničko iskustvo može privući nove korisnike

Skuhajte kavu i ugodno se smjestite jer stiže nam treće izdanje Digitalnog doručka posvećenog korisničkom iskustvu. Uz domaće i strane stručnjake razgovaramo kako ispolirati CX u kriznim vremenima.