29 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

29 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?

Tko bi rekao kako je već prošlo 29 godina od slanja prve SMS poruke. Ta sudbonosna prva SMS poruka poslana je 3. prosinca 1992. godine kada je Neil Papworth, testni inženjer u tvrtki Sema Group, osobnim računalom poslao poruku “Sretan Božić” na telefon kolege Richarda Jarvisa. 

I tri desetljeća kasnije usluga SMS-a se i dalje aktivno koristi kako od pojedinaca tako i od tvrtki, ali netko tome značajno konkurira. To su, naravno, usluge za razmjenu poruka koje se temelje na internetskim protokolima. Najveći konkurenti su Appleov iMessage, Facebookov Messenger i WhatsApp te potom Viber, ali i WeChat u Kini i Line u Japanu.

Pa iako bi mogli naširoko pisati o povijesti poruka, nas je zanimao jedan drugi aspekt – kultura komuniciranja putem poruka u 2021. Još kao djecu učili su nas kako mirno moramo sjediti za stolom, u tišini gledati film u kinu i pozdravljati susjede, ali nitko nas nije učio kulturi dopisivanja (barem mene nije).

Vjerojatno zato što se ona pod utjecajem generacije, trendova i tehnologije neprestano mijenja, ali to ne znači kako tijekom ovih 29 godina nije nastao “neslužbeni bonton” dopisivanja. U ovome tekstu vam donosimo “pravila” za sva vremena.

1. Ah te grupne poruke…

Siguran sam da je svatko od vas u barem jednoj messenger grupi. Osim različitih manjih interesnih grupa i grupa od par prijatelja, neki od vas su i školarci i studenti pa imate razrednu grupu sastavljenu od 10, 30, a možda i preko stotinu ljudi. Naravno, možda ste u roditeljskoj grupi svog školarca koji ide u vrtić ili osnovnu te srednju školu…

Zamislite scenarij kada se netko od djece ili kolega razboli. Stiže lavina poruka „brz oporavak“, „drži se“ i „zovi ako što trebaš“. Moj prijatelj nedavno je bio bolestan i nalazi se u studentskoj messenger grupi u kojoj je preko stotinu ljudi. Malo je reći kako je imao privatni koncert dok nije isključio sve obavijesti.

Nešto vedriji primjer je i nadolazeće vrijeme blagdana i darivanja. Uskoro ćemo biti počašćeni nizom poruka “Sretan i blagoslovljen Božić tebi i tvojima”, a svaka od njih zahtjeva i odgovor koji u najboljoj varijanti izgleda kao kratko “Hvala🎄”.

Tebi je naravno već puna kapa nakon treće poruke, ali misliš kako će svi znati da baš ti nisi napisao čestitku. Svoju želju za društvenom inkluzijom opravdavaš s mišlju “pa što ako sam ja 53. osoba koja je danas poslala generičnu poruku“.

Tako se nastavlja taj beskonačni niz istih poruka u velikim grupama, a realno, je li stvarno potreban ako 70% tih ljudi ne znate niti imate njihove kontakte?

2. Emotikoni 🙃 – olakšanje u komunikaciji ili pošast?

Prema istraživanju objavljenom u Social Psychological and Personality Science časopisu, korištenje emotikona (točnije smiješka) u poslovnom mailu ne stvara pozitivnu percepciju pošiljatelja, već snizuje percepciju kompetencije. A možemo se stoga pitati i događa li se isto ili nešto slično s korištenjem emotikona u dopisivanju?

U jednu ruku da, u drugu ruku ne. 🙂

Kada kažem “da”, smatram kako su većini ljudi odbojne poruke koje koriste previše emotikona – što u najgorem slučaju preraste u korištenje emotikona samo radi slanja emotikona, a ne komuniciranja nečega. Osim toga, dobivamo osjećaj usiljenosti pa time i neiskrenosti. Vjerojatno je svatko od vas čuo primjer kako nečija majka ili baka “štancaju” emotikone kao da nema sutra. (A opet, njima je to veoma “slatko” pa tko im može zamjeriti).

Zašto kažem “ne”? Ako emotikone koristimo kako treba, onda oni mogu biti jači od riječi. Što znači koristiti kako treba? Oni ne bi trebali biti sami sebi svrha, već alat kojim osnažujemo utjecaj naše poruke. Jedan 🤮 je dovoljan da prenesemo kako se osjećamo u vezi nekog restorana ili filma koji je netko predložio.

FUN FACT: postoji The Emoji Movie

3. Stres krivo poslane poruke ili još gore, fotografije

Tko se nije barem jednom našao u ovoj situaciji (koja budi osjećaje kako ćete baš vi biti odgovorni za treći svjetski rat) nije pravi korisnik aplikacija za dopisivanje.

Što ako postoji još jedan gori osjećaj? Mislim da je većina ljudi s oduševljenjem prihvatila opciju brisanja poslanih poruka, ali ne toliko i opciju “Delete for me“. Jednom kada prst pobjegne na taj dio, nema povratka ni poslanoj poruci, ni vama. Ukratko, osjećamo se ovako:

Svima nam se, siguran sam, dogodilo da smo nekoliko puta kroz život nekome u trenucima brzopletosti i nepažnje krivo poslali ili proslijedili poruku. Vjerojatno su to obično bezazlene poruke, ali opet, nitko ne želi biti niti taj “krivi primatelj”.

Neugodne situacije mogu se bez problema izbjeći uzimanjem jedne sekunde više kako bi provjerili kome šaljemo poruku. To nije toliko puno, zar ne?

4. Seen ili kako smo ozbiljnije počeli shvaćati kako komuniciramo

Seen i status Online, po meni, predstavljaju pravi dvosjekli mač. S jedne strane, komunikacija je postala odgovornija jer ne možemo više ignorirati poruku satima (iako nam to daje vremena da smislimo bolje odgovore). S druge strane, čuo sam od puno ljudi kako im isključivanje “plavih kvačica” narušava povjerenje u određene osobe.

Ovo drugo je vrlo subjektivan kut gledanja jer isključivanje “plavih kvačica” nije nužno bježanje od odgovornosti. Netko to promatra kao “micanje s mreže” jer želi biti manje dostupan pa će reći: “tko me treba taj će već nekako doći do mene”. To je, naravno, i opravdana želja. Također, uvijek će biti ljudi koji ne vide problem u seenanju poruke i davanju odgovora satima kanije.

U svakom slučaju, seen i status online bili su velika prekretnica u dopisivanju. Iz ovih nekoliko primjera možemo zaključiti kako je odnos prema seenu poprilično individualan. Zbog toga bi trebali naučiti i razumjeti kako se druga osoba dopisuje.

Jer, ako se možemo potruditi naučiti i razumjeti kako neka osoba komunicira uživo, zašto to ne bismo mogli primjeniti u dopisivanju?

5. Glasovne poruke – lijenost ili genijalan način da brzo preneseš više informacija?

Još jedan dvosjekli mač čija prednost ili iritantnost ovisi potpuno o pošiljatelju, a na kraju dana, njemu najviše i koristi. Glasovne poruke slične su emotikonima, sve ovisi kako ih koristiš.

Vjerujem kako svatko ima poznanika kojemu je previše posla napisati jednu rečenicu poput “može, vidimo se u 17” pa radije snimi glasovnu, a ti naravno nemaš slušalice pa mobitel moraš stavljati na uho jer se nalaziš u društvu, tramvaju ili kafiću (jer ne znaš što te čeka jednom kad upališ snimku…). Također, netko više voli snimiti glasovnu poruku od 3 minute umjesto da te nazove kada uhvati vremena pa se osjećaš kao da slušaš radio.

Pozitivna strana je što kada se nađeš u žurbi, na jednostavan, brz i sigurniji način možeš prenijeti više informacija. Po mome mišljenju, to bi im trebala i biti primarna svrha. U redu, hajde, možeš snimiti pjesmu u klubu i poslati je svojoj djevojci kako bi pokazao da misliš na nju. Zvuk će naravno “krčati” i biti iritantno neslušljiv, ali ‘ko ga šiša.

6. Stickeri – bolji od emotikona

Znam, kontroverzna izjava, ali spreman sam ju braniti. Stickeri su nešto poput dobrog memea, ako ga znaš napraviti i poslati u pravome trenutku, dopisivanje odmah postaje puno zabavnije. Najviše od svega, dopisivanje postaje autentičnije i osobnije jer stickeri nisu masovno dostupni za sve poput emotikona. Osim što na slikovit način predstavljamo kako se osjećamo, također dobivamo priliku izraziti svoj specifičan humor.

Oni postaju tvoja riznica dobrih/loših šala.

Usudi se reći kako su emotikoni bolji!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Tvrtke i poslovanje

Znate li koristiti svoj “mozak izvan mozga”?

Proces u kojem naš mozak prati samog sebe i procjenjuje koliko mu dobro ide radimo svakodnevno, s više ili manje uspjeha. Riječ je o metakogniciji koja utječe na svaki aspekt našeg ponašanja - od definiranja životnih ciljeva i kako do njih doći do procjenjivanja vlastitih osjetila.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Što ste propustili

Startupi

ZICER otvorio prijave za nove akceleracijske programe – startupe čeka preko 200.000 eura

Hrvatski startup hub ZICER otvorio je natječaje za akceleracijske programe kroz koje je na raspolaganju 200.000 eura bespovratnih novčanih sredstava i in-kind potpora od 18.000 eura.

Intervju

Umjetna inteligencija ima razorni potencijal, treba je zauzdati etikom, kaže poznati futurolog

Digitalna transformacija je i kulturološka promjena, koja traži stalno izazivanje statusa quo, eksperimentiranje i prihvaćanje neuspjeha.

Društvene mreže

Saga ReeseTeese pokazala je da TikTok postaje novi reality TV

Od 15-sekundnih plesnih videa do osobne drame ispričane kroz 500 minuta nastavaka snimljenih usput: analiziramo zašto sadržaj na TikToku postaje sve sličniji televizijskim emisijama i zašto je sve češće početna točka na putu do slave i ugovora s Netflixom.

Intervju

10 godina Marketing Meet Upa: Ilija Brajković prisjeća se kako je sve počelo

Tko bi rekao da je Marketing Meetup počeo s desetak sudionika u pivnici, a sada broji skoro 6000 članova.

Karijere

Učenice su dobre u STEM-u, ali ih ne zanima karijera u programiranju

Iako tijekom školovanja raste interes za STEM zanimanjima među oba spola, postoje značajne rodne razlike u odabirima. Područja informatike i računarstva snažno su obilježena stereotipima i poslovi u ovom području i dalje djevojkama nisu dovoljno interesantni

Intervju

Što donosi studij primijenjene kognitivne znanosti koji je spojio snage FER-a i Filozofskog?

Do prije samo nekoliko godina suradnja FER-a i zagrebačkog Filozofskog fakulteta smatrala bi se  protuprirodnim činom, a danas zajednički izvode studij za kojim vlada ogroman interes.