Višak ljudi iz javne uprave preuzet će IT sektor?

Višak ljudi iz javne uprave preuzet će IT sektor? – mogla bi pomisliti Kolinda

U intervjuu za jučerašnji Večernji list predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović izjavila je kako bi višak zaposlenika javne uprave mogao preuzeti javni sektor, jer "mu treba". S obzirom na komentare mnogih članova hrvatskog tehnološkog sektora, sa članom upravnog odbora hrvatske udruge nezavisnih izvoznika softvera CISEx, Draženom Oreščaninom, popričao sam o realnim mogućnostima da realni IT sektor preuzme ljude iz javne uprave.

tehnoloskisektor

Dražen Oreščanin je osnivač i predsjednik uprave ICT konzultantske tvrtke Poslovna inteligencija, sa sjedištem u Zagrebu te član upravnog odbora CISExa. S dugogodišnjim iskustvom u radu i zapošljavanju na hrvatskom tržištu, u mogućnosti je dati realan pogled na “realnu” izjavu Grabar Kitarović:

Što mislite općenito o ideji da realni sektor, kako je izjavila gospođa Grabar Kitarović, preuzme ljude iz javne uprave?

Ja to ne bih nazvao idejom, nego predizbornom parolom. Svi znamo da je u realnom sektoru u zadnjih šest godina izgubljeno 200 tisuća radnih mjesta, da je preko 300 tisuća ljudi na Zavodu za zapošljavanje i da se 50 tisuća ljudi prošle godine u potrazi za poslom odselilo iz Hrvatske. Zašto bi onda pored takvih katastrofalnih podataka o zaposlenosti privatni poslodavci hrlili zapošljavati višak ljudi iz javne uprave?

Vezano za tehnološki sektor čiji je član i vaša tvrtka, kolika je tu mogućnost da zaposlite osobe iz javne uprave?

Realno gledajući, mogućnost da zaposlimo nekoga je vrlo, vrlo mala. U trinaest godina poslovanja naše tvrtke, zaposlili smo samo jednu osobu koja je došla iz javnog sektora, a i ta se osoba nije uklopila i vrlo brzo je napustila tvrtku. IT sektor, posebice tvrtke koje su primarno okrenute izvoznim tržištima, ima prosječno veće plaće, ali su i zahtjevi prema zaposlenima, ne samo što se tiče potrebnih znanja i vještina, nego i općenitog stava prema radu, učenju, osobnom razvoju i rezultatima, puno drugačiji nego u javnom sektoru.

Što zaposlenicima koji bi se željeli zaposliti u realnom sektoru nedostaje?

Kao prvo, velik dio javnog sektora teško može prijeći u realni sektor – policija, vojska, sudstvo, školstvo i zdravstvo imaju vrlo ograničene mogućnosti zapošljavanja u realnom sektoru. Ljudi koji su zaista opterećenje za gospodarstvo i za budžet su ljudi u javnoj upravi i javnim tvrtkama koji rade birokratske poslove, dakle premeću papire s hrpe na hrpu i ne donose novu vrijednost, ili se u gorim slučajevima, kakvih također ima, uopće ni ne pojavljuju na poslu. Većina tih ljudi godinama radi iste birokratske poslove i ne znaju raditi ništa drugo, a kriteriji po kojima su često dobivali posao bi se mogli okarakterizirati kao uhljebljivanje podobnih. Takvih ljudi “posakrivanih” po raznim ministarstvima, ustanovama, agencijama, lokalnoj samoupravi, javnim poduzećima ima na desetke tisuća.

Kao dobar primjer spomenutog navodi primjer Adris Grupe koja je nakon preuzimanja Croatia Osiguranja najavila otpuštanje 500 zaposlenih iz podrške poslovanju:

Croatia Osiguranje je samo jedna tvrtka! Većina tih ljudi nema znanja potrebna za rad u privatnim tvrtkama, ali glavni problem je stav prema poslu kakav je uobičajen u javnoj upravi, koji je u mnogo slučajeva dijametralno suprotan stavu prema poslu u privatnim tvrtkama. Naravno, ima u javnoj upravi i vrlo kvalitetnih i sposobnih i vrijednih zaposlenika, ali ako oni napuste javnu upravu a ostanu samo oni nesposobniji, onda smo samo dobili još veći problem.

Kako im preporučate da te nedostatke nadoknade?

Oreščanin smatra kako se stav “Nitko mene ne može tako malo platiti koliko ja mogu malo raditi” jednostavno mora promijeniti.

U Hrvatskoj je i u realnom sektoru radna atmosfera prilično opuštena, a u javnom pogotovo. Kada radimo na projektima sa stranim partnerima i za strane korisnike, cijelo radno vrijeme se koncentrirano i produktivno radi, osim pauze za ručak. Nema kafenisanja, pet pauza za cigaretu, odlazaka na plac, fejsbučenja. Onaj tko se trudi i radi, tko je voljan učiti i tko razumije što radi, ima rezultate i na temelju tih rezultata napreduje.

Nekoga tko ima dvadeset godina staža kao referent u poreznoj upravi nemoguće je prekvalificirati u Business Intelligence konzultanta, ali se možda može prekvalificirati u neke druge djelatnosti u turizmu ili nekoj drugoj uslužnoj grani, ali mora postojati volja i želja za radom i učenjem novih stvari, te naravno radno mjesto koje treba popuniti. Problem je što novih radnih mjesta nema već godinama, a postojećih je sve manje.

Postoji li način da država, neovisno o gospođi Grabar Kitarović, olakša smanjenje javne uprave?

Problem s iseljavanjem mladih stručnjaka iz Hrvatske je ogroman i Hrvatska će ga u punoj mjeri osjetiti za pet do deset godina. Neće nam nedostajati samo programeri i inženjeri, nego i liječnici, kuhari, električari i mnoga druga zanimanja. Iz Hrvatske odlaze mladi i natprosječno kvalitetni kadrovi. U IT industriji odlaze ne samo nezaposleni, nego i zaposleni iz hrvatskih tvrtki odlaze raditi u inozemstvo bez namjere za povratkom. Već sada se, iako je još uvijek kriza, osjeća manjak kvalitetnih resursa.

Oreščanin smatra kako će se i hrvatska IT industrija kao i cijela zapadna Europa okrenuti jeftinijim razvojnim resursima na istoku kad u zemlji ponestane domaćih. Zaključuje kako bi država mogla podržati zapošljavanje viška zaposlenika iz javne uprave poticajima, što bi po njegovom mišljenju funkcioniralo u nekim manje zahtjevnim uslužnim djelatnostima, ali u IT-u – vrlo teško!

ponuda

Komentari

  1. Igor A Krstelj

    Igor A Krstelj

    11. 01. 2015. u 1:26 am Odgovori

    Ha ha … iT projekti u Hrvata kasne i prebacuju budzete i bez djelatnika Javne Uprave, koja bi tek komedija bila kad bi se za projektne menadzere uzeli ljudi koji su tehnoloski visak npr. Ministarstva Pravosudja … Bas je duhovita ta Kolindica

  2. Goran Kabić

    Goran Kabić

    11. 01. 2015. u 3:23 pm Odgovori

    Nisam vidio da se spominje IT konkretno, ali imalo bi smisla obzirom da se radi o vrlo propulzivnom sektoru. Isto tako, naravno da bi realni sektor mogao povući dobar dio ljudi iz javne uprave i takvih primjera ima (Novi Zeland npr.). Ipak, da bi se tako nešto dogodilo potrebno je značajnije rasterećenje realnog sektora i zadovoljavajuće kvalifikacije ljudi koji bi se našli na cesti. Bojim se da je i jedno i drugo iluzija i da je gosp. Oreščanin jako dobro oslikao trenutnu situaciju i posljedice koje slijede.
    No ja bih iskoristio temu da se dodirnem i realnog sektora kojem i sam pripadam. Naime, svi mi znamo jako puno firmi (uključujući IT sektor naravno) koje su u zadnjih 20-tak godina bile pretplaćene na milijunske poslove sa državom i koje su izgradile svoje danas vrlo jake tržišne pozicije zahvaljujući dobro poznatom principu ‘ruka ruku mije’. Ozbiljne javne pare su upumpane u privatne firme kroz projekte od kojih mnogi nisu nikad ni zaživjeli (ovo je predobro :)), a kamoli isporučili kvalitetu. Čast izuzecima naravno.
    Možda da takve firme pokupe dio zaposlenih iz javne uprave i na taj način otplate barem djelić duga domovini odnosno svima nama koji smo njihovo poslovanje financirali iz privatnih džepova.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Video

Svi su gubitnici u bitci za i protiv paušalnih obrta: Tvrtke, radnici – i sami “paušalci”

Zato što se IT scena razjedinila oko teme paušalnih obrta, zato će svi iz nje izaći i poraženi. No, koja je perspektiva svih uključenih strana? Ivan i ja smo provjerili u drugoj epizodi Netokracija Podcasta.

SEO i tražilice

Velika analiza online sadržaja o cijepljenju pokazuje da HZJZ olakšava posao – antivakserima

SEO koji život znači. To bi mogao biti alternativni naslov ove analize, iako ovdje nije riječ o samoj optimizaciji sadržaja za tražilice, nego optimizaciji za - korisnika. Jer u vrijeme kad procijepljenost pada, optimiziran i korisniku prilagođen sadržaj na stranicama HZJZ-a i drugih zdravstvenih institucija mogao bi doista značiti razliku između života i smrti.

Startupi i poslovanje

Bez VC investicije, TalentLyft je školski primjer samofinanciranog SaaS startupa

Bez ikakve veće investicije, TalentLyft, domaći regrutacijski alat koji koriste Five, HT, Span i mnoge druge tvrtke, izašao je s novom konkurentnom verzijom kojom planira globalno širenje uz pomoć inbound marketinga.

Što ste propustili

Nesortirano

Kako razviti aplikaciju koja će od “strašnog” e-Računa učiniti bezopasnog psića?

Poduzetnike oblijeva hladan znoj kada se sjete e-Računa, ali zamislite kako je onima koji stvaraju aplikacije za njegovo izdavanje? Čini se, ne tako strašno.

Sponzorirano

Koliko dobar WiFi u kafiću treba biti da bi gosti bili zadovoljni?

Na redu je i zadnja epizoda serijala Digitalni kafići kroz koji se bavimo ključnim stavkama na koje jedan uspješan kafić treba paziti u digitalno vrijeme. U 4. epizodi otkrivamo zašto je kafićima bitno istaknuti se dobrom WiFi vezom.

Kolumna

Kako riješiti izazove rada na projektu: Od nekompetentnih voditelja do loše komunikacije

Nedavno smo imali smo zgodan slučaj. Radi se o većem projektu, u njemu učestvuje više tvrtki. Krovna tvrtka, između ostaloga, ima i svog voditelja projekta. Radi se o osobi koja za takav posao nije kompetentna iz jednostavnog razloga - ne poznaje osnovne elemente od kojih se upravljanje projekata sastoji.

Startupi i poslovanje

Identyum – digitalna osobna iskaznica iz Hrvatske za 21. stoljeće?

Na krilima suradnje s Finom, IDENTYUM bi trebao omogućiti dokazivanje identiteta putem aplikacije, bez papirologije, pokazivanja osobnih iskaznica i sličnih koraka.

Digitalni mediji

Kako napisati dobar članak za svoj ili tvrtkin blog (kad baš morate)

Je li vam teško napisati članak za blog tvrtke, objavu na LinkedInu ili 'microcopy' za digitalni projekt? Urednički i praktični savjeti slijede u novoj epizodi Netokracija podcasta!

Startupi i poslovanje

David Bizer: Direktor mora biti ambasador kulture tvrtke pa makar to značilo razgovor i sa 150. zaposlenikom!

Ususret nadolazećoj konferenciji Employer Branding na kojem gostuje kao keynote predavač, razgovarali smo s Davidom Bizerom oko gorućeg pitanja digitalne industrije za sve male i velike tvrtke: kako privući nove ljude?