"Ali Tena, ja sam libertarijanac/desno orijentiran/ne sviđa mi se njihov ton/ne zanima me politika/umetni svoj razlog". Čitatelju s validnim, ali nedostatnim razlozima, ovo je tekst za tebe!

Slobodno novinarstvo može biti dobro ili loše, ali posve sigurno je da bez slobode novinarstvo ne može biti ništa drugo osim loše.
Rekao je to Albert Camus, a ponovila Lupiga u svojoj Indiegogo kampanji, gdje su postavili cilj od 20 000 dolara kako bi financirali portal u 2018. godini.
Ako niste znali za Lupigu i prije, onda ste zasigurno čuli za njih tijekom nedavne afere Facebook blokada, prozvane još i “hibridnim ratom”, kada su skupine Facebook korisnika organizirano prijavljivale stranice ovog i još nekoliko portala – jer se nisu slagali s njihovim stavovima.
Bila je to kratkotrajna, ali efikasna demonstracija da:
a) je relativno jednostavno jednom mediju danas prekinuti glavni izvor prometa
b) velik broj ljudi smatra da je savršeno u redu cenzurirati medije s kojima se ne slažu (civilizirana alternativa je jednostavno ih ne čitati, usput budi rečeno)
Činjenica je da cenzura nikad nije dobar korak i da svijetu – i tebi, čitatelju – trebaju nezavisni i neprofitni mediji, lijevi i desni, oni s kojima se slažeš i oni ispod čijih ćeš tekstova pisati vrlo ljute komentare.
Zašto mi nezavisni mediji trebaju, ako se s njima ne slažem?
Jer živiš u demokraciji, dragi čitatelju, a ona, kao i novinarstvo iz prvog citata, može biti lošija ili bolja. Pravilo palca je da je bolja kada su ljudi koji glasuju informiraniji o problemima i aktualnim događanjima, no prije toga moraju se htjeti informirati.
I sad dolazimo do toga zašto su nezavisni mediji bitni, slažeš li se s njima ili ne:
Istraživanje objavljeno u jednom od najpoznatijih znanstvenih publikacija Science pokazalo je kako samo tri teksta o nekoj temi objavljena u tri različita mala nezavisna medija povećavaju spominjanje neke teme na društvenim mrežama za 62.7%, bez značajnih razlika vezanih uz spol, političko opredjeljenje ili lokaciju. Priložimo infografiku:
Ljudi se rijetko žele informirati sami od sebe, ali ako o nekoj temi svi bruje, nitko ne želi biti neznalica.
A ni ti ne želiš da budu neznalice kada sudjeluju u bilo kojem dijelu demokratskog procesa, jer na kraju dana masa donosi odluke i za mene i za tebe, dragi čitatelju.
A zašto to ne rade volonterski ako je to toliko bitno?
Znala sam da ćeš ovo pitati, čitatelju i drago mi je da jesi, jer su rasprave bitne!
Lupiga je postojala volonterski 12 godina, a zatim je nekoliko godina dobivala i potporu ministarstva – no to se neće ponoviti i u 2018. Ako misliš da su se valjali u nekoj doniranoj lovi i da će to raditi i sad, prijeđimo sa sociologije na matematiku:
20 000 dolara koliko traže u kampanji je oko 127 700 tisuća kuna. Podijeljeno na 12 mjeseci, to je 10 641 kuna mjesečno – otprilike godišnji bruto 2 za jednu plaću od odokativno 6 tisuća kuna. To je novac s kojim bi Lupiga, dakle, mogla efektivno zaposliti jednu osobu na godinu dana.
No plan, je, kako kažu, objaviti jedan dobar tekst svih 365 dana. To je posao za mnogo više od jedne osobe, pa će novac prikupljen u kampanji biti dodijeljen suradnicama i suradnicima, kao naknada za njihov rad (jer i novinari, kao i ti čitatelju, vole plaćati režije, hranu i ostale životne radosti), a sama Lupiga će osigurati jednako toliko sredstava.
Zauzvrat će i dalje podizati teme koje su i tebi bitne, čitatelju, iako ćeš možda o njima raspravljati iz potpuno suprotne perspektive – i to je savršeno u redu, jer bitno je da se raspravlja, a ne mete pod tepih.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
da da
19. 12. 2017. u 4:52 pm
Draga Tena,
drago mi je da lupiga ide na crowfunding i nadam se da ce tako i ubuduce, a ne na drzavnu sisu. Ako su kvalitetni kao sto kazes, ljudi koji ih cijene i citaju ce za cas skupit novce. A ako je samo bitna kvaliteta pa makar i uz suprotne stavove kao temelj za raspravu, sigurno ces ovako srcano popratit i crowfunding kvalitetnih desnih portala, ili kvalitetnih tematskih, poput npr. nogometplus.net-a. Super si.
Tena Šojer
20. 12. 2017. u 10:15 am
PS slobodno dojavi ako čuješ za neku zanimljivu kampanju 😉
Dolores Rismondo
19. 12. 2017. u 7:15 pm
Lupiga.com se dovoljno dugo financirao iz proračuna a da mene nitko nije pitao želim li ili ne želim sudjelovati.
Toliko su “transparentni” da nemaju ni kontakt email.
Ne pada mi na pamet financirati ni njih ni ostale tzv. novinarčiće.
I nama (ostalima) je bilo dosta (citiram lupiga.com i njihovo žicanje) pljuvanja, laži itd.
Neka traže privatne sponzore.
LP
Filip
20. 12. 2017. u 12:08 pm
Imate li jedan konkretan podatak o tome koliko se dugo i kojim iznosima portal Lupiga financirao proračunskim novcem?
Melisa
20. 12. 2017. u 2:48 pm
Meni se sviđa ovaj članak draga Tena, kao i komentari koje čitam. Lupiga.Com se financirala lutrijskim sredstvima, dakle samo onih čitatelja koji igraju LOTO i slično. To je trajalo od 2013.-2016. kad je Lupiga ukupno – od lutrijskih sredstava, Fonda za pluralizam i Grada Zagreba – dobila 1,2 milijuna kuna. To je, npr., manje od iznosa koji Z1 televizija svake godine dobije iz proračuna Grada Zagreba. Ili manje nego što je godišnje koštala proizvodnja biltena Grada Zagreba Zagreb.Info dok je još izlazio.
da da
25. 12. 2017. u 11:44 am
Melisa, to sto Z1 dobiva sredstva ne znaci da i Lupiga treba dobivati, vec upravo suprotno, da bi i njima trebalo ukinut.