Influenceri i marketing imaju problema. Možemo li ih riješiti “otkazivanjem” Maje Šuput?

Hoćemo li sjediti i dopustiti da se dogodi erozija društva koja pogađa ponajprije one najmlađe među nama ili ćemo nešto napraviti? Dramatični je to apel kojim su “zabrinuti građani” unazad par dana zatrpali mail sandučiće hrvatskih medija. Zabrinuti građani podržavatelji su inicijative #CANCELSHUSHU pokrenute na Instagram profilu staradenasiglazbenici, a erozija društva na koju misle je – influencerski marketing.

Zlostavljanje i prašak za rublje?

Osoba ili tim koji stoji iza tog profila bave se prokazivanjem “mulja” domaće glazbene scene, a dobar dio sadržaja posvećuju profesionalno ili etički upitnim influencerskim angažmanima glazbenika. Kap koja im je prelila čašu – i zbog koje su pozvali pratitelje da mailovima pritužbi zatrpaju pravobraniteljicu za djecu i tvrtku Saponia – je nedavno lansirana kampanja “Faks pere sve osim ružnih riječi” Maje Šuput i te tvrtke kojom upozoravaju na govor mržnje i verbalno zlostavljanje na internetu.

Dok je većina medija nekritički prenosila Saponijine objave za medije o tome kako su suradnju s Majom Šuput iskoristili da upozore na “veliki društveni problem”, ekipa iza profila staradenasiglazbenici doživjela je to kao banaliziranje doista važnog problema kako bi se reklamirao – prašak za rublje. Posebno nepriličnim smatraju činjenicu da se verbalno zlostavljanje na internetu trivijalizira, svodi na komentare “Glupačo” i uopće spominje u istim rečenicama s deterdžentom za pranje rublja i to nedugo nakon što je regiju potreslo samoubojstvo mlade srpske jutjuberice Kristine Đukić Kike koja je godinama bila izložena bullyingu.

Međutim, konačni cilj nije zapravo “otkazati” Maju Šuput, niti je ona jedini problem, stoji u apelu:

Nismo znali odakle početi pa smo reaktivno počeli s Majom Šuput. Ona je dobar ili loš početak kao i bilo koji drugi, ali masovni bojkot Maje Šuput nije naš cilj.

Naš cilj je pružanje glasa publici koja se kloni rudimentarnog oglašavanja i kojoj se gadi praksa svake tvrtke koja stavlja profit ispred svih ostalih načela poslovanja.

Naš cilj je pokazivanje tim tvrtkama, influencerima, ali najvažnije – upravo svima vama – da se može napraviti promjena i da se za ispravne stvari vrijedi boriti.

Inicijativa #CANCELSHUSU Maji Šuput zamjera još i iskorištavanje djeteta koje izlaže svojoj publici od 500.000 pratitelja, ali zapravo još široj publici od nekoliko milijuna jer gotovo sve njezine objave prenose online mediji. Isto dijete je praktički od rođenja zvijezda mnogih reklamnih objava na Majinim kanalima. To je i fokus mailova za pravobraniteljicu za djecu i Saponiju koje pitaju – je li malo dijete ljudsko biće s pravima ili profitabilan sadržaj za društvene mreže? Oni najmlađi koje treba zaštititi od upitnog utjecaja Maje Šuput su i djeca koja su većinom njezina publika.

Influencere je lako mrziti, Maju Šuput još lakše

Kritiziranje influencera, pa i javno, nije ništa novo. Influencere je lako mrziti, a bome je i  Maju Šuput lako ne voljeti, tako prpošnu, površnu, platinastu, svu u ružičastom i – vrlo poduzetnu. Generalni dojam o influencerima je da su slavni bez pokrića, da ništa ne rade, po cijele dane ispijaju kave ili koktele, isprobavaju novu odjeću ili idu na sponzorirana putovanja i evente. Napoziraju se za fotku i lova do krova!

Kritizirati influencere u posljednje vrijeme postalo je toliko popularno da je rodilo novi žanr, svojevrsne antiinfluencerske influencere koji vode Instagram profile posvećene raskrinkavanju influencera i snimaju videa za YouTube u kojima kritiziraju influencere. Taj je žanr posebno dobio na popularnosti tijekom 2020. i 2021. kad se globalne influencere prozivalo za nepoštivanje mjera za sprječavanje pandemije, za izostanak suosjećanja i promoviranje luksuznih proizvoda i putovanja u trenucima kad su ljudi masovno umirali ili za širenje teorija zavjera i lažnih informacija o koronavirusu.

Zamjera im se i sve češći umiveni aktivizam – zalaganje za društvene promjene koje im donosi pozitivan imidž kod publike, a zapravo je lišeno svakog konkretnog značenja i svodi se na prazne floskule o “osnaživanju žena”, “društvenoj pravdi” ili “brizi za okoliš”. Konkretne borbe za konkretna prava influenceri se klone da ne bi odbili dio publike, ali i brendove s kojima surađuju.

Moraju biti odgovorni za objavljeno, ali…

Hrvatski influenceri tu su još dobro i prolazili – jedina dva mini skandala vezana uz influencanje koji su doprijeli do šire javnosti dogodila su se Doris Pinčić (koja je zaključila da je primjereno iskoristiti potres kao povod za reklamiranje usisavača) i poluanonimnoj tiktokerici koja je jedan restoran žicala besplatni obrok u zamjenu za promociju.

Zbog toga je ova inicijativa, iako bi je se lako moglo proglasiti naivnom (niste valjda mislili da tvrtke i brendovi doista žele rješavati ozbiljne društvene probleme!?), načinje teme o kojima se treba raspravljati u kontekstu influencera.

Poput činjenice, a i to im se u dopisu inicijative zamjera, da influenceri rijetko imaju kriterija pri izboru proizvoda koje publici promoviraju: oni koji znaju da im dobar dio publike čine djeca reklamiraju elektroničke cigarete, kozmetiku sumnjivog porijekla s lažnim certifikatima, kladionice, a bome i kredite koji su nalik kamatarskima.

Zašto ne bismo za licemjerje prozvali influencera koji jedan dan, zbog suradnje s brendom čija najnovija kampanja jaše na valu osviještenosti o klimatskim promjenama, poziva na recikliranje, a drugi dan ga nimalo ne brine činjenica da je modna industrija drugi najveći zagađivač okoliša i poziva publiku da iskoriste njegov kod za popust kod brenda brze mode?! Zašto ne kritizirati one koji publici podastiru i lajkove skupljaju na najintimnijim događajima iz svog života poput poroda ili smrti bliske osobe? One koji nas pozivaju da čuvamo okoliš, a sve kao dio kampanje brenda koji je jedan od najnotornijih globalnih zagađivača?! Koji mašu u kameru s operacijskog stola jer je zahvat sponzoriran?

…akcije otkazivanja ne postižu ništa

A sve se to može i bez toga da se influencere omalovažava kao bezvrijedne neradnike nezaslužene slave. Stvaranje sadržaja i građenje publike, a to je ono što influenceri rade, nije lako i najuspješniji među njima sigurno to nisu postigli bez truda i preko noći. Štoviše, treba im priznati da je influencanje legitiman posao, a njihovi kanali na kojima okupljaju publiku – mediji. I od njih očekivati, kao što je Mia već pisala, da se drže istih zakona, pravila i standarda koji vrijede za medije. Prozvati ih i prijaviti ako vidimo da ih krše. Isti ti influenceri, ako ne žele da ih se doživljava kao neradnike koji bi dušu prodali vragu za novac, trebaju biti jasniji i glasniji oko toga da se pravila ponašanja nedvosmisleno definiraju.

Sve ostalo, a posebno javne akcije otkazivanja, kao što smo već mogli vidjeti na primjerima nekih globalnih influencera kojima su se na teret stavljala puno gora nedjela, im možda kratkoročno naštete, ali dugoročno nitko od njih nije izgubio status, publiku ili poslove s brendovima.