Višak ljudi iz javne uprave preuzet će IT sektor?

Višak ljudi iz javne uprave preuzet će IT sektor? – mogla bi pomisliti Kolinda

U intervjuu za jučerašnji Večernji list predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović izjavila je kako bi višak zaposlenika javne uprave mogao preuzeti javni sektor, jer "mu treba". S obzirom na komentare mnogih članova hrvatskog tehnološkog sektora, sa članom upravnog odbora hrvatske udruge nezavisnih izvoznika softvera CISEx, Draženom Oreščaninom, popričao sam o realnim mogućnostima da realni IT sektor preuzme ljude iz javne uprave.

tehnoloskisektor

Dražen Oreščanin je osnivač i predsjednik uprave ICT konzultantske tvrtke Poslovna inteligencija, sa sjedištem u Zagrebu te član upravnog odbora CISExa. S dugogodišnjim iskustvom u radu i zapošljavanju na hrvatskom tržištu, u mogućnosti je dati realan pogled na “realnu” izjavu Grabar Kitarović:

Što mislite općenito o ideji da realni sektor, kako je izjavila gospođa Grabar Kitarović, preuzme ljude iz javne uprave?

Ja to ne bih nazvao idejom, nego predizbornom parolom. Svi znamo da je u realnom sektoru u zadnjih šest godina izgubljeno 200 tisuća radnih mjesta, da je preko 300 tisuća ljudi na Zavodu za zapošljavanje i da se 50 tisuća ljudi prošle godine u potrazi za poslom odselilo iz Hrvatske. Zašto bi onda pored takvih katastrofalnih podataka o zaposlenosti privatni poslodavci hrlili zapošljavati višak ljudi iz javne uprave?

Vezano za tehnološki sektor čiji je član i vaša tvrtka, kolika je tu mogućnost da zaposlite osobe iz javne uprave?

Realno gledajući, mogućnost da zaposlimo nekoga je vrlo, vrlo mala. U trinaest godina poslovanja naše tvrtke, zaposlili smo samo jednu osobu koja je došla iz javnog sektora, a i ta se osoba nije uklopila i vrlo brzo je napustila tvrtku. IT sektor, posebice tvrtke koje su primarno okrenute izvoznim tržištima, ima prosječno veće plaće, ali su i zahtjevi prema zaposlenima, ne samo što se tiče potrebnih znanja i vještina, nego i općenitog stava prema radu, učenju, osobnom razvoju i rezultatima, puno drugačiji nego u javnom sektoru.

Što zaposlenicima koji bi se željeli zaposliti u realnom sektoru nedostaje?

Kao prvo, velik dio javnog sektora teško može prijeći u realni sektor – policija, vojska, sudstvo, školstvo i zdravstvo imaju vrlo ograničene mogućnosti zapošljavanja u realnom sektoru. Ljudi koji su zaista opterećenje za gospodarstvo i za budžet su ljudi u javnoj upravi i javnim tvrtkama koji rade birokratske poslove, dakle premeću papire s hrpe na hrpu i ne donose novu vrijednost, ili se u gorim slučajevima, kakvih također ima, uopće ni ne pojavljuju na poslu. Većina tih ljudi godinama radi iste birokratske poslove i ne znaju raditi ništa drugo, a kriteriji po kojima su često dobivali posao bi se mogli okarakterizirati kao uhljebljivanje podobnih. Takvih ljudi “posakrivanih” po raznim ministarstvima, ustanovama, agencijama, lokalnoj samoupravi, javnim poduzećima ima na desetke tisuća.

Kao dobar primjer spomenutog navodi primjer Adris Grupe koja je nakon preuzimanja Croatia Osiguranja najavila otpuštanje 500 zaposlenih iz podrške poslovanju:

Croatia Osiguranje je samo jedna tvrtka! Većina tih ljudi nema znanja potrebna za rad u privatnim tvrtkama, ali glavni problem je stav prema poslu kakav je uobičajen u javnoj upravi, koji je u mnogo slučajeva dijametralno suprotan stavu prema poslu u privatnim tvrtkama. Naravno, ima u javnoj upravi i vrlo kvalitetnih i sposobnih i vrijednih zaposlenika, ali ako oni napuste javnu upravu a ostanu samo oni nesposobniji, onda smo samo dobili još veći problem.

Kako im preporučate da te nedostatke nadoknade?

Oreščanin smatra kako se stav “Nitko mene ne može tako malo platiti koliko ja mogu malo raditi” jednostavno mora promijeniti.

U Hrvatskoj je i u realnom sektoru radna atmosfera prilično opuštena, a u javnom pogotovo. Kada radimo na projektima sa stranim partnerima i za strane korisnike, cijelo radno vrijeme se koncentrirano i produktivno radi, osim pauze za ručak. Nema kafenisanja, pet pauza za cigaretu, odlazaka na plac, fejsbučenja. Onaj tko se trudi i radi, tko je voljan učiti i tko razumije što radi, ima rezultate i na temelju tih rezultata napreduje.

Nekoga tko ima dvadeset godina staža kao referent u poreznoj upravi nemoguće je prekvalificirati u Business Intelligence konzultanta, ali se možda može prekvalificirati u neke druge djelatnosti u turizmu ili nekoj drugoj uslužnoj grani, ali mora postojati volja i želja za radom i učenjem novih stvari, te naravno radno mjesto koje treba popuniti. Problem je što novih radnih mjesta nema već godinama, a postojećih je sve manje.

Postoji li način da država, neovisno o gospođi Grabar Kitarović, olakša smanjenje javne uprave?

Problem s iseljavanjem mladih stručnjaka iz Hrvatske je ogroman i Hrvatska će ga u punoj mjeri osjetiti za pet do deset godina. Neće nam nedostajati samo programeri i inženjeri, nego i liječnici, kuhari, električari i mnoga druga zanimanja. Iz Hrvatske odlaze mladi i natprosječno kvalitetni kadrovi. U IT industriji odlaze ne samo nezaposleni, nego i zaposleni iz hrvatskih tvrtki odlaze raditi u inozemstvo bez namjere za povratkom. Već sada se, iako je još uvijek kriza, osjeća manjak kvalitetnih resursa.

Oreščanin smatra kako će se i hrvatska IT industrija kao i cijela zapadna Europa okrenuti jeftinijim razvojnim resursima na istoku kad u zemlji ponestane domaćih. Zaključuje kako bi država mogla podržati zapošljavanje viška zaposlenika iz javne uprave poticajima, što bi po njegovom mišljenju funkcioniralo u nekim manje zahtjevnim uslužnim djelatnostima, ali u IT-u – vrlo teško!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Igor A Krstelj

    Igor A Krstelj

    11. 01. 2015. u 1:26 am Odgovori

    Ha ha … iT projekti u Hrvata kasne i prebacuju budzete i bez djelatnika Javne Uprave, koja bi tek komedija bila kad bi se za projektne menadzere uzeli ljudi koji su tehnoloski visak npr. Ministarstva Pravosudja … Bas je duhovita ta Kolindica

  2. Goran Kabić

    Goran Kabić

    11. 01. 2015. u 3:23 pm Odgovori

    Nisam vidio da se spominje IT konkretno, ali imalo bi smisla obzirom da se radi o vrlo propulzivnom sektoru. Isto tako, naravno da bi realni sektor mogao povući dobar dio ljudi iz javne uprave i takvih primjera ima (Novi Zeland npr.). Ipak, da bi se tako nešto dogodilo potrebno je značajnije rasterećenje realnog sektora i zadovoljavajuće kvalifikacije ljudi koji bi se našli na cesti. Bojim se da je i jedno i drugo iluzija i da je gosp. Oreščanin jako dobro oslikao trenutnu situaciju i posljedice koje slijede.
    No ja bih iskoristio temu da se dodirnem i realnog sektora kojem i sam pripadam. Naime, svi mi znamo jako puno firmi (uključujući IT sektor naravno) koje su u zadnjih 20-tak godina bile pretplaćene na milijunske poslove sa državom i koje su izgradile svoje danas vrlo jake tržišne pozicije zahvaljujući dobro poznatom principu ‘ruka ruku mije’. Ozbiljne javne pare su upumpane u privatne firme kroz projekte od kojih mnogi nisu nikad ni zaživjeli (ovo je predobro :)), a kamoli isporučili kvalitetu. Čast izuzecima naravno.
    Možda da takve firme pokupe dio zaposlenih iz javne uprave i na taj način otplate barem djelić duga domovini odnosno svima nama koji smo njihovo poslovanje financirali iz privatnih džepova.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

eUsluge

Grad Zagreb omogućio potpun uvid u proračun kroz aplikaciju iTransparentnost

Nova aplikacija omogućuje svakom građaninu da detaljno prouči gradski porarčun po različitim parametrima.

Startupi

Što je to R&D potencijal – i kakve veze ima s razvojem startupa?

Je li startup nacija u kojoj su nastali tech giganti kao Skype, Wise, Bolt i Pipedrive to postala slučajno, otkrijte sa mnom na putu u Estoniju.

Nesortirano

Što je Akt o čipovima – i kako će doprinjeti tehnološkom razvitku Hrvatske

Jačanje konkurentnosti Europske unije u industriji poluvodiča prilika je i za Hrvatsku koja u sklopu 43 milijarde eura vrijedne incijative priprema otvaranje edukacijskih centara.

Što ste propustili

Panel

Hrvatski game developeri o stvaranju “ozbiljnih” videoigara

S predstavnicima game dev studija, ali i drugih privatnih tvrtki i dobrotvornih organizacija, raspravljamo o razvoju videoigara kojima svrha nije samo zabava, već i edukacija.

Intervju

Ivan Mrvoš: “Include više nije samo ‘onaj mali s pametnim klupama'”

Include, solinski startup poznat po pametnim klupama Steora, okrenuo se razvoju i proizvodnji novih proizvoda. Mrvoš, koji još nema ni 30 godina, a već je iskusni poduzetnik s respektabilnom karijerom, za Netokraciju je ispričao kako se i koliko ta tvrtka promijenila. Nedavno smo mogli pročitati da bi mogli promijeniti i vlasnika...

Esport

Peta sezona SET-a zaključena u Infobipu: Od 22 fakulteta pobjednički je varaždinski FOI

Student Esports Tournament, jedan od najpoznatijih studentskih esport događaja u Hrvatskoj, petu sezonu završio je u spektakularnoj LAN završnici koja se održala u prostorima Infobipa u Zagrebu.

Novost

Goran Bosankić u Field39 stiže na poziciju Chief Revenue Officera

Nakon više od 6 godina u Assecu SEE, a potom isto toliko u ABC Tech grupi, Goran Bosankić dolazi u Field39 kao Chief Revenue Officer i član Upravnog odbora.

Digitalni marketing

Super Bowl fenomen iliti “Vrijeme je da se vratite pred TV. Počinju reklame.”

Dok sam bio u Americi netom prije Super Bowla jedno mi je postalo jasno. Američki nogomet tamo je religija, a SuperBowl kao Božić. Samo što se za ovaj Božić svi okupe oko TV-a gledati reklame!

Novost

Teo Širola iz Muzeja iluzija proglašen najboljim mladim menadžerom 2023. godine

Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika (HUM) CROMA dodijelilo je predsjedniku tvrtke Metamorfoza, koja upravlja globalnom mrežom Muzeja iluzija, nagradu za mladog menadžera 2023. godine.