Madbarz objavio svoju 'street workout' aplikaciju

95.000 osoba konačno dočekalo ‘street workout’ aplikaciju zagrebačkog Madbarza

Madbarz, startup koji oko sebe okuplja zajednicu zaljubljenika u 'street workout', donedavno se mogao pohvaliti s više od 95 tisuća ljudi na listi čekanja za mobilnu aplikaciju, a sada to može i sa samom aplikacijom koja je danas lansirana.

Aplikacija omogućava korisnicima kreiranje treninga, ali i praćenje napretka.
Aplikacija omogućava korisnicima kreiranje treninga, ali i praćenje napretka.

Da ponovimo gradivo, Madbarz, alumni Zagrebačkog inkubatora poduzetništva, svojevremeno je započeo kao portal na kojem su se okupljali ljubitelji street workouta, a pod svojim je brendom okupio zajednicu ljubitelja ovog načina vježbanja koja broji više od 217 tisuća sportski nastrojenih duša.

Sam street workout, poznat i kao body weight training te calisthenics, ne zahtijeva dodatnu opremu i pogodan je za svakoga tko želi izgubiti kile, održati formu ili postati fit, pa je zbog toga vrlo privlačna alternativa teretanama koje dolaze s većim ili manjim članarinama.

S druge strane, kao i u svakom sportu, bitno je znati što se i kako treba napraviti da bi se dosegao željeni rezultat, a tu u igru ulazi aplikacija koju je Madbarz lansirao. Svrha joj je pružiti korisnicima mogućnost da individualiziraju svoje treninge prema vlastitim željama i potrebama, ali i da detaljno prate rezultate svakog treninga, prateći tako quantified self trend.

Aplikacija i web sučelje za puno iskustvo

U aplikaciji je dustpan niz besplatnih vježbi.
U aplikaciji je dostupan niz besplatnih vježbi.

Aplikacija, dostupna za iOS i Android, besplatna je, kao i vježbe u njoj sadržane s kojima korisnici mogu slagati vlastite treninge. Uz to, mobilna verzija Madbarza vodi vas kroz željene vježbe te pritom pokazuje informacije o tome koje su mišićne skupine aktivirane, a nakon samog vježbanja pruža vizualni pregled statistika i napretka.

Na web verziji sustava izgradnja plana treninga popraćena je informacijama u stvarnom vremenu o intenzitetu vježbanja, opterećenju mišića te njihovoj aktivaciji u tom slijedu vježbi, a ta se mogućnost planira i u prvoj nadogradnji aplikacije.

Kao i dosad, u cijeloj je priči vrlo bitan društveni aspekt – ipak je riječ o sportu koji se vrti i razvija oko zajednice vježbača, pa tako mrežna verzija sustava omogućava natjecanje s prijateljima i praćenje drugih korisnika i njihovih treninga.

Monetizacija u više smjerova

Korisnici mogu pratiti koje se grupe mišića aktiviraju pri određenim vježbama.
Korisnici mogu pratiti koje se grupe mišića aktiviraju pri određenim vježbama.

Aplikacija tako na jednom mjestu skuplja sve informacije potrebne ljubiteljima body weight treninga, odnosno vježbanja uz pomoć vlastite težine, objasnio je osnivač Madbarza Luka Macner:

Koristite li mobilnu aplikaciju u kombinaciji s web verzijom, možete besplatno napraviti mnogo kombinacija vježbi koje kreira Madbarz ili zajednica iza njega. Tako smo eliminirali potrebu za plaćanjem vježbi ili potragu za njima na internetu.

Činjenica da je aplikacija besplatna, naravno, ne znači i da iza nje ne stoji plan monetizacije – u budućnosti u Madbarzu, koji je nedavno procijenjen na 6,8 milijuna kuna, planiraju to učiniti na nekoliko načina. To su mogućnost kupovine unutar aplikacije, pro profili, nutricionistički planovi te digitalni treneri, kao i prodaja planova treninga koje kreiraju poznate ličnosti iz street workout zajednice i industrije.

Tu zajednicu možete pratiti preko Facebooka ili Instagrama, a želite li joj se i sami priključiti, Madbarzova web stranica dobro je početno polazište.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

    • Neno

      Neno

      23. 03. 2015. u 12:06 pm Odgovori

      Mihovile svaka cast Madbarzu ali dok se drugi bave Uberima, Skypeima i drugim planetarnim projektima mi se drzimo uskih nisa. Zar je to put u uspjeh, ili smo si sami nametnuli preniske kriterije

  1. mihovil barančić

    mihovil barančić

    23. 03. 2015. u 5:23 pm Odgovori

    Neno, to ide korak po korak. Mislim da osvojiti neku tržišnu nišu, i to globalno, je veliki uspjeh.
    Što se tiče procjene firme, do iznosa se dođe procjenom potencijala koji projekt ima, nisam procjenjivao ja nego investitori TractionTribe- Mađarsko-američka kombinacija.

  2. Emanuel Blagonić

    Emanuel Blagonić

    24. 03. 2015. u 9:10 am Odgovori

    @Neno – iako se načelno slažem s tobom (kako si ljudi postavljaju preniske kriterije) ne mogu se složiti s time da je ovo što se u ovom primjeru radi – upitno. Naime, u radu s različim klijentima iz cijelog svijeta, mogu reći da su najbolji bili oni koji su se specijalizirali (a očito je da se i Madbarz specijalizirao). To ne vidim kao nedostatak, nego kao prednost.

    Iako bih volio da se u Hrvatskoj pokrene novi Uber, Skype, whatsoever, to se neće dogoditi zbog niza faktora, a sigurno najmanje zbog toga što netko nema hrabrosti. Tako da, bravo za Madbarz ekipu i puno sreće ubuduće.

    • Marko

      Marko

      24. 03. 2015. u 2:09 pm Odgovori

      @Emanuel djelimično se slažem sa tvojim komentarom, ali tu nailazimo na niz problema. Sajt koji puca globalno ima veće šanse da dobije veće novce koji će mu defitivno trebati da se probije. Ruku na srce uz ove regionalne investitore i fondove nitko dosad nije ostvario uspjeh.

      Sajt koji cilja na usku nišu na neki način sam sebi puca u nogu. Niša u našim krajevima automatski privlači manje kapitala a manje kapitala znači da će biti jako veliki problem tući se sa velikima ili jačima kojima na pamet padne ista niša. A biti će ih sigurno jer slobodnih mjesta je sve manje.

      Pogledajmo domaće igrače sa nišom Farmeron, Agrivi itd. Sve pet i želim im uspjeh ali vrijeme ide, niče konkurencija i pobijediti će vjerojatno onaj koji dobije više novca. A to vjerojatno neće biti niti Farmeron niti Agrivi. Tako ovaj svijet funkcionira. Iznimka je samo ako smisliš nešto što o drugi ne mogu npr bolji Gogle Pagerank algoritam.

      Npr projekat Tomaža Štolfe suosnivača Layera. Prošli njegov projekat nije išao nikuda i čovjek je otišao van, pokrenuo novi projekat i povezao se sa utjecajnim investitorima suosnivačima. Kao rezultat Layer je dobio dosad 22 milijuna usd, što mu daje šanse da preživi i da se izbori za mjesto na tržištu. Da je ostao ovdje ne bi imao šanse.

      • Emanuel Blagonić

        Emanuel Blagonić

        24. 03. 2015. u 4:50 pm Odgovori

        @Marko – slažem se. Baš sam danas s jednim kolegom raspravljao, čovjek je dio startupa koji je iz Hrvatske došao u US i zaključili smo da ono što dobiješ u Hrvatskoj u US dodaješ samo jednu nulu na taj broj (npr. $20.000 je $200.000 US), odnosno ekvivalent 10.000 kn je $10000… Imajući to na umu, ja i dalje smatram da specijalizirane aplikacije/startupovi mogu uspjeti ako krenu prema vani (pa se tu slažemo).

        • Miro

          Miro

          24. 03. 2015. u 9:51 pm Odgovori

          Dosta sam proučavao te uspjehe Amerčkih i Izraelskih startupa a imam i privatnih izvora. Na našu žalost pojavljuje se uvijek isti patern, netko je dao veliku lovu. Drugi patern, uvijek netko zna nekoga tko može jako pomoći. Mi nemamo niti jedno niti drugo.

          Primjer, Evan Williams je prodao Blogger Googleu za veliku lovu, kasnije je u Google ubacio Biz Stonea, dobili su veliku rundu (5 mil USD) za svoju podcast platformu Odeo koja je propala jer je Apple uletio u tu nišu. Tu bi kod nas bio kraj ako bi uopće došli do te faze. No Evans je sam financirao Twitter sa par mil USD i kasnije su se priključili drugi veliki investitori.

          Amerikanci jesu inventivni, ali glavni faktor u pozadini svih tih mega uspjeha je da uvijek netko u pozadini daje veliku lovu. Kao što izraelski startupaši znaju reći, glavna funkcija velikog kapitala je da se probiješ marketinški a ne da tehnički usavršiš proizvod. Sa količinom uspjeha koju imaju očito znaju o čemu pričaju. Osobno sam pozitivno fasciniran koliko jedni drugima i sa koliko entuzijazma pomažu.

          Daklem treba reći iskreno, naši igrači u nekoj niši sa malim kapitalom imaju zanemarive šanse za uspjehom. Biz Stone u knjizi kaže da iako je Odeo dobio tada velikih 5 mil USD, zna da ako uđe Apple oni su gotovi (što se i dogodilo). Volio bih da nije tako ali ovo su gotovo kao zakoni fizike. Kod nas nitko neće napraviti ništa dok se svi skupa ne povežemo u zajednicu koja si pomaže i osiguramo izvore krupnog kapitala a ne ove smiješne runde koje imamo danas.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Tehnologija

Facebook je postao Meta, ali… želimo li stvarno da nam novu digitalnu eru kroji Mark Zuckerberg?

Može jedan metaverse bez Meta? Napredni umreženi virtualni svjetovi naša su budućnost, oko toga nema sumnje, no Mark smatra da će upravo oni biti ti koji će pripomoći da se to dogodi što prije. Koliko imaju u tome šanse i želimo li uopće da Meta u tome predvodi?

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

4 hrvatske tvrtke nalaze se u 50 najbržih rastućih tehnoloških tvrtki Srednje Europe

Three of them najbrže je rastuća hrvatska tehnološka tvrtka Deloitteovog natječaja technology Fast 50 Srednje Europe, a uz nju u prvih 50 tu su i Flow and Form, Async Lab i Reactor Studio.

Novost

Plus nudi 30% popusta na hosting pakete za vašu web stranicu

Ako ste čekali pravu priliku da zakupite hosting, nema bolje od Crnog petka.

Startupi i poslovanje

Pametni ormarići kao platforma? Bloq.it uz investiciju od 250 tisuća eura ima klijente od Francuske do Egipta!

Kada bismo i htjeli vezati ovu tvrtku za neku lokaciju, ne bismo mogli. Osnivač Bloq.ita je Slovenac, sjedište tvrtke nalazi se u Lisabonu, a ured je od nedavno otvoren i u Zagrebu. Kako se planiraju natjecati na tržištu koje će buknuti u narednim godinama?

Startupi i poslovanje

Zašto iskusni developeri vole raditi u (Software) Sauni? Jer se manje znoje, a rade na boljim projektima

Kad Finac vodi agenciju u Hrvatskoj, developeri ne preskaču pisanje testova, mogu se prebacivati s tehnologija - i ne manje važno - mogu odbiti projekt.

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Startupi i poslovanje

Mate Knezović: Kako sam uvjerio i majku i klijente da je agrotech budućnost?

Od korisnika softvera postao je investitor, a od investitora - menadžer. Mate Knezović danas je COO AGRIVI softvera za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom. No, lako je osvojiti mlađe generacije tehnologijom, što je sa starijima - jesu li se okolnosti promijenile u zadnjih par godina?