Kako "prodati" otvorene tehnologije - drugi dan DORS/CLUC-a

Kako “prodati” otvorene tehnologije – drugi dan DORS/CLUC-a

Drugi dan najveće hrvatske konferencije posvećene otvorenim tehnologijama i slobodnom softveru je, uz velik broj tehničkih prezentacija, bio posvećen korištenju, promoviranju i širenju otvorenog softvera i tehnologija u tvrtkama i javnoj upravi. Dr. Maha Shaikh s London School of Economics and Political Science je na svom keynoteu predstavila prve rezultate svog akademskog istraživanja o ukupnoj cijeni vlasništva (TCO) open source softvera primarno orijentiranog na razumijevanje kako tvrtke shvaćaju TCO i zašto uopće odabiru open source.

Drugi dan najveće hrvatske konferencije posvećene otvorenim tehnologijama i slobodnom softveru je, uz velik broj tehničkih prezentacija, bio posvećen korištenju, promoviranju i širenju otvorenog softvera i tehnologija u tvrtkama i javnoj upravi.

Dr. Maha Shaikh s London School of Economics and Political Science je na svom keynoteu predstavila prve rezultate svog akademskog istraživanja o ukupnoj cijeni vlasništva (TCO) open source softvera primarno orijentiranog na razumijevanje kako tvrtke shvaćaju TCO i zašto uopće odabiru open source.

Istraživanje, koje još uvijek traje, se sastojalo od ankete i intervjua koji su istaknuli određene prednosti otvorenog softvera, poput veće fleksibilnosti, povećane interoperabilnosti i mogućnosti migracije te manje ovisnosti o vanjskim faktorima. Za šire prihvaćanje potreban je, među ostalima, manji fokus na ideologiju, politička podrška “s vrha” te neki oblik certifikacije.

Tko ugrožava otvorene tehnologije?

Jan Wildeboer je zaposlen u RedHatu kao evangelist za EMEA regiju i promovira open source i otvorene tehnologije. Na svom je predavanju dao povijesni pregled povijesti slobodnog softvera i otvorenih tehnologija od Richarda Stallmana, osnivača projekta GNU, do Lawrencea Lessiga, pokretača projekta Creative Commons.

Dr. Maha Shaikh (Snimio Nikola Plejić)

Wildeboer je u svom prepoznatljivom i prigodnom crvenom šeširu također upozorio na softverske patente i “ne-otvorene” standarde poput MP3-ja i Microsoftovog OOXML-a koji predstavljaju opasnost za otvorenost i interoperabilnost softvera. Istaknuo je RedHatovu ulogu u promociji i lobiranju za slobodni softver kao jedne od najvećih tvrtki baziranih na open source softveru na svijetu s preko milijardu dolara prihoda u 2010. godini.

Open source – više od tehnologije

U diskusiji nakon predavanja se dotaknuo nepopularnih poteza RedHata vezanih uz njihove vlastite zakrpe za jezgru Linux operativnog sustava. Kao i Mark Shuttleworth, naglasio je da nema ništa protiv vlasničkog softvera koji se pokreće na otvorenim tehnologijama, no naravno, smatra open source poslovno i tehnološki superiornijim.

Publika na DORS/CLUC 2011. (Snimio Nikola Plejić)

Predavanja poput onog o otvorenosti hrvatskog zdravstva Vedrana Papeša i dr., te istraživanja dr. Shaikh pokazuju da interes za otvorenim tehnologijama raste i van hakerskih krugova. Također ističu potrebu za ljudima iz drugih struka, prvenstveno ekonomije, za efikasnije i uvjerljivije širenje slobodnog i otvorenog softvera te otvorenih standarda.

Današnji dan zaključuje konferencijski dio manifestacije, dok se DORS/CLUC nastavlja i sutra uz seminare i radionice. Vidimo se sljedeće godine!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Dario Kreštalica

    Dario Kreštalica

    18. 05. 2011. u 3:26 pm Odgovori

    Sve ima svoju namjenu i svrhu.

    Ne treba ništa generalizirat kako je jedno rješenje uvijek bolje nego drugo ili obratno.

    Naravno i ja sam pobornik Open Source-a, ali kad malo bolje sagledam nije ono rješenje sa svaku situaciju.

    Evo primjera:

    Ako firma želi da izradi svoj softwerski proizvod za širu klijentelu i da to bude u što bržem roku sa što manje problema sa tzv. opakom konkurencijom, i ako želi da se ta firma brendira uz taj proizvod tj. ta firma nema neki već izgrađen brend na većem nivou, tid… onda open source nije baš idealno rješenje.

    Zašto?!

    Proučite Microsoft pa ćete dobit odgovor.

    ps: krajnjim korisnicima treba biti sve fino zapakovano, bez bug-ova, bez da znaju šta radi ispod “haube” , … i to sve prodat uz slogan to je potpuno naš proizvod … e to ne ide uz Open Source, jer ipak postoji GNU licenca koja u vecini slucajeva naglasava da se ne smije maknuti autor izvornog koda i sl.

    Ali open source je super za firme kojima treba samo usluga bez nekog brendiranja i koje imaju novca da plate osobu koja će im odrzavat open source. Pustit samog krajnjeg korisnika sa open source-om to je ravno kapitulaciji u poslovanju 🙂 ovo kažem jer većina open source rjesenja nije fino zapakovano da bude ugodno krajnjem korisniku.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Veliki intervjui

Big Tech zarađuje skoro 200 milijuna eura od oglašavanja u Hrvatskoj, a ne plaća porez

Uvođenje oporezivanja internetskog oglašavanja moglo bi značajno pomoći domaćim medijima, ali kada će ući u Zakon o medijima?

Umjetna inteligencija

Najvažniji dio Rimčevog Vernea nije robotaksi, već iskustvo?

Ovaj tjedan rebrendirana u Verne, Project 3 Mobility, tvrtka koju su 2019. godine osnovali Mate Rimac, Adriano Mudri te Marko Pejković, danas napokon ima prvo “opipljivo” predstavljanje onog što su razvijali. No, je li robotaksi usluga zbilja najvažnije što mogu ponuditi?

Veliki intervjui

Postaj, Trebam.hr i Meštar.hr – što očekivati od platformi za pronalazak majstora

Usprkos tome što nam nedostaje majstora na raznim područjima, barem imamo dovoljno platformi koje će nas povezati s onima najboljima, ili se barem tome nadamo.

Što ste propustili

Veliki intervjui

Izdavači preuzimaju kontrolu: HUDI odabrao Dotmetrics za mjerenje posjećenosti hrvatskih portala

Od 1. siječnja 2025. godine Hrvatska udruga digitalnih izdavača postaje pružatelj mjerenja posjećenosti portala hrvatskih medija u suradnji s Ipsosom, odnosno Dotmetricsom. Tim smo povodom razgovarali s Matejem Lončarićem, predsjednikom HUDI-ja.

Novost

Boiler: U podbrend Degordiana dolaze Tomislav Presečki i Saša Ivan

Degordian osniva novi pobrend za online i offline komunikacijske aktivnosti!

Veliki intervjui

Stjepan Groš, FER: Ulaganje u cyber sigurnost je nužno iako ne donosi političke bodove

Što hrvatsko zdravstvo može napraviti po pitanju cybersigurnosti kada nemamo dovoljno novaca ni za lijekove i zapošljavanje kadra kojeg uvelike nedostaje? U razgovoru s FER-ovim stručnjakom pokušavamo razjasniti nedavni hakerski napad koji je otvorio puno pitanja.

Netokracijin Playbook IT industrije

Prve hrvatske startupe spašavali su bugarski fondovi i ulazak u EU – što smo naučili od tada?

Nekada se posuđivalo od baka, ujčeva i prijatelja, pokušavalo doći do profitabilnosti kakve-takve pa se guralo sa sićom dalje. Do kud smo došli kad je u pitanju financiranje startupa...

Startupi

Program InnoStars Awards traži startupe – nagradni fond iznosi 25 tisuća eura

Program InnoStars Awards podržava startup poduzetnike u ostvarivanju tržišnog uspjeha edukacijom, prilikama za umrežavanje s investitorima te nagradnim fondom do 25 tisuća eura. Rok za prijavu je 5. kolovoza.

Obrazovanje

Digitalni inovacijski inkubator odabrao najbolje mlade inovatore među 1800 učenika i studenata

Početkom ožujka programu Digitalnog inovacijskog inkubatora pridružilo se više od 900 učenika iz preko 70 različitih škola i više od 900 studenata koji pohađaju više od 120 fakulteta iz preko 20 država širom Europe. Oni najuspješniji predstavili su svoje projekte u velikom finalu prošli tjedan.