Što je za vas Instagram bez (broja) lajkova? Manji pritisak, bolji sadržaj

Što je za vas Instagram bez (broja) lajkova? Manji pritisak, bolji sadržaj

Instagram pomalo po svijetu povlači zavjesu svoje verzije bez lajkova, a dojmovi su i par mjeseci nakon još podijeljeni. Pa iako influenceri plaču jače – korisnici će biti oni na koje će promjena utjecati najviše.

Znate li da je već prošlo 10 godina otkako je Facebook uveo “Like” odnosno gumb “Sviđa mi se”? Iako smo od tada na Facebooku dobili priliku da i na druge načine izražavamo svoje reakcije, i pod Zuckerbergovom palicom Instagram je zadržao svoj minimalistički pristup univerzalnog srca. Iako matični Facebook broji 2,4 milijarde aktivnih korisnika mjesečno, oni najmlađi i ujedno najaktivniji su u naručju Instagrama, a upravo su i Instagram srca, odnosno lajkovi, ono što danas nosi glavne poene u građenju social media statusa osobe.

Međutim, kako već vjerojatno znate, dežurni IG lajkovi čekaju neke promjene. Svijet društvenih medija ovog svibnja pomela je vijest o ukidanju prikaza broja lajkova na Instagramu, a testni period promjena koji je započeo s Kanadom, od prošlog mjeseca prati još šest zemalja.

Promjene s prikazom lajkova na Instagramu obilježit će micanje konkretne brojke lajkova, ona će tako ostati vidljiva samo korisnicima u privatnosti njihovih profila. Ali ispod objave ćete svejedno moći vidjeti sve osobe i prijatelje koji su lajkali objavu (pa ih zapravo i možete pobrojati!). Sudeći prema tome da se svi rezultati o pregledu i lajkovima objava mogu pratiti neometano, najavljene promjene mogle bi imati više psihološkog utjecaja na prosječnog korisnika, nego na same influencere i njihov posao, a sve naravno počinje od – psihološkog učinka.

Jeste se ikada pitali zašto su lajkovi tako zarazni?

Za mnoge digitalce jedna od prvih destinacija u danu su društvene mreže, a pregledavanje notifikacija čini se potentnije od dobre kave: je li nas tko taggao, tko nam je što lajkao, što se komentiralo, što su drugi lajkali… “Hoćemo još”, viču mali zastupnici u klupama našeg mozga, a u potrazi za dopaminom. Iako je uvriježeno mišljenje da je dopamin hormon zadužen za stvaranje osjećaja sreće u našem mozgu, s vremenom je postalo jasnije kako dopamin zapravo potiče potragu za izvorom sreće, a ne da je stvara. Upravo nam sam dopamin daje poticaj da konstantno tražimo zadovoljstvo. Kad ga nađemo, nažalost, igra tek počinje i već želimo još. Što više lajkova i pregleda, to više hormona sreće. Ili kako za Cosmopolitan ističe jedna psihologica:

To je poput fiksa, slično načinu na koji se osjećate dok pijete. Društveni mediji aktiviraju taj nagradni ciklus i što ih više dobivate, to ih više želite.

O začaranom krugu dopamin fiksa u prilog govori i opažanje iz istraživanja koje je ispitivalo kako se ispitanici osjećaju prije nego otvore društvene mreže te što misle o tome kako će se osjećati po završetku korištenja. Naravno, prije korištenja, ispitanici su računali da će im odlazak na društvene mreže donijeti zadovoljstvo i da će biti sretni, no pri završetku korištenja izjavili su upravo suprotno – pad dobrog osjećaja i entuzijazma (posebno u odnosu na one koji su drugačije iskoristili vrijeme). O negativnim posljedicama društvenih mreža već postoje nekolicine studija, no ono što je posebno zanimljivo u jeku najavljenih promjena jest kako funkcionira psihologija iza samih lajkova.

Sve se vrti oko nas

Ako vam je novost da društvene mreže u nama bude voajerski nagon, onda će vas posebno iznenaditi i da je velik dio nas narcis kad su u pitanju naši online identiteti. No, vjerujem da je svima to manje više poznato – iz iskustva, jel’. Mislite li da ste iznimka, dopustite mi da istaknem činjenicu da ljudi inače potroše oko 30 do 40% svog vremena govoreći o sebi, dok se u objavljivanju postova ta brojka penje do 80%! Nije to tako strašno, ističu psiholozi, jer nam ovakav način “pričanja” o sebi daje vremena da kvalitetnije ispoliramo ono što želimo podijeliti s drugima i kako želimo da nas ljudi vide.

Razlozi iza lajkova su bezbrojni, ali onaj psihološki impuls zašto ih želimo je veoma jednostavan i tiče se toga jesmo li na strani primanja ili davanja lajkova. Prvi se odnosi na nas kao stvaratelje sadržaja koji želimo vidjeti mnoštvo lajkova na našim postovima jer nam je to najbrži pokazatelj uspješnosti posta, ali isto tako i mnogima potvrda društvenog i osobnog ostvarenja ili način jačanja samopouzdanja. Definiranje vlastitog poimanja na osnovu toga tko nas lajka i koliko lajkova imamo je problematično samo po sebi i već smo pisali o tome kako mladi upadaju u zamku stvaranja savršenih online slika nauštrb mentalnog zdravlja. Drugi dio poticaja za lajkove se tiče našeg dijeljenja lajkova drugima te se usko veže uz činjenicu da se kao publika povodimo u lajkanju prema tome da li nešto ima mnogo ili malo lajkova, u čemu možete prepoznati poznati mentalitet krda. Da ćemo prije lajkati nešto što ima veći broj lajkova ili su lajkali neki naši uzori, već je i istraživanjima potvrđeno.

Ovisnički problemi?

U svakom slučaju, vidljiva je ta lančana reakcija jednokratnog fiksa dopaminom, bez obzira na to dolazi li on od novog lajka na našem postu ili od toga da smo podijelili svoje lajkove samo odabranima. Ta zadovoljština ne bi bila jednaka da ne vidimo brojke lajkova naših prijatelja ili konkurenata. Bez brojki koje nam pomažu usporediti i vizualizirati jačinu doze koju ćemo dobiti, mentalno nam postaje puno zahtjevnije opravdati svoj i tuđi lajk. Time se gube brzi obrasci za usporedbu koje mozak veoma voli. Nije čudno da su društvene mreže svoj najveći uspjeh u zadržavanju korisnika ostvarile serviranjem beskonačnog feeda i preporuka.

Pomalo je bizarno koliko nam je stalo do tog kvantificiranog mišljenja drugih ljudi, ali neosporivo je kako postoji nekolicina pozitivnih razloga i efekata zašto nam je svima do njih stalo. Osiguranje dopaminske doze te društveno i osobno potvrđivanje samo su neki od razloga zbog kojih mnogi skeptično gledaju na ukidanje lajkova na Instagramu. Nerijetki u tome vide potencijalno veliku promjenu, možda čak i negativnu. Osim za korisnike, ona će svakako imati utjecaja i na poslovanje Instagrama, a neki poput Guy Kawasakija tvrde da u ruci drže mač s dvije oštrice.

Ne čudi da se toliko korisnika i influencera buni na nadolazeće promjene, no moglo bi nam bez brojki biti bolje nego se čini.

Svijet u kojemu ne brojimo lajkove…

Iako bi se, gledajući maničnost skrolanja po pametnim telefonima, dalo reći kako i nismo nešto kompleksna bića po pitanju traženja i ostvarenja zadovoljstva, činjenica je da jedino stvaranjem obrazaca u ovom kompleksnom svijetu možemo ostati bistra uma. Nije lako biti čovjek, pogotovo u 21. stoljeću. Bombardirani smo sa svih strana, kažu.

Ipak, kada nas već zapadne da na najpopularnijoj mreži današnjice nestane tih ključnih brojki, a nama postane nešto teže povezati sve uvjete zašto nekome dajemo lajk, dogodit će se da ćemo se više fokusirati na sebe, a ne na to “što drugi kažu” (s bilo koje strane lajka).

Manje loših osjećaja

Tanka je linija između toga da lajk percipiramo samo kao izražavanje afiniteta i toga da zapravo njime rangiramo i ocjenjujemo nekoga. Kada razmislite o tome da stotine lajkova mogu u trenu dići nečije raspoloženje, dok samo par lajkova može posve srozati samopouzdanje, ne biste se tek tako složili da nam vidljivost tih brojki donosi više emocionalne koristi nego tereta.

Lajkovi su postali online valuta naše osobne vrijednosti, htjeli mi to priznati ili ne. Postaje to sve jasnije ako kad naiđete na slične izjave različitih korisnika i influencera o tome kako se ponašaju kada im objava ima malo oznaka da se sviđaju drugima. Nije rijetkost da se brišu objave koje nisu dobro prošle, bez obzira na to je li u pitanju nešto što je toj osobi značilo. Bez brojki lajkova pak, psihološki pritisak da samo objavljujemo ono što dobro prolazi posustaje jer se time gubi osjećaj da nas netko drugi direktno evaluira vireći u naše rezultate. Upravo je i šef Instagrama, Adam Mosseri izjavio da je testni period bez lajkova prilika da stvore “okruženje s manje pritiska gdje se ljudi osjećaju ugodno izraziti se”.

Vjerojatno ste i sami nekada prelistavali povijest svojih objava i obrisali nešto što vam nije više toliko kul ili reprezentativno onom kako se osjećate trenutno u životu, a presudili ste najčešće gledajući i brojke ispod sadržaja.

Zar ne bi bilo krasno kada bismo neobavezno objavljivali što god nam se čini zanimljivo u trenutku? Istraživanja su pokazala kako je ljudima najviše stalo do lajkova na objave u kojima izražavaju svoje mišljenje (24%) i šale (18%), a nešto manje im je bitna reakcija na slike iz života (16%) dok ih samo 5% najviše brine o feedbacku na selfije. Očito je da se korištenjem Instagrama i drugih mreža želimo povezati i dobiti potvrdu da smo zanimljivi, dragi, pametni, smiješni… zašto ne bismo nastavili dijeliti ono što nas ispunjava bez da se osjećamo kao da se dodatno izlažemo pokazujući i “ocjenu” tih objava, pitaju se mnogi korisnici.

Više dobrog sadržaja (i lajkova)!

Velika promjena na Instagramu, koja se pomalo širi zemljama engleskog govornog područja, inspirirana je upravo samim Instagramom, točnije Storiesima koji u svom prolaznom 24-satnom prikazu imaju jako jednostavno sučelje koje vas lako uvuče u priču. Ne ometaju vas nikakvi lajkovi ni komentari, pred vama je samo sadržaj korisnika kojeg pratitePrije tri godine kada je Instagram posudio značajku od svog direktnog konkurenta Snapchata, problem s dijeljenjem sadržaja bio je veoma sličan današnjoj situaciji zbog koje se “brišu brojke”. Najbolje to govori izjava bivšeg CEO-a Instagrama, Kevina Systroma komentirajući tadašnje prilike:

Najveći problem koji su ljudi imali s Instagramom je pritisak da dijele zbilja odlične fotografije. Ljudi zapravo žele dijeliti mnogo više, ali ne žele da im to ostane u galeriji.

I opet se vraćamo na to da je u pozadini uvijek neki pritisak. Pritisak da sadržaj bude dovoljno dobar u usporedbi s prijateljima, trendovima, mikro i makro influencerima, s malo osobnog i puno prosječnih, evergreen elemenata kojih se nećemo sramiti ni za godinu-dvije. Instagram Feed postala je fina izložba u pomno sređenoj galeriji našeg online identiteta, a spontanost i autentičnosti, oko koje se danas sve vrti očito, s time se potpuno kose. Storiesi su pak vratili neobaveznost u igru, a Instagram je opet želi vratiti u Feed, skupa s vašim novim spontanim sadržajem i lajkovima.

Već sam spomenula podsvjesni utjecaj koji broj lajkova nečije objave ima na nas kao publiku. Ima li objava puno lajkova, eto i našeg, ima li ih malo, prsti lako odskrolaju dalje. Posebno je to očito u mlađe publike koja se lako povodi za svojim uzorima i ekipom. Možda nećemo vidjeti kišu lajkova (ako promjena prođe test), ali sigurno da ćemo vidjeti balansiraniju distribuciju lajkova u korist onih kojima prsti inače ne bili skloni.

Iako će ovo najviše utjecaja imati na dnevnu dozu Instagrama za prosječnog korisnika, i kod influencera ćemo vidjeti neke promjene (iako ne toliko negativne koliko pojedini smatraju). Upravo će Instagram bez broja lajkova biti prilika da se dijele značajnije, stvarne priče i iskustva, a ne umjetne fasade

Tko se buni protiv ukidanja prikaza lajkova, nešto ne radi dobro

Kad smo kod influencera, nove Instagramove poteze nedavno su otvoreno komentirali i regionalni influenceri kojih ova promjena ne oduševljava. Jedan od primjera je i komentar influencerice Zorannah koja je direktno Instagramu objasnila zašto joj ova promjena smeta:

Zato što HOĆU znati koliko lajkova dobivaju moji prijatelji kako bih mogla poboljšati ono što radim sa svojim profilom ako se ljudima nešto drugo više sviđa. Priberite se. Hvala.

Prije nego se pozovete na “informirano praćenje zajednice”, budimo jasni oko nečega. Ograničeni krug prijatelja nekog influencera i njihovi lajkovi mogu se na prvu učiniti kao prihvatljivo okruženje za provjeravanje onoga “što trenutno pali kod publike”. Međutim, prijatelji i njihova publika nisu nužno dobra reprezentacija specifične publike pojedinog influencera.

Iako im tuđi lajkovi naizgled omogućuju praćenje (i kopiranje) trendova, ne pomaže im da budu svoji te da rade nešto originalno i autentično – a što se pokazalo kao najveći imperativ u rastu publike i njihovog engagementa u zadnje vrijeme. Jedino što Zoranninom pristupu (i tobože argumentom za lajkove) zapravo uspijeva postići je potpuno ignoriranje stvarnih dojmova njezine publike. A podaci o tim dojmovima već su dostupni u metrikama koje će njoj svejedno biti vidljive i nakon ukidanja prikaza lajkova. Nažalost, nekima je upravo transparentnost problem jer:

Što se tiče mog posla, mislim da će ovo napraviti problem s klijentima zato što će oni onda tražiti mnogo više od nas, da im šaljemo statistiku.

Iako će brendovima uistinu biti nešto teže u pronalasku relevantnih osoba jer će biti izazovnije procijeniti koliko je publika zbilja angažirana oko nekog influencera, oni koji već posluju s brendovima na uspješan, kvalitetan i organiziran način znaju da je neophodno uvijek imati spreman influencer media kit koji služi kao portfolio i konkretna prezentacija onog što radite i postižete. Ipak im JEST posao dobro se prezentirati.

Naravno, svi mi volimo zaviriti u tuđe dvorište, provjeriti kako susjedima uspijeva cvijeće – je li zelenije i s više pupova, no, onaj tko dobro radi neće imati potrebu za time jer je već našao kvalitetnije i bolje načine prikupljanja informacija o tome što funkcionira kod njegovih pratitelja (zamislite – pitaju svoju publiku!).

Možda bi i oni koji vire preko ograde imali više koristi da pogledaju u svoj vrt prije nego se zagledaju kako drugima cvatu ruže.

ponuda

Komentari

  1. Mario Mioč

    Mario Mioč

    20. 08. 2019. u 8:02 pm Odgovori

    Upravo sam danas slušao o “fake followerima” na Instagramu gdje velike zvijezde imaju po 40-50-60 posto lažnih pratitelja.
    Ivan je rekao dobro, lajkovi nisu mjerilo uspješnosti kampanje u SMM, no tko vas na kraju dana pita? Brandovi gledaju velike zvijezde, a vidimo da zvijezde kupuju followere..

  2. Influenserator

    Influenserator

    22. 08. 2019. u 2:16 pm Odgovori

    To bi stvarno bilo šteta , jadna ZORANNAH je mogla biti doktor ili odvjetnik ali se odlučila posvetiti misiji kako ovaj svijet učiniti boljim, a oni nam uzimaju ono najbolje nakon Tesle, Marije Tereze i Guttenberga

    -SKINULA SE U TOPLES: Zorannah objavila sliku sa plaže bez gornjeg dela kupaćeg (FOTO)
    -VIŠE NE KRIJU ROMANSU: Zorannah prvi put u javnosti sa novim dečkom teniserom (FOTO)
    -MUSAVA BLOGERKA PODRIGUJE: Zorannah prihvatila gurmanski izazov i halapljivo pojela ogromnu porciju brze hrane (VIDEO)
    -BILA BIH OPET SA FUDBALEROM: Zorannah potpuno iskreno progovorila o ljubavi i momcima! (VIDEO)
    -ZORANNAH OTVORENO O PLASTIČNIM OPERACIJAMA: Spontano sam se odlučila za silikone! (VIDEO)

    Je suis ZORANAH

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Telekom Bankarstvo: Zabi prosječna bankarska aplikacija, HT-u dodatan izvor prihoda

Telekom bankarstvo Hrvatskog telekoma i Zagrebačke banke ne pruža kvalitetnije korisničko iskustvo ni od hrvatskih konkurenata ni od Revoluta, ali najavljuje agresivnu marketinšku kampanju kakvu prosječna banka ne bi pokrenula.

Startupi i poslovanje

Ne uništavaju paušalni obrti IT industriju, već ogromna davanja na plaće

O problematici paušalnih obrta u IT industriji već se dugo govori tiho, a od ovog vikenda i glasno. No čini se da dobar dio rasprave, koja je buknula preko vikenda, ali i budućih poreznih promjena, koje nas očekuju iduće godine, idu u krivom smjeru - prema jačem oporezovanju samostalnog rada, a ne rasterećenju nesamostalnog, odnosno plaća.

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Što ste propustili

Internet marketing

Kovačević, Vrdoljak, Ackermann i Brkan na WMF-u otkrivaju zadnjih 10 godina digitalnog marketinga

Kako je izgledao digitalni sektor prije deset godina i kako se u njemu dan danas snalaze neki od najpoznatijih digitalaca saznat ćemo ove subote na Weekend Media Festivalu.

Startupi i poslovanje

Hubbig Dragane Lipovac kreće u nove pobjede s milijunskom investicijom i novom savjetnicom

Bili vi mali ili veliki uvoznik, naručivali iz Kine ili SAD-a, Hubbig vam može olakšati život, a da to ovom mladom startupu ide dobro potvrdila je i nedavna milijunska investicija koju je orkestrirala Monika Mikac, bivša operativna direktorica u Rimac Automobilima.

Startupi i poslovanje

Paušalci, prikriveni rad opet nije dobro definiran u Općem poreznom zakonu, uključite se u e-Savjetovanje!

Prema trenutnom prijedlogu izmjena Općeg poreznog zakona, koji bi trebao stupiti na snagu 1. 1. 2020., i dalje nije dovoljno jasno definirana razlika između samostalnog i nesamostalnog rada, što bi se moglo obiti o glavu paušalnim obrtnicima i tvrtkama koje ih angažiraju.

Intervju

Tko to zna sa softverom, dobro zarađuje i utječe na velike sustave? IT Konzultant!

Kao što mnogi bježe od matematike i STEM-ovci nerijetko bježe od "mekih vještina", no upravo se u tom spoju kriju odlične karijerne opcije. Kako ispolirati te vještine učimo od FER-ovca, dugogodišnjeg konzultanta i danas direktora, mStartovog Emina Subašića.

Tehnologija

Programeri u prosjeku zarađuju 10.000 kuna, najbolje su plaćeni iOS developeri

Stigli su nam novi rezultati ankete Tomislava Grubišića o plaćama developera u Hrvatskoj za 2019. godinu, donosimo pregled najzanimljivijih podataka na osnovu tehnologija i godina iskustva.

Startupi i poslovanje

Ne uništavaju paušalni obrti IT industriju, već ogromna davanja na plaće

O problematici paušalnih obrta u IT industriji već se dugo govori tiho, a od ovog vikenda i glasno. No čini se da dobar dio rasprave, koja je buknula preko vikenda, ali i budućih poreznih promjena, koje nas očekuju iduće godine, idu u krivom smjeru - prema jačem oporezovanju samostalnog rada, a ne rasterećenju nesamostalnog, odnosno plaća.