
Čak bi 90% ispitanih hrvatskih programera voljelo ostati raditi u Hrvatskoj – kao digitalni nomadi
Što programeri traže od svog idealnog poslodavca? Što preferiraju, što su im izvori frustracija? Koje su im namjere o promjeni posla i što bi moglo na njih utjecati... to i još mnoge odgovore saznali smo danas na drugom danu Employer Branding Day konferencije!
Poštovano čitateljstvo, primite na znanje da je tekst koji čitate objavljen 1. travnja, na dan koji je posvećen šalama i pošalicama. Molimo da tekst ne shvaćate u potpunosti ozbiljno. Nadamo se da ste se nasmijali i preispitali neka uvjerenja zajedno s nama. Ugodan vam dan želi uredništvo Netokracije.
Netokracija je danas u okviru EBD konferencije ekskluzivno predstavila istraživanje Jelene Jelušić i Kristine Martić iz Hacking HR-a, stručne organizacije koja udružuje white hat hakere s karijerama u ljudskim resursima. Cilj istraživanja: ispitati očekivanja softverskih inženjera – jesu li im novci najbitniji?
Jelena i Kristina su tako različitim kanalima došle do skoro 200 softverskih inženjera, od kojih je ovaj put čak bilo 55% žena i 45% muškaraca, a većina ispitanika je u 30. i 40. godinama.
Od njih 200, samo ih je 6% studenata, 50% ih je zaposleno “za stalno”, a 44% ih je paušalaca odnosno freelancera.
No, najbitnije – što smo saznali od njih?
Traži se spremnost na kompromis
Većina ispitanika ima između 4 i 6 godina radnog staža te kod trenutnog poslodavca rade između 1 i 2 godine. Primijetan je trend kratkog zadržavanja kod jednog poslodavca i često mijenjanje poslova. Sve to potvrđuje i podatak o zadovoljstvu na poslu. Gotovo 3/4 zaposlenika nažalost nije zadovoljno na sadašnjem poslu, a samo 7% ih je uistinu zadovoljno.
Razloga je nekoliko, evo što su naveli sami zaposlenici:
- “pritišće me prefleksibilno radno vrijeme, kažu da mogu programirati kad god hoću do kad god izvršavam zadatke”
- “nedostatak učenja, ne šalju nas na stručne konferencije”
- “nikad me ne zovu da popričamo 1on1, a imam im toliko toga za reći”
- “premalo joysticka i voća u uredu”
- “predragi direktori s kojima previše pijem i onda smo si i prijatelji i kolege”
- “ne žele mi platiti doktorski”

“Plaća je sporedna”
Iskristalizirat će vam se tako među tim odgovorima i što bi bili izvori zadovoljstva za zaposlenike. No, kako bi bili sigurni, Jelena i Kristina ispitale su inženjere i inženjerke što bi za njih značila “bolja ponuda” zbog koje bi možda napustili trenutno radno mjesto i potražili novog poslodavca. Začudit će vas što odgovor nije bolja plaća, ona se našla tek na 8. mjestu s 27% ispitanika kojima je ona glavni razlog.
Prema odgovorima ispitanika, ono što bi vam prvenstveno moglo dovesti nove kadrove su:
- Pretplate na sve stručne tečajeve s platforme po izboru (78%)
- Lijepi i ugodni uredi (48%)
- Društveno odgovorni projekti (43%)
- Dostava hrane doma ili opremljen uredski frižider s hranom (37%)
- Barem jedan zabavni faktor – stolni tenis, pikado, gaming kutak, biljar ili stolni nogomet (35%)
- Godišnja članarina za teretanu (34%)
- Difuzor i velik izbor eteričnih ulja u uredu (28%)
Idući korak u karijeri inženjera/inženjerke?
Za kraj, zanimljivo je spomenuti i odgovore ispitanika u kakvoj IT tvrtki bi voljeli raditi. U skladu s titulom Hrvatske kao zemlje orijentirane previše na outsourcing, čak 31% ispitanika bi voljelo raditi u manjoj agenciji, po mogućnosti do 7 zaposlenika, gdje se “rokovi ne uspijevaju poštivati pa je svima lakše jer svi kasne”.
Odmah potom slijede (22%) i oni koji bi ipak preferirali veće agencije, oko 80 zaposlenika, jer je tada vjerojatnije da će raditi u open-space uredima s velikim prozorima.
Najmanje bi ih voljelo raditi u većoj tehnološkoj tvrtki koja razvija vlastiti proizvod (5%), a ništa više nisu ambiciozni puniti staž u razvoju jednog startupa (7%). Ispitanici komentiraju da ih smeta što im takvi uz visoku plaću nude i opciju vestinga, a oni su već na razgovoru odlučili da nisu culture fit i da ne žele ostati više od 2 godine u tvrtki.
Ipak, najviše njih preferira raditi u domaćoj korporaciji odnosno većoj državnoj tvrtki. S time pozitivno korelira podatak da samo 3% ispitanika želi u budućnosti raditi u inozemstvu i međunarodnim tvrtkama, a čak 90% njih bi voljelo ostati raditi u Hrvatskoj, kao digitalni nomadi.
Cjelokupno istraživanje i Q&A sesiju koja je uslijedila nakon možete pogledati na prijenosu konferencije na Facebooku.
Poštovano čitateljstvo, primite na znanje da je tekst koji čitate objavljen 1. travnja, na dan koji je posvećen šalama i pošalicama. Molimo da tekst ne shvaćate u potpunosti ozbiljno. Nadamo se da ste se nasmijali i preispitali neka uvjerenja zajedno s nama. Ugodan vam dan želi uredništvo Netokracije.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Lana
01. 04. 2021. u 5:43 pm
Ne znam odakle je autorica izvukla brojeve i informacije iz članka, ali iz istraživanja i predavanja Jelene i Kristine u svakom slučaju nije. Mislim da niti jedan podatak nije točno prenesen. Užas.
Ana Marija Kostanić
01. 04. 2021. u 6:11 pm
Ja sam mislila da će me “white hat hakerice” i frustracije “prefleksibilnim radnim vremenom” odmah odati. Draga Lana, danas ničemu i nikome ne smijete vjerovati!
Hvala na praćenju, nećemo vas zakinuti za točne informacije, obećajem 😉 Do tad, za one koji žele znati više – predlažem link na video.
Ana V
04. 04. 2021. u 9:32 pm
Pozdrav, moram priznato da je ovaj članak dosta zbunjujuće napisan. Npr, prvi graf uopće nije samoobjašnjiv i ne prati standarde grafičkih prikaza, navodi na krive zaključke i ne prati popratni tekst. Također, kao da neke premise nemaju veze sa zaključcima, pogotovo u zadnjem odlomku. Sve u svemu, bilo bi dobro da se članak još jednom pročešlja u detalje i popravi.