Čak bi 90% ispitanih hrvatskih programera voljelo ostati raditi u Hrvatskoj - kao digitalni nomadi

Čak bi 90% ispitanih hrvatskih programera voljelo ostati raditi u Hrvatskoj – kao digitalni nomadi

Što programeri traže od svog idealnog poslodavca? Što preferiraju, što su im izvori frustracija? Koje su im namjere o promjeni posla i što bi moglo na njih utjecati... to i još mnoge odgovore saznali smo danas na drugom danu Employer Branding Day konferencije!

Poštovano čitateljstvo, primite na znanje da je tekst koji čitate objavljen 1. travnja, na dan koji je posvećen šalama i pošalicama. Molimo da tekst ne shvaćate u potpunosti ozbiljno. Nadamo se da ste se nasmijali i preispitali neka uvjerenja zajedno s nama. Ugodan vam dan želi uredništvo Netokracije.

Netokracija je danas u okviru EBD konferencije ekskluzivno predstavila istraživanje Jelene Jelušić i Kristine Martić iz Hacking HR-a, stručne organizacije koja udružuje white hat hakere s karijerama u ljudskim resursima. Cilj istraživanja: ispitati očekivanja softverskih inženjera – jesu li im novci najbitniji?

Jelena i Kristina su tako različitim kanalima došle do skoro 200 softverskih inženjera, od kojih je ovaj put čak bilo 55% žena i 45% muškaraca, a većina ispitanika je u 30. i 40. godinama.

Od njih 200, samo ih je 6% studenata, 50% ih je zaposleno “za stalno”, a 44% ih je paušalaca odnosno freelancera.

No, najbitnije – što smo saznali od njih?

Traži se spremnost na kompromis

Većina ispitanika ima između 4 i 6 godina radnog staža te kod trenutnog poslodavca rade između 1 i 2 godine. Primijetan je trend kratkog zadržavanja kod jednog poslodavca i često mijenjanje poslova. Sve to potvrđuje i podatak o zadovoljstvu na poslu. Gotovo 3/4 zaposlenika nažalost nije zadovoljno na sadašnjem poslu, a samo 7% ih je uistinu zadovoljno.

Razloga je nekoliko, evo što su naveli sami zaposlenici:

  • “pritišće me prefleksibilno radno vrijeme, kažu da mogu programirati kad god hoću do kad god izvršavam zadatke”
  • “nedostatak učenja, ne šalju nas na stručne konferencije”
  • “nikad me ne zovu da popričamo 1on1, a imam im toliko toga za reći”
  • “premalo joysticka i voća u uredu”
  • “predragi direktori s kojima previše pijem i onda smo si i prijatelji i kolege”
  • “ne žele mi platiti doktorski”
Employer Branding Day / Hacking HR

“Plaća je sporedna”

Iskristalizirat će vam se tako među tim odgovorima i što bi bili izvori zadovoljstva za zaposlenike. No, kako bi bili sigurni, Jelena i Kristina ispitale su inženjere i inženjerke što bi za njih značila “bolja ponuda” zbog koje bi možda napustili trenutno radno mjesto i potražili novog poslodavca. Začudit će vas što odgovor nije bolja plaća, ona se našla tek na 8. mjestu s 27% ispitanika kojima je ona glavni razlog.

Prema odgovorima ispitanika, ono što bi vam prvenstveno moglo dovesti nove kadrove su:

  1. Pretplate na sve stručne tečajeve s platforme po izboru (78%)
  2. Lijepi i ugodni uredi (48%)
  3. Društveno odgovorni projekti (43%)
  4. Dostava hrane doma ili opremljen uredski frižider s hranom (37%)
  5. Barem jedan zabavni faktor – stolni tenis, pikado, gaming kutak, biljar ili stolni nogomet (35%)
  6. Godišnja članarina za teretanu (34%)
  7. Difuzor i velik izbor eteričnih ulja u uredu (28%)

Idući korak u karijeri inženjera/inženjerke?

Za kraj, zanimljivo je spomenuti i odgovore ispitanika u kakvoj IT tvrtki bi voljeli raditi. U skladu s titulom Hrvatske kao zemlje orijentirane previše na outsourcing, čak 31% ispitanika bi voljelo raditi u manjoj agenciji, po mogućnosti do 7 zaposlenika, gdje se “rokovi ne uspijevaju poštivati pa je svima lakše jer svi kasne”.

Odmah potom slijede (22%) i oni koji bi ipak preferirali veće agencije, oko 80 zaposlenika, jer je tada vjerojatnije da će raditi u open-space uredima s velikim prozorima.

Najmanje bi ih voljelo raditi u većoj tehnološkoj tvrtki koja razvija vlastiti proizvod (5%), a ništa više nisu ambiciozni puniti staž u razvoju jednog startupa (7%). Ispitanici komentiraju da ih smeta što im takvi uz visoku plaću nude i opciju vestinga, a oni su već na razgovoru odlučili da nisu culture fit i da ne žele ostati više od 2 godine u tvrtki.

Ipak, najviše njih preferira raditi u domaćoj korporaciji odnosno većoj državnoj tvrtki. S time pozitivno korelira podatak da samo 3% ispitanika želi u budućnosti raditi u inozemstvu i međunarodnim tvrtkama, a čak 90% njih bi voljelo ostati raditi u Hrvatskoj, kao digitalni nomadi.

Cjelokupno istraživanje i Q&A sesiju koja je uslijedila nakon možete pogledati na prijenosu konferencije na Facebooku.

Poštovano čitateljstvo, primite na znanje da je tekst koji čitate objavljen 1. travnja, na dan koji je posvećen šalama i pošalicama. Molimo da tekst ne shvaćate u potpunosti ozbiljno. Nadamo se da ste se nasmijali i preispitali neka uvjerenja zajedno s nama. Ugodan vam dan želi uredništvo Netokracije.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Lana

    Lana

    01. 04. 2021. u 5:43 pm Odgovori

    Ne znam odakle je autorica izvukla brojeve i informacije iz članka, ali iz istraživanja i predavanja Jelene i Kristine u svakom slučaju nije. Mislim da niti jedan podatak nije točno prenesen. Užas.

    • Ana Marija Kostanić

      Ana Marija Kostanić

      01. 04. 2021. u 6:11 pm Odgovori

      Ja sam mislila da će me “white hat hakerice” i frustracije “prefleksibilnim radnim vremenom” odmah odati. Draga Lana, danas ničemu i nikome ne smijete vjerovati!

      Hvala na praćenju, nećemo vas zakinuti za točne informacije, obećajem 😉 Do tad, za one koji žele znati više – predlažem link na video.

    • Ana V

      Ana V

      04. 04. 2021. u 9:32 pm Odgovori

      Pozdrav, moram priznato da je ovaj članak dosta zbunjujuće napisan. Npr, prvi graf uopće nije samoobjašnjiv i ne prati standarde grafičkih prikaza, navodi na krive zaključke i ne prati popratni tekst. Također, kao da neke premise nemaju veze sa zaključcima, pogotovo u zadnjem odlomku. Sve u svemu, bilo bi dobro da se članak još jednom pročešlja u detalje i popravi.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Razvoj weba

UX je posao Project Managera? Dizajnera? Pisca? Developera?

Iako svi trube o važnosti UX-a, nitko ne zna tko bi se time trebao baviti, ne postoje UX istraživači unutar timova niti najvećih domaćih tehnoloških kompanija, a korisničkim iskustvom se bavi tko stigne ili kome to uvale. 

Društvene mreže

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Što ste propustili

Tvrtke i poslovanje

Hrvatska platforma GameBoost osigurala 2 milijuna eura od Fil Rouge Capitala i Feelsgooda

GameBoost planira pobijediti globalnu konkurenciju u ponudi gaming usluga poput treniranja igrača i zajedničkog igranja u popularnim online multiplayer video igrama. Korak bliže tome dovodi ih nova investicijska runda.

Novost

Infobip imenovao Richarda Krasku na mjesto financijskog direktora

Richard Kraska je iskusni financijski stručnjak, koji je prije dolaska u Infobip obnašao dužnosti financijskog direktora u nekoliko brzorastućih softverskih tvrtki.

Karijere

Hrvatska je zaposlila jako malo ukrajinskih IT stručnjaka. Ovo su priče nekih od njih

Kroničnoj nestašici IT kadrova na domaćem tržištu i postojanju pravnih preduvjeta usprkos, rijetke su domaće IT tvrtke koje su zaposlile radnike iz Ukrajine koji nisu i prije radili za njih.

Društvene mreže

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Tvrtke i poslovanje

“Photomathov exit znači više investicija u hrvatske startupe”

Prvi veliki exit hrvatske tehnološke tvrtke koja je financirana VC kapitalom znak je ulagačima da se investiranjem u hrvatske startupe - može zaraditi. I znači da će, u uvjetima globalne nuklearne zime, za domaće startupe vladati globalno zatopljenje, tvrdi Bernard Ivezić, urednik magazina Startup Report.

Obrazovanje

Naši učenici ne znaju što znači baviti se poduzetništvom – kako to promijeniti?

Djeca školske dobi silno su inovativna i kreativna, no ponekad im službeni nastavni program ne daje dovoljnu podršku u ostvarivanju njihovog potencijala. Evo kako stvar spašavaju entuzijastični pojedinci (nastavnici), relevantne institucije te društveno odgovorne tvrtke.