95.000 osoba konačno dočekalo ‘street workout’ aplikaciju zagrebačkog Madbarza
Tena Šojer
23. 03. 2015.
Madbarz, startup koji oko sebe okuplja zajednicu zaljubljenika u 'street workout', donedavno se mogao pohvaliti s više od 95 tisuća ljudi na listi čekanja za mobilnu aplikaciju, a sada to može i sa samom aplikacijom koja je danas lansirana.
Da ponovimo gradivo, Madbarz, alumni Zagrebačkog inkubatora poduzetništva, svojevremeno je započeo kao portal na kojem su se okupljali ljubitelji street workouta, a pod svojim je brendom okupio zajednicu ljubitelja ovog načina vježbanja koja broji više od 217 tisuća sportski nastrojenih duša.
Sam street workout, poznat i kao body weight training te calisthenics, ne zahtijeva dodatnu opremu i pogodan je za svakoga tko želi izgubiti kile, održati formu ili postati fit, pa je zbog toga vrlo privlačna alternativa teretanama koje dolaze s većim ili manjim članarinama.
S druge strane, kao i u svakom sportu, bitno je znati što se i kako treba napraviti da bi se dosegao željeni rezultat, a tu u igru ulazi aplikacija koju je Madbarz lansirao. Svrha joj je pružiti korisnicima mogućnost da individualiziraju svoje treninge prema vlastitim željama i potrebama, ali i da detaljno prate rezultate svakog treninga, prateći tako quantified self trend.
Aplikacija i web sučelje za puno iskustvo
Aplikacija, dostupna za iOS i Android, besplatna je, kao i vježbe u njoj sadržane s kojima korisnici mogu slagati vlastite treninge. Uz to, mobilna verzija Madbarza vodi vas kroz željene vježbe te pritom pokazuje informacije o tome koje su mišićne skupine aktivirane, a nakon samog vježbanja pruža vizualni pregled statistika i napretka.
Na web verziji sustava izgradnja plana treninga popraćena je informacijama u stvarnom vremenu o intenzitetu vježbanja, opterećenju mišića te njihovoj aktivaciji u tom slijedu vježbi, a ta se mogućnost planira i u prvoj nadogradnji aplikacije.
Kao i dosad, u cijeloj je priči vrlo bitan društveni aspekt – ipak je riječ o sportu koji se vrti i razvija oko zajednice vježbača, pa tako mrežna verzija sustava omogućava natjecanje s prijateljima i praćenje drugih korisnika i njihovih treninga.
Monetizacija u više smjerova
Aplikacija tako na jednom mjestu skuplja sve informacije potrebne ljubiteljima body weight treninga, odnosno vježbanja uz pomoć vlastite težine, objasnio je osnivač Madbarza Luka Macner:
Koristite li mobilnu aplikaciju u kombinaciji s web verzijom, možete besplatno napraviti mnogo kombinacija vježbi koje kreira Madbarz ili zajednica iza njega. Tako smo eliminirali potrebu za plaćanjem vježbi ili potragu za njima na internetu.
Činjenica da je aplikacija besplatna, naravno, ne znači i da iza nje ne stoji plan monetizacije – u budućnosti u Madbarzu, koji je nedavno procijenjen na 6,8 milijuna kuna, planiraju to učiniti na nekoliko načina. To su mogućnost kupovine unutar aplikacije, pro profili, nutricionistički planovi te digitalni treneri, kao i prodaja planova treninga koje kreiraju poznate ličnosti iz street workout zajednice i industrije.
Tu zajednicu možete pratiti preko Facebooka ili Instagrama, a želite li joj se i sami priključiti, Madbarzova web stranica dobro je početno polazište.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Mihovil Barancic
23. 03. 2015. u 9:37 am
Madbarz je jedan od najviše obećavajućih timova iz ZIP-a, go Madbarz!
Neno
23. 03. 2015. u 12:06 pm
Mihovile svaka cast Madbarzu ali dok se drugi bave Uberima, Skypeima i drugim planetarnim projektima mi se drzimo uskih nisa. Zar je to put u uspjeh, ili smo si sami nametnuli preniske kriterije
Neno
23. 03. 2015. u 12:08 pm
I jos me zanima po kojim je kriterijima procijenjen na 6.8 mil kuna
mihovil barančić
23. 03. 2015. u 5:23 pm
Neno, to ide korak po korak. Mislim da osvojiti neku tržišnu nišu, i to globalno, je veliki uspjeh.
Što se tiče procjene firme, do iznosa se dođe procjenom potencijala koji projekt ima, nisam procjenjivao ja nego investitori TractionTribe- Mađarsko-američka kombinacija.
Zoran
23. 03. 2015. u 10:49 pm
Financijska procjena projekata koji nikada nista nisu monetizirali su samo sulude procjene.
Emanuel Blagonić
24. 03. 2015. u 9:10 am
@Neno – iako se načelno slažem s tobom (kako si ljudi postavljaju preniske kriterije) ne mogu se složiti s time da je ovo što se u ovom primjeru radi – upitno. Naime, u radu s različim klijentima iz cijelog svijeta, mogu reći da su najbolji bili oni koji su se specijalizirali (a očito je da se i Madbarz specijalizirao). To ne vidim kao nedostatak, nego kao prednost.
Iako bih volio da se u Hrvatskoj pokrene novi Uber, Skype, whatsoever, to se neće dogoditi zbog niza faktora, a sigurno najmanje zbog toga što netko nema hrabrosti. Tako da, bravo za Madbarz ekipu i puno sreće ubuduće.
Marko
24. 03. 2015. u 2:09 pm
@Emanuel djelimično se slažem sa tvojim komentarom, ali tu nailazimo na niz problema. Sajt koji puca globalno ima veće šanse da dobije veće novce koji će mu defitivno trebati da se probije. Ruku na srce uz ove regionalne investitore i fondove nitko dosad nije ostvario uspjeh.
Sajt koji cilja na usku nišu na neki način sam sebi puca u nogu. Niša u našim krajevima automatski privlači manje kapitala a manje kapitala znači da će biti jako veliki problem tući se sa velikima ili jačima kojima na pamet padne ista niša. A biti će ih sigurno jer slobodnih mjesta je sve manje.
Pogledajmo domaće igrače sa nišom Farmeron, Agrivi itd. Sve pet i želim im uspjeh ali vrijeme ide, niče konkurencija i pobijediti će vjerojatno onaj koji dobije više novca. A to vjerojatno neće biti niti Farmeron niti Agrivi. Tako ovaj svijet funkcionira. Iznimka je samo ako smisliš nešto što o drugi ne mogu npr bolji Gogle Pagerank algoritam.
Npr projekat Tomaža Štolfe suosnivača Layera. Prošli njegov projekat nije išao nikuda i čovjek je otišao van, pokrenuo novi projekat i povezao se sa utjecajnim investitorima suosnivačima. Kao rezultat Layer je dobio dosad 22 milijuna usd, što mu daje šanse da preživi i da se izbori za mjesto na tržištu. Da je ostao ovdje ne bi imao šanse.
Emanuel Blagonić
24. 03. 2015. u 4:50 pm
@Marko – slažem se. Baš sam danas s jednim kolegom raspravljao, čovjek je dio startupa koji je iz Hrvatske došao u US i zaključili smo da ono što dobiješ u Hrvatskoj u US dodaješ samo jednu nulu na taj broj (npr. $20.000 je $200.000 US), odnosno ekvivalent 10.000 kn je $10000… Imajući to na umu, ja i dalje smatram da specijalizirane aplikacije/startupovi mogu uspjeti ako krenu prema vani (pa se tu slažemo).
Miro
24. 03. 2015. u 9:51 pm
Dosta sam proučavao te uspjehe Amerčkih i Izraelskih startupa a imam i privatnih izvora. Na našu žalost pojavljuje se uvijek isti patern, netko je dao veliku lovu. Drugi patern, uvijek netko zna nekoga tko može jako pomoći. Mi nemamo niti jedno niti drugo.
Primjer, Evan Williams je prodao Blogger Googleu za veliku lovu, kasnije je u Google ubacio Biz Stonea, dobili su veliku rundu (5 mil USD) za svoju podcast platformu Odeo koja je propala jer je Apple uletio u tu nišu. Tu bi kod nas bio kraj ako bi uopće došli do te faze. No Evans je sam financirao Twitter sa par mil USD i kasnije su se priključili drugi veliki investitori.
Amerikanci jesu inventivni, ali glavni faktor u pozadini svih tih mega uspjeha je da uvijek netko u pozadini daje veliku lovu. Kao što izraelski startupaši znaju reći, glavna funkcija velikog kapitala je da se probiješ marketinški a ne da tehnički usavršiš proizvod. Sa količinom uspjeha koju imaju očito znaju o čemu pričaju. Osobno sam pozitivno fasciniran koliko jedni drugima i sa koliko entuzijazma pomažu.
Daklem treba reći iskreno, naši igrači u nekoj niši sa malim kapitalom imaju zanemarive šanse za uspjehom. Biz Stone u knjizi kaže da iako je Odeo dobio tada velikih 5 mil USD, zna da ako uđe Apple oni su gotovi (što se i dogodilo). Volio bih da nije tako ali ovo su gotovo kao zakoni fizike. Kod nas nitko neće napraviti ništa dok se svi skupa ne povežemo u zajednicu koja si pomaže i osiguramo izvore krupnog kapitala a ne ove smiješne runde koje imamo danas.