Kako biti pismen na internetu

Za nepismenost na internetu jednostavno nema izgovora. Lijenost, brzina, gubljenje vremena... Sve sam do sad čuo i ne priznajem niti jedan od silnih argumenata. Situacija je zaista jednostavna. Ako ne mumljate kad pričate obzirom da želite da vas ljudi čuju i razumiju, nemojte onda biti nepismeni tamo gdje vas ljudi moraju pročitati da bi vas shvatili. Obzirom da je većina online komunikacije u pisanom obliku – prilagodite se ili nemojte koristiti internet. Zvuči nacistički? Baš me briga! U nastavku se nalazi nekoliko praktičnih online odredišta i metoda koje, ako ih iskoristite, mogu uljepšati život ne samo vama, već i svim vašim, primjerice, Facebook prijateljima koji čitaju vaše statuse. O službenoj komunikaciji da i ne govorim. Pisanje životopisa i molbi za posao, primjerice. Niste sigurni kako se nešto piše? Niste vidjeli tipfeler (zatipak!) u tekstu? Nema veze. Evo kako da tome stanete na kraj i razveselite sve nas koji živimo od riječi i – za riječi.

Važan uvod pun opravdanja!

Murphyjev zakon nalaže da će u tekstu o pismenosti na internetu biti pogrešaka. Znam. Gramatičkih sigurno, pravopisnih možda. Ako ih pronađete – upozorite me u komentarima. Što se tiče dvojbe (koja to nije) piše li se internet malim ili velikim slovom – nemojte me ispravljati u komentarima. Neću čak povlačiti ni onaj najčešći argument o tome kako velikim slovom ne pišemo ni pojmove poput televizija, telefon… Internet, znam, može biti puno više (ili manje) od toga (klijenti, protokoli, grupe…), ali se i dalje piše samo i isključivo malim početnim slovom. Poveznica do Wikipedije gdje je to divno objašnjeno. Za one sumnjičave, guglajte, naći ćete sjajna objašnjenja ljudi koji o jeziku znaju puno više od mene.

Ovdje, zapravo, počinje tekst!

Za nepismenost na internetu, kao i bilo gdje drugdje, jednostavno nema izgovora. Lijenost, brzina, gubljenje vremena… Sve sam do sad čuo i ne priznajem niti jedan od silnih argumenata. Situacija je zaista jednostavna. Ako ne mumljate kad govorite, s obzirom na to da želite da vas ljudi čuju i razumiju, nemojte onda biti nepismeni ondje gdje ljudi moraju pročitati vaše rečenice da bi vas shvatili. Većina online komunikacije je u pisanom obliku – prilagodite se ili nemojte koristiti internet. Zvuči nacistički? Baš me briga!

U nastavku se nalazi nekoliko online odredišta i praktičnih metoda koje, ako ih iskoristite, mogu uljepšati život ne samo vama, već i svima vašima, primjerice Facebook prijateljima koji čitaju vaše statuse. O službenoj komunikaciji da i ne govorim. Pisanje životopisa i molbi za posao, primjerice. Niste sigurni kako se nešto piše? Niste vidjeli tipfeler (zatipak!) u tekstu? Nema veze. Evo kako da tome stanete na kraj i razveselite sve nas koji živimo od riječi i – za riječi.

Google.hr

Iz izloga broj jedan biram magični alat zvan Google.hr. Riječ je o internetskoj tražilici koja vam ubrzava proces pronalaska fotografija mačaka ili golih teta. Često može poslužiti i za jezične dvojbe. Sustav je vrlo jednostavan. Upišete riječ koja vas muči. Ako je pogrešno napisana, u pravilu će vam sam Google ponuditi točnu verziju. Ako ni Google nije siguran, onda se slobodno pozovite na broj rezultata pojedinog pojma. Onaj koji ima više poveznica, odnosi pobjedu! Drugi način kako da putem Googlea provjerite točnost nekog pojma (možda deklinacija nekog stranog imena?) je da vidite kako su pisali drugi. Nekad je zaista bitno tko je nešto rekao (napisao). Pa ako je u pitanju neki vrli sportaš za čije ime niste sigurni, sigurno je deset sportskih portala objavilo članak s njegovim imenom. Slobodno se pozovite na ovu metodu, ali budite oprezni. Nepismenost najčešće vreba ondje gdje je najmanje očekujemo  – na novinskim portalima.

Hrvatski akademski spelling checker

Široj spisateljskog populaciji poznat i kao Hascheck. Od milja zvan Hašček. Riječ je o alatu koji vam omogućuje da provjerite pravopisnu ispravnost vaših zapisanih riječi jednostavnim kopiranjem teksta u za to određeno polje. Pošto ste kopirali tekst, odaberite opciju pronađi pogreške! Broj pogrešaka bit će vam prikazan pri dnu, nakon obrade. Same pogreške u tekstu bit će vam podvučene crvenom bojom. Ako je vaša riječ (ili rečenica, tekst) točna, vidjet ćete prekrasnu hašček zelenu nijansu boje koja kao da vam maše u znak odobravanja. Vaš je tekst spreman za daljnju upotrebu. Imajte samo na umu da je ovaj servis, iako prekrasan, neobično spor. Što više teksta kopirate, to će rezultati stizati sporije. Savjetujem vam da veći tekst kopirate dio po dio. Uz osnovni pregled tekstova, ovdje možete provjeriti i čitave datoteke i web stranice. Čak imaju i widget!

Hrvatski jezični portal

Google i Hascheck vam nisu dovoljni? Možda vas zanima odakle potječe neka riječ? Na pravom ste mjestu! Hrvatski jezični portal, zanemarimo li look&feel 1998. godine, pravi je dragulj domaćeg interneta. Ovdje ne možete provjeravati cijeli tekst, već samo pojedine riječi. Ali zato možete saznati sve što se o tim riječima saznati da. Osnovne gramatičke podatke, definiciju, sintagmu, frazeologiju, onomastiku, etimologiju i druge zbunjujuće pojmove. Na ovom ćete servisu pronaći i popis kratica, razne upute, izvedenice i, pazite sad – povijest hrvatskog jezika. Za one koji žele znati više.

Hrvatski morfološki leksikon

Hrvatski morfološki leksikon, kako stoji u opisu na njihovoj web stranici, leksička je baza sa više od 45.000 riječi općeg jezika, 15.000 osobnih muških i ženskih imena i 50.000 prezimena registriranih u Republici Hrvatskoj. Na temelju toga rječničkog blaga proizvedeno je više od 3.900.000 njihovih oblika, navode na servisu. Da biste ga koristili, morate se registrirati. Osobno sam svega jednom ili dvaput posegnuo za njim. Jednostavno mu nisam našao praktičnu primjenu iako dnevno napišem nekoliko kartica teksta. Sumnjam da će i vama trebati, ali neka se nađe na listi.

Razni jezični savjetnici

Spomenuti alati dovoljni su za 99 posto ljudi koji komuniciraju putem interneta i žele biti koliko-toliko pismeni. Ipak, dogodi se situacija u kojoj imate pravu jezičnu dvojbu i niste sigurni što i kako. Ako vam metoda broj jedan (guglanje) nije pomogla, pokušajte s ovim savjetnicima. Prvi je godinama pisao dotični Stitch: Jezični savjetnik. Nakon što je eonima visio na Forumu i tamo davao prekrasne savjete, preselio se na blog koji već jedno vrijeme nije aktivan, ali ima bogatu bazu savjeta s odgovorima na aktualna pitanja. Tu ćete pronaći odgovore na najčešće dvojbe o pisanju stranih riječi, onih koje su već neko vrijeme prisutne u našem jeziku… Primjerice, zašto se piše Googlea, a ne Google-a!

Drugi savjetnik je zbirka jezičnih savjeta Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Tu se također nalazi kvalitetna baza praktičnih savjeta. Uguglate li pojam ‘jezični savjet’, pronaći ćete još nekoliko stranica, blogova i servisa koji vam mogu biti od pomoći. Također, savjetujem vam da pratite Časopis Jezik na Facebooku. Često daju dobre savjete i postavljaju jako dobra jezična pitanja, ali i nude odgovore. Populacija koja se okuplja na ovoj fan stranici rado će vam odgovoriti na bilo koju jezičnu dilemu. Provjereno.

Okolišajte!

Metoda koju sam naučio na portalu Jutarnji.hr, kad je trebalo u nekoliko minuta napisati vijest. Ako niste sigurni kako se piše neka riječ, pokušajte je radije ‘opisati’ s nekoliko onih za koje ste sto posto sigurni. Drugim riječima – okolišajte. Dakako, ovo je kratkoročno rješenje jer ćete prije ili kasnije morati savladati sve riječi.

Dva zlata vrijedna savjeta!

Pametovanje završavam kratkim tečajem. Dvije najčešće greške na hrvatskom internetu. Javno objaviti. Ma daj! A ja sam mislio da se nešto može i tajno objaviti! Dakle – objaviti. Ne ljutite me. Slijedeći/sljedeći. Hajdemo sad svi zajedno: Slijedeći čovjeka u crvenoj košulji stigao sam do odredišta. Sljedeći tjedan neću pisati ovakve tekstove na Netokraciji. Shvaćate? Odlično!

P.S., ne tiče se interneta izravno, ali ako koristite Word za pisanje, svakako si instalirajte dodatak za provjeru hrvatskih riječi!

ponuda

Komentari

  1. Marija

    Marija

    16. 03. 2012. u 9:41 am Odgovori

    “Ako ni Google nije siguran, onda se slobodno pozovite na broj rezultata pojedinog pojma. Onaj koji ima više poveznica, odnosi pobjedu!” Ovo mi se čini nepouzdano, kvantitativna statistika ne osigurava ispravnost, kud svi tud i mali Mujo :/
    Naklon za p.s., ima nekih koji to nemaju instalirano, upale (nepostojeći) checker i zaključe da im je sve točno ako ništa nije označio :/

    Odlični linkovi i informacije u članku, neki će moći slijedeći upute sljedeći put pisati bez okolišanja x) Jutarnji mi je priredio par predinfarktnih stanja (pogotovo kad je u nekom tekstu jedna riječ jednaki broj puta točno i pogrešno napisana)… kad bi bar više novinara okolišalo prije nego nauče “sve” riječi…

  2. Davorin Cernoga

    Davorin Cernoga

    16. 03. 2012. u 9:49 am Odgovori

    Zanimljiv tekst.
    U prvom dijelu je napisano ovo:”…nemojte onda biti nepismeni ondje gdje ljudi moraju pročitati vaše rečenice da bi vas shvatili.”
    Samo bih rekao da ukoliko je neki tekst napisan “krivo” gramaticki ili pravopisno – meni nije vazno sve dok mi je JASNO sto je autor zelio reci/poruciti samim tekstom…

    Medutim, kad zbog odredenih pogresaka se neki tekst moze shvatiti na dva ili vise nacina, e onda mi je to problem.

    U suprotnom, uopce se ne obazirem na greske, pogrijeske, greskice, pogreske i slicno 😉

  3. gjuro

    gjuro

    16. 03. 2012. u 9:55 am Odgovori

    naravno da cemo te ispravljati za malo slovo na internetu… bas si nasao odlicnu argumentaciju – pozivanje na rjecnik koji je napisao jedan jezicar :-))))))))))))))

    rijec internet ne oznacava mrezu svih mreza, takve nije bilo kad je rijec nastala, nego tek vise povezanih mreza, koje za komunikaciju koriste *internet protokol*…

    u toj prici postoji jedna mala – za obican svijet komplicirana – definicija sto je to ‘moja’, ‘lokalna mreza’; kombinacija od dvije ili vise takvih mreza je vec internet (cak i ako taj internet nije spojen na veliki Internet), i takvih interneta imamo na milijune

    a internet sa velikim I je onaj koji pokriva cijeli svijet, sto god o tome mislio koji autor rjecnika, wikipedia stranice ili bilo kojega drugug sadrzaja

    jezicari su poznati kao autisticni, i misle da su oni glavni gubernatori u tom vrtu, a nisu, siroti, pa se usudju suditi o stvarima o kojima pojma nemaju…

    • Nebojša Grbačić

      Nebojša Grbačić

      16. 03. 2012. u 10:22 am Odgovori

      A vidi vraga, ja nisam jezičar, lingvist. Već novinar koji (izmeđuostalog) prati tehnologiju već godinama. I internet. I nema šanse da će mi ikad proći veliko slovo. Ovo što si napisao je fino demantirano na onom drugom linku u tekstu, po tom pitanju. 🙂 Sve mi je jasno oko ovog što je internet bio prije ili kasnije, ali u 100 posto slučajeva ljudi misle na ‘internet’, ne na ‘Internet’ kad pišu. 🙂

      • gjuro

        gjuro

        17. 03. 2012. u 3:05 am Odgovori

        da, jedno je kako treba pisati a drugo kako to moze proci kroz filter nasih jezicnih revolucionara

        mislim da si krivo napisao: u gotovo 100% slucajeva ljudi misle na veliki Internet kad govore o internetu, a ne na mali internet… no, oba ta znacenja postoje i to je ono sto internet razlikuje od pojmova ‘telefon’, ‘televizija’ i slicnih… no, sto to znaci polupismenom lektoru i jezicaru opcenito?

  4. kokolo

    kokolo

    16. 03. 2012. u 10:19 am Odgovori

    Kad već picajzliraš (da li je ovo hrvatska riječ), što je u svakom slučaju pozitivno i poželjno jer i sam smatram da kad već pišeš, piši po pravilima jezika na kojem pišeš, ipak moram nešto primjetiti. U ovom tekstu si dva puta koristio… (tri točke za kraj nabrajanja određenog niza). Da li je tako nešto pravopisno ispravno? To bi zapravo trebala biti zamjena za itd, zar ne?

    • Nebojša Grbačić

      Nebojša Grbačić

      16. 03. 2012. u 10:23 am Odgovori

      Ne znam je li picajzliraš RH riječ (ali znam da konstrukcija ‘da li’ nije), ali tri točke na kraju rečenice umjesto ‘itd’ su sasvim točne i opravdane. Osobno više volim stavljati dvije točke, prepoznatljivosti radi. :))

      • Marija

        Marija

        16. 03. 2012. u 6:34 pm Odgovori

        Primijetih da je kokolo ‘primjetio’, bez zamjerke 🙂 Pravopisno/gramatički pogriješiti i zanemariti pravopis/gramatiku ‘u internetu’ nije isto – prvo bi rado da je neophodno i bitno, drugo je shvatljivo i dopustivo – bi(h) pih, itd. itd 🙂
        Jedan vječni epic fail s fer.hr stranice – pokušaj ispravka intraneta u internet 🙂 Zato često treba paziti i na onu ‘ispeci pa reci’ i sagledati/informirati se o kontekstu i značenju riječi prije nego nekoga prozovemo za ‘grešku’.

  5. Ivna

    Ivna

    16. 03. 2012. u 11:11 am Odgovori

    ‘da li’ jelegitimna hrvatska konstrukcija, samo je demonizirana u napadaju velikog hrvatsva 😉
    nego, najbolje mi je kad sa eazni pr-ovi, community manageri i slični ljute kad im se prigovori za nepismenost – ok, ako nisi pismen i smatraš to nevažnim, nemoj se onda baviti poslom u kojemu je jezik jedno od osnovnih sredstava za rad!

  6. Yomi

    Yomi

    16. 03. 2012. u 1:21 pm Odgovori

    Jedna stvar koju ljudi često također ne razlikuju, a nisam vidio da je objašnjena u tekstu, jest poznavanje razlike između gramatike i pravopisa. Pa evo da citiram tekst koji sam našao ovdje:
    http://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Pravopisna_pitanja/Arhiv_9

    “Koja je tajna uspjeha kako znati gdje je pravopis a gdje gramatika i pravopis kriva ako vam to baš ne ide?
    Pravopis je pravilno pisanje – refleksi jata (ije/je), pravilno pogođeni dijakritici (č i ć), pridržavanje pravopisnih normi – kako pisati pojedine riječi, sastavljeno ili rastavljeno, malim ili velikim slovima itd.
    Gramatika – pravilne konstrukcije rečenica, sročnost, pravilno sklanjanje imenskih riječi, pravilno sprezanje glagola itd.
    A koja je tajna uspjeha? Rad. Čitaš, učiš, pamtiš. A možda i završiš studirajući to. ;)”

  7. Bahod

    Bahod

    16. 03. 2012. u 2:03 pm Odgovori

    Zanimljiv, iako donkihotovski, članak,
    mogao bi u popis korisnih alata uvrstiti i Strunu. To je baza hrvatskoga strukovnog nazivlja. Nije joj prvotna namjena pravopis, ali može poslužiti u pojedinim slučajevima.
    Poveznica: struna.ihjj.hr

  8. Pero

    Pero

    16. 03. 2012. u 4:55 pm Odgovori

    Malo je toga što mi se toliko gadi kao nepismenost, brrrr. U vezi interneta, ja bih to velikim slovom samo onda kad se koristi baš kao vlastito ime, npr. kad se govori o razvoju Interneta. Ono što se u svakodnevnom govoru spominje kao internet mi definitivno ide malim slovom. Nismo Nijemci da imenice pišemo velikim slovom.

    Tri primjera koja mi jaaaaako dižu tlak:

    – “bit će” i “će biti” – uvijek me iznova začudi koliko malo ljudi to točno napiše
    – “pozdravljam svih” – AAAAAAAAAAAAAAA, ne “pozdravljaš svih” već “pozdravljaš sve”
    – “jaju” umjesto “jajetu”

  9. Eden Kirin

    Eden Kirin

    16. 03. 2012. u 9:15 pm Odgovori

    Složio bih se da je pismenost vrlo bitna u internetskim vodama. Meni osobno svaki tekst kojeg čitam i u kojem pronalazim gramatičke i pravopisne greške (mene su u školi učili da se piše greške, a ne grješke ili griješke) djeluje strahovito neozbiljno i neuvjerljivo. Razumijem da se ponekad potkrade tipfeler (zatipak!), ali često se uspostavi da je se ta ista greška i dalje ponavlja u tekstu.

    Ukratko, nepismene tekstove uglavnom ne pročitam do kraja. To sam htio reći 🙂

  10. Tina Uglješić

    Tina Uglješić

    16. 03. 2012. u 11:13 pm Odgovori

    U potpunosti podržavam tvoj stav! Ništa gore od nepismenosti. Iako, moram priznati, teže mi pada kad uočim vlastitu gramatičku ili pravopisnu grešku! Baš danas su mi se dvije potkrale (crvenim:).

  11. Kolači

    Kolači

    17. 03. 2012. u 7:25 pm Odgovori

    istina, dodajite zvuči dobro. ali, dodavati – npr. “polako dodavajte brašno, neprestano miješajući…” mi isto zvuči dobro. postoji li još neki izvor sličan haschecku?

  12. gjuro

    gjuro

    18. 03. 2012. u 4:28 pm Odgovori

    drago drustvo, cijela ideja o ‘valjanim hrvatskim rijecima’ je bolesna… dajte se opustite i mislite i govorite bez grca…

    nema sanse da mozete govoriti iskljucivo ‘valjanim hrvatskim rijecima’… jos je manje sanse da vecina moze govoriti ‘valjanim hrvatskim rijecima’….

    drugim rijecima – o cemu vi to uopce pricate?

  13. AnyDog

    AnyDog

    19. 03. 2012. u 9:51 am Odgovori

    Svaka teb čast. Uovako nemre pisat nit najpametniji a Bogami i nit najpismeniji . Neće uoni teb govorit kako se piše, vljda ja to znam !?! Ma štaš ti men govort ! ja točno znam kako pisati i meni ne trebaju intrepunkciije niti velka nit mala slova mene svi razumiju a ko me ne razumije taj je bedak i nikad nije shvaćajo što mi ‘rvati jesmo i 100 posto je četnik a možda i komunjara eto to sam htijo reć a sad slijedeći tkoji bude piso nek dobro pazi jer ga hrvatska policija čita

  14. Psiho

    Psiho

    19. 03. 2012. u 4:50 pm Odgovori

    Članak je idealan primjer netolerancije iako to na prvu ne izgleda tako. Naime, ako je za dobru stvar, onda je u redu ne tolerirati? Takvima je potpuno neshvatljivo mišljenje: “ako tebe ne napadaju zato što pišeš ispravno nemoj ni ti napadati one što pišu neispravno”, jer bože moj, kako bi me itko mogao napasti jer pišem ispravno? Oni nemaju pravo! Ja imam riječnik koji će to potvrditi! Takvi i izgovore ovu glupost: “Većina online komunikacije je u pisanom obliku – prilagodite se ili nemojte koristiti internet. Zvuči nacistički? Baš me briga!”. A sad moj dragi autore pročitaj tu rečenicu ponovo i pokušaj shvatiti da se odnosi na tebe koliko i na druge! AKo se ne možeš prilagoditi takvom pisanju koje se ne poklapa sa tvojim riječnikom… nemoj koristiti Internet (sa velikim I)!

    Hvala bogu da (još uvijek) imamo slobodan medij u kojem mišljenja kao autorovo ne znače ništa. Naprotiv, u prosjećnom forumu bi bilo popljucano za sekundu i autor osuđen za offtopic, flejming ili trolling. To što se našim vrlim jezikoslovcima kosa na glavi diže od tih izraza pa moraju izmišljati “zatipak” samo da bi se osjećali više Hrvatima nego jesu/jesmo… sorry. Vi samo bilježite svoje zatipke na svom očvrsju i čigrastm velepamtilima, ali ni ja ni moje dijete tako nećemo pisati. I vjerujem da će nas ljudu mnogo lakše razumjeti, barem na Internetu (sa velikim I).

    • AnyDog

      AnyDog

      20. 03. 2012. u 10:13 am Odgovori

      Evo, zbog ovakvog i sličnih mu komentara ja izbjegavam forume u širokom luku. I zbog ovakvih razmišljanja i izražavanja istih sve sam više uvjeren da je demokracija loša stvar. Blagi bože … Jadno dijete …

    • Nebojša Grbačić

      Nebojša Grbačić

      21. 03. 2012. u 11:40 pm Odgovori

      A Bog ga ubio i s tim jebenim spominjanjem ‘VEĆI HRVAT’ konstrukcije. Ako mi išta raspizdi živce, onda je to to. Više nego teška čitljivost ovog komentara. Rječnik. Ne riječnik. Kak’ to spizdiš tri puta?

      • Psiho

        Psiho

        27. 03. 2012. u 11:48 pm Odgovori

        Bio malo odsutan, sorry na bumpu sad već stare teme. Želio sam odgovorit na ovih par komentara a nisam stigao prošli tjedan. Naime, ja vas razumijem i vi ste u pravu, na određenim mjestima ali ne na Internetu. Koliko god vi niste svjesni toga, vi ste ti koji nisu tolerantni. Jer autor sam kaže da zvuči nacistički, AnyDog bi ukinuo demokraciju a Nebojša beštima i viče. Zašto? Zato što na Internetu nailazi na gramatičke greške autora koji usto još i ne mare za njih? Da, tu su dva problema, jedan je što pišem RIJEČNIK a druga je što me apsolutno nije briga što tako pišem na Internetu. Da ikad poželim izdati knjigu ili održati neko predavanje o književnosti, povijesti, itd… vjerojatno to nebi napravio ili bi se prije toga pokušao educirati. Ali moja struka i edukacija je nešto sasvim drugo, moji životni problemi me vuku na nešto sasvim treće, moja strast i interesi nešto peto. I sad bi ja na forumu tijekom rasprave o brzini hard diskova trebao tolerirati komentare autora i sličnih i pravopisu koji bi me ubijedili da ne sudjelujem u toj raspravi ili da se bacim na učenje pravopisa i gramatike?

        Gospodo, promašili ste smisao Interneta. Postoji milijun razloga zašto ljudi na Interneu neće pisati potim standardima. Maloljetni su, stranci su, nemaju škole, glupi su, nije ih briga… i NITI JEDAN razlog nije opravdanje za vaše komentare… na Internetu. Da neko od nas vodi dnevnik na HTV-u – e to je druga priča. Ali Internet, hvala bogu, nikad neće biti javna televizija, enciklopedija, knjižnica,… AKo baš moram uspoređivati Internet je najbliži ulici.

        A AnyDog moje dijete je sretno i samo bira interese u životu, bez nametanja strogih pravila kako od mene tako i od jezikoslovaca. Iskreno vjerujem da će biti i tolerantno, na Internetu i van njega.

        • AnyDog

          AnyDog

          28. 03. 2012. u 10:01 am Odgovori

          Kao prvo, ponavljam – ispričavam se zbog onoga “jadno dijete”, pretjerao sam … No, s druge strane Vi ste svoje dijete uveli u priču, a ne ja – ja svoje dijete ne koristim kao argument na trivijalnim raspravama.

          Drugo – što se tiče smisla interneta, to je kao da pričate o smislu života … O smislu interneta nema smisla raspravljati.;). Na internetu sam vrlo aktivno (živim od interneta) prisutan već 12 godina, tako da, mooožda nešto i znam o Internetu (sa velikim I 🙂 ).

          Treće, demokracija – po meni, demokracija, barem onakva kakva se u većini zemalja prakticira, je farsa, od Hrvatske pa do S.A.D.-a … Da parafraziram meni nepoznatog – Da je narod pametan, ne bi se zvao “narod”. Na internetu “narod” ima (zasad) popriličnu slobodu izražavanja (na način koji nema baš puno veze sa demokracijom, kad smo već kod toga) i zbog toga i jest internet prekrcat raznim smećem. No, to je preopširna tema …

          A sad – on topic – pismenost bi trebala pomoći da bolje komunicirate, da bolje prenesete svoju poruku, da bolje razumijete tuđe poruke … To nije glupi set pravila koji će ljudima ograničavati slobodu izražavanja i netolerantno segregirati one koji su nepismeni. Tolerancija bi trebala imati svoje granice…

          Ma, kvragu, opet sam potrošio 10 minuta svojeg života bezveze … 😉

  15. Hipolit

    Hipolit

    03. 03. 2016. u 1:13 am Odgovori

    Ma…koliko bili nepismeni,stašno je ,kada je tekst nerazuman …-A ,još gore, je, kad se piše ,Malom Slovom.Bez,ljutnje .Živjela polu… PismenosT.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Zašto više nije dovoljno biti dobar developer u Hrvatskoj (i zašto ‘freelance’ nije rješenje)

CEO-i Rentlija, Neuralaba, Bornfighta i Locastica u Labinu su razgovarali o tome kako učiniti zaposlenike sretnima, ali i o freelancerima te - podjeli zarade.

Analiza

PSD2: Banke, ‘fintech’ i tehnološki giganti upravo su u utrci života

Tko će prvi prijeći preko svih prepreka regulacija i standarda do otvorenog bankarstva?

Sponzorirano

Osvoji 50.000 kuna vrijednu stipendiju za studij programiranja!

Svake godine pojave se nove statistike - koliko programera nedostaje u Hrvatskoj i Europskoj uniji i koliko će taj broj porasti. Za sada se taj nedostatak već broji u stotinama tisuća.

Što ste propustili

Društvene mreže

Twitter zbunjuje one koji ga ne koriste, zato opaska ‘retweets ≠ endorsements’ nije dovoljna

Mnogi korisnici Twittera u svoju biografiju dodali su objašnjenje “retweets ≠ endorsements”. No, u pojedinim slučajevima, posebice ako je politika upletena, to neće biti dovoljno da se ogradite od sadržaja koji dijelite - posebice ako taj sadržaj dođe pred oči onih koji Twitter ne koriste.

Prikaz

Za moje sestrične: Dan u životu community managera u Remedy Entertainmentu

"Vida, ne možemo vjerovati da si već deset mjeseci u Finskoj, a mi još uvijek nemamo pojma što ti zapravo radiš", rekle su mi sestrične. Za njih, a i za sve ostale, slijedi moj tipičan radni dan u Remedy Entertainmentu.

Društvene mreže

Roditelji su nam preuzeli Facebook (i zato Facebook Portal ima smisla)

Dok ‘našu’ društvenu mrežu odbacuje Generacija Z, nasljeđuju je - naši roditelji.

Internet marketing

Je li studentski natječaj Pauza.hr-a zapravo kupovanje recenzija (kako tvrdi Plava Kamenica)?

U gastronomiji stručna Plava Kamenica prozvala je servis za naručivanje hrane Pauza.hr - i pokazala kako nije svaki natječaj za "influencere" zapravo kupovanje pozitivnih recenzija.

Kultura 2.0

Da, #PrekinimoŠutnju, ali bez ‘influencera’ Kujundžić bi se opet oglušio na mučnu istinu

Kampanja #PrekinimoŠutnju, koju je pokrenula udruga RODA - Roditelji u akciji još prije četiri godine, ovih je dana oživljena i višestruko pojačana zahvaljujući jednoj utjecajnoj ženi - saborskoj zastupnici Ivani Ninčević Lesandrić, koja je o svom mučnom iskustvu progovorila javno. I pokrenula lavinu koja se ne stišava.

Tehnologija

Treba li vam uopće televizor pogonjen Androidom?

Iako Android u televizorima nije novost, mnogi se prilikom kupovine novog TV-a i dalje pitaju - što on točno donosi i isplati se uopće izdvojiti više novca za uređaj pogonjen tim sustavom?