Kako je 11. KulenDayz kroz mnoge promjene zadržao staru vibru i relevantnost?

Kako je 11. KulenDayz kroz mnoge promjene zadržao staru vibru i relevantnost?

KulenDayzi u svom 11. izdanju ostaju vjerni sebi, ali i spremno prihvaćaju novosti i promjene pa tako zalaze i u gaming i neke druge teme zanimljive "široj publici".

Najveća IT konferencija u Slavoniji, sada već kultni KulenDayzi održali su svoje 11. izdanje proteklog vikenda u Osijeku. Najveće novosti ove godine vezane su uz lokaciju same konferencije koja se preselila iz prostora streljane Pampas u novi prostor Rektorata i Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku. Ipak, nova lokacija nipošto nije promijenila “vibru” konferencije koja je bila opuštena, zanimljiva i zabavna kao i 10 godina do sada.

Sada već tradicionalno, KulenDayzi se odvijaju dva dana, gdje je onaj prvi (petak) rezerviran za nešto intimnije radionice u opuštenoj atmosferi na kojima se predavači konferencije mogu nešto praktičnije posvetiti nekima od tema o kojima se govori dan kasnije. Na tom nultom danu dosta je govora bilo o Microsoft Azureu, koji je bio tema četiri radionice, a govorilo se i o tajnama project managementa i razvoju video igara, što je tema koja je ove godine na KulenDayzima uvelike narasla.

“Dobri stari Kuleni” – s dodatkom inovacije

Kada se govori o KulenDayzima, uvijek je važno spomenuti da je riječ o konferenciji koja najbolje pokazuje stabilan rast i razvoj IT scene u Osijeku, a čiji razvoj utječe i na druga lokalna poslovanja. Konferencija koja okuplja stručnjake koji žive i rade u Osijeku, sa zdravom dozom podrške od drugih domaćih i stranih predavača, iz godine u godinu najbolje je mjesto na kojem se može osjetiti sveukupna “vibra” tehnoloških tvrtki koje u Osijeku rade. KulenDayz uspješno raste usprkos tome što je jedna od rijetkih konferencija koje su za posjetitelje besplatne, a ovogodišnje izdanje u novom prostoru pokazuje i kako je konferencija prepoznata od institucija Grada i visokog obrazovanja u Osijeku koje bi trebale biti glavni saveznici tehnoloških tvrtki u rastu i razvoju.

KulenDayz

Osobno Kulene posjećujem četvrtu godinu već i uvijek potražujem one nešto drugačije teme koje se ne tiču striktno developmenta i razvoja softvera, a koje znaju biti vrlo zanimljive za “širu publiku” kakve sam i sam dio. Raduje me to što Kuleni iz godine u godinu nastoje ponuditi više sadržaja upravo za osobe poput mene, a velik bonus ove godine je i potpuno razvijena tema razvoja igara. Kuleni su uvijek koketirali s developmentom igara, ali mislim da su se ove godine po prvi puta odlučili dati potpuno u to. Sudeći po dobroj posjećenosti predavanja i panela na ovu temu, radi se o uspješnoj ideji.

Od DevOpsa do SCRUM savjeta

Ovogodišnje keynote predavanje održano je u nešto drugačijem vremenskom okviru, u podne prije ručka, a tema ovog plenarnog predavanja bio je DevOps. O automatizaciji i transformaciji prema većem korištenju DevOpsa u poslovanju i razvoju softvera govorili su Mustafa Toroman i Nenad Trajkovski (N consulting). Na opuštenom predavanju govorilo se ponajviše o tome je li DevOps samo još jedan trend koji će doći i proći, a Mustafa i Nenad dotakli su se i izazova koji stoje ispred onih koji se uhvate u koštac s ovom temom. Koliko su svojim predavanjem oduševili kao odličan duo koji se dobro povezao s publikom, potvrdile su mi i mnoge druge osobe s kojima sam na konferenciji kasnije razgovarao.

KulenDayz

U prvom predavanju na development slijedu, osnivač aplikacije Sessionize, Domagoj Pavlešić dotakao se sveprisutne teme razvoja proizvoda, i to upravo na primjeru ove poznate aplikacije za organizaciju događanja. Paralelno se s Domagojevim predavanjem održavalo još čak devet predavanja, a vrlo zanimljivo je bilo ono direktora Locastica Antonia Perića-Mažara u kojem je govorio o tome kako Locastic koristi SCRUM kao agencija, ali na nešto prilagođeniji način. SCRUM kao organizacijska tehnika postaje sve češća i u manjim agencijama poput Locastica, ali, kao što navodi Antonio, vrlo je važno ne gledati slijepo u primjere drugih, nego razmisliti o tome kako SCRUM možete prilagoditi sebi i svojoj tvrtki što je moguće bolje. Antonio dodaje kako mnogo agencija danas posluje agilno, ali malo njih to radi kako treba:

Agilno je filozofija kojoj treba biti prilagođeno cijelo poslovanje tvrtke – od ponuda, komunikacije, developmenta, dizajna itd. Komunikacija i ljudi trebaju biti na prvom mjestu i iznad bilo kakvog frameworka, oni ne bi smjeli biti robovi procesa. Zapravo, to je i najčešća greška koju firme rade, a to je da postanu robovi frameworka (SCRUM-a najčešće) i procesa te zaborave koji je cilj agilnosti.

Antonio dodaje i kako ne postoji jedno rješenje koje tvrtke mogu uključiti kako bi riješili sve svoje probleme oko organizacije, a savjetuje i da se ne izgubite u potrazi agilnosti i na kraju završite nimalo agilni.

KulenDayz

Prvi puta dio konferencije posvećen igrama

Za kraj bih se osvrnuo na predavanja na temu razvoja videoigara koja su se održavala čitav dan, iako su završila nešto ranije od ostalih predavanja. Kao osoba koja prati ovu temu mogu reći kako su predavanja na temu igara bila zaista dobrodošla u Osijeku koji i dalje nema “pravu” scenu razvoja igara i još niti jednu tvrtku koja igre razvija kao temeljni posao. Osobito je zanimljiva bila panel rasprava u kojoj su sudjelovali Leo Tot, Toni Steyskal, Andrej Jagar i Piet Bronders na temu postojanja u gaming industriji, na kojoj se razgovaralo o tome koliko je izazovno uopće preživjeti u današnjom game dev sektoru. Na žalost, kod nas se vrlo često događa da zbog loših poslovnih odluka i spleta okolnosti perspektivni studiji od svojih igara teško mogu živjeti, ali kako se raste, tako se i uči.

Toni Steyskal mi je nakon konferencije pojasnio kako se nada kako će dio konferencije posvećen razvoju igara nagodinu biti i veći te će se KulenDayz etablirati kao konferencija koja podržava i gaming scenu, ne samo development, dizajn i druge srodne discipline.

KulenDayz nastavlja s pozitivnim rastom, a ovogodišnja promjena lokacije za mene je bila pun pogodak, pogotovo jer pokazuje nadu u bolju suradnju akademske zajednice Osijeka i sve veće tehnološke i IT scene u ovom gradu. Tko zna, možda se upravo zbog suradnje na KulenDayzima Sveučilište u Osijeku i IT tvrtke još bolje približe? 

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.