Uz varaždinski Identyum, hrvatski startupi i digitalni servisi mogu postati 'fintech' kroz jedan API!

Uz varaždinski Identyum, hrvatski startupi i digitalni servisi mogu postati ‘fintech’ kroz jedan API!

Hrvatski startup Identyum lagano korača do rješenja za potpunu digitalizaciju identiteta pojedinca, a nedavno su prvi u regiji dobili licencu kojom organizacijama omogućuju izradu rješenja na osnovu otvorenog bankarstva - što to znači za domaće (financijsko) tržište?

Identyum i njihova digitalna osobna iskaznica izuzetno su zanimljiva poslovna priča na hrvatskoj startup sceni. Tim iz Hrvatske koji želi stvoriti globalnu aplikaciju za identifikaciju u digitalnom svijetu i elektroničko potpisivanje dokumenata osigurao je nedavno veoma važnu licencu Hrvatske narodne banke. Pribavljanjem PSD2 AISP licence ušli su u povlašteno društvo od 40 europskih tvrtki iz 28 zemalja koje mogu kroz svoju aplikaciju korisnicima omogućiti pristup bankovnom računu.

A što s tim?

To znači da će domaći startupi i tvrtke u suradnji s Identyumom moći (uz privolu korisnika) dobavljati njihove bankovne podatake na području čitave EU, odnosno svuda gdje je na snazi PSD2 direktiva. Time će Identyum moći pročitati korisnikove transakcije i stanje računa, ali i mnoge druge potrebne podatke na kojima se mogu izgraditi financijska rješenja. Naime, Identyum ima ulogu infrastrukturnog sustava, što znači da će koristi od ove licence najviše imati druga poslovanja koja surađuju s Identyumom – ponajviše fintech tvrtke:

Neki od primjera takvih servisa su Worig (online i trenutna potvrda najmoprimčeve platne sposobnosti najmodavcu), online potvrda korisnikovog financijskog kapaciteta bilo kojoj tvrtki kojoj je to potrebno, potvrda vlasništva nad bankovnim brojem računa (IBAN-om) na kupoprodajnim platformama poput Njuškala (a kako bi se eliminirale prijevare), potvrda solventnosti poslovnim partnerima (poput “light” BON2) kako bi se izbjeglo neplaćanje i slični servisi.

Posrednik između startupa i korisnika

A to mogu biti jer su licencom Hrvatske narodne banke postali AISP, odnosno registriran pružatelj usluga informiranja o računu. Kako je za mnoge van financijske sfere ovo dosta apstraktna tema, u pomoć mi je priskočio Robert Ilijaš, osnivač tvrtke Identyum koji pojašnjava što je uopće AISP:

To znači da Identyum može pružati usluge informacijskog brokera u domeni financijskih platnih informacija. Odnosno, Identyum je dobio licencu Hrvatske narodne banke koja mu omogućava da se “spoji” na platni račun (npr. tekući račun) osobe u banci (naravno, uz njezinu eksplicitnu i izričitu privolu) te “povuče” platne i ostale informacije o tom računu i proslijedi ih trećoj strani.

Prema tome, proces B2B suradnje ide ovako: fintech startupi i druge tvrtke kojima treba funkcionalnost pristupa podacima o korisničkom računu, dogovore potrebno s Identyumom, a potom te tvrtke putem Identyumove infrastrukture svojim korisnicima mogu dati rješenja na osnovu podataka o računu koje su uz pomoć Identyuma dobavile.

Tehnički, Identyum je sada licenciran posrednik za sve one tvrtke koje žele iskoristiti mogućnosti otvorenog bankarstva, a nemaju vremena, resursa niti im je prioritet da same takvu infrastrukturu grade ili licencu traže.

Osobno, ovo mi je izuzetno zanimljivo kada je riječ o, primjerice, aplikacijama za kontrolu troškova koje su do sada u Hrvatskoj ovisile o ručnom ubacivanju svakog računa. Teoretski, ako tvrtke koje proizvode te aplikacije sklope ugovore s Identyumom, vaši će se troškovi brojiti automatski, kao što je i osmišljeno.

Identyum je sudjelovao i na startup natjecanju posljednjeg izdanja Shift Money konferencije. Identyum

1000 stranica papirologije

Kada govorimo o procesu licenciranja od strane HNB-a, Robert mi kaže kako je izuzetno detaljan i dugotrajan. Trajao je nešto više od godinu dana i uključivao podrobnu i kvalitetnu razradu politika i procedura, pojašnjava Robert. Radi se tu o upravljanju sigurnošću, upravljanju osobnim podacima korisnika, upravljanju pričuvnim pohranama, pristupom, operativnim, sigurnosnim i drugim rizicima i sličnim. Sve skupa, više od 1000 strana dokumentacije i više od 80 internih akata.

To objašnjava i zašto do sada u Hrvatskoj nismo imali tvrtke s ovom vrstom licence. Robert vjeruje da sam opseg posla nije nešto kroz što se može samo projuriti, pogotovo ako ste startup u ranoj fazi razvoja bez velikog iskustva s poštivanjem strogih regulativa:

Mi imamo sreću što dio nas dolazi s menadžerskih pozicija iz mainstream bankarstva, u kojem je poštivanje zakona i procedura apsolutno i zapravo su interni i vanjski auditi i revizije svakodnevica pa nam stoga strogost i detaljnost procesa nije bila strana.

Registar tvrtki koje su dobile licencu je javan (na razini svih zemalja EU), i u cijeloj ovoj regiji okolnih EU zemalja (tržište od oko 112 milijuna stanovnika) mi smo prvi s PSD2 AISP licencom.

Sva dokumentacija koja vam treba za nešto slično je, dodaje Robert, detaljno propisana EU PSD2 Direktivom.

Identyum tim ima višegodišnje iskustvo u bankarskom sektoru pa kažu da im regulative i papirologija nisu problem. Identyum

Treba nam više fintech slobode

Ova licenca koju je dobio Identyum mogla bi značiti početak bržeg otvaranja HNB-a prema fintech tvrtkama, a Robert mi kaže kako se iz njihove perspektive radi o procesu koji je već uvelike u tijeku. HNB ima svoj Inovacijski hub kojem se fintech tvrtke mogu javiti s pitanjima oko regulative, na primjer.

Ipak, ono što bi domaćim fintech tvrtkama uvelike smanjilo glavobolje bio bi “regulatorni sandbox”, pojašnjava Robert:

Koji bi omogućio fintech (a i ostalim) startupovima da čim prije počnu s testiranjem svog proizvoda na tržištu, a bez da moraju ulagati previše vremena u detaljno izučavanje regulative u tim početnim koracima. Naravno, taj bi početni rad bio strogo ograničen – npr. maksimalnim brojem klijenata, opsegom funkcionalnosti proizvoda i slično.

Zbog nepostojanja ovakvog okvira za isprobavanje novih rješenja, domaći fintech startupi prisiljeni su poštovati iste regulative kao i tvrtke od više od 3.000 zaposlenih, iako se bave tehnologijama koje teško da mogu ugledati svjetlo dana kroz ponudu klasičnih bankarskih usluga, dodaje Robert.

Problem su rigidni sustavi kod klijenta

Upravo u trajanju prodajnog procesa prema bankama i velikim sustavima i leže najveći izazovi ovog startupa. Robert mi kaže kako se redovito radi o internim blokadama kod potencijalnih kupaca koje treba razbiti, gdje na primjer pravni odjeli koji nemaju ekspertize u eIDAS identifikaciji i domeni digitalnih potpisa zaustavljaju ili značajno usporavaju procese.

Također, u tvrtkama se često krivo tumače pojedini zakoni poput Zakona o sprječavanju pranja novca, što dodatno otežava proces. S druge strane, i na razini države postoje problematična područja:

Najveći izazov na razini Hrvatske kao države je nevoljkost (ili nedostatak kapaciteta, teško je reći), da se preuzme aktivnija uloga i inovativniji iskorak prema digitalizaciji društva.

Naši regulatori skloni su tumačiti EU zakonski okvir na najstroži mogući način, a bez inicijative da se donesu lokalni propisi i tehničke mjere kojima bi Hrvatska mogla iskoračiti u digitalizaciji društva, čime Hrvatska jedino može biti sljedbenik na začelju EU kolone koja se zove “digitalna transformacija društva”. Tipičan primjer su API-ji prema državnim bazama podataka.

Zašto jedna Bugarska može tvrtkama nuditi API-je kojima mogu u centralnoj državnoj bazi verificirati biometrijske podatke građana, a Hrvatska to ne može? I jedni i drugi smo u EU, čak si volimo “tepati” da smo napredniji od Bugara…pa eto, i ne baš.

Hoće li olakšan pristup biti poticaj za fintech scenu?

Ipak, Identyum tim se bori i dalje, a Identyum aplikacija trebala bi krajnjim korisnicima biti dostupna ove jeseni. Za sada se korisnici s platformom mogu susresti jedino kroz komponente koje su Identyum partneri ugradili u svoje internetske stranice, poput Udruge Glas Poduzetnika, Woriga, FIMA PLUS-a i nekoliko drugih:

Osim Identyum mobilne aplikacije za upravljanje digitalnim identitetom krajnjih korisnika, na jesen ćemo izaći i s Identyum NOW servisom koji će tvrtkama i građanima omogućiti korištenje Identyum platforme bez potrebe za integracijom njihovog backend sustava s Identyumom. Identyum NOW će omogućiti tvrtkama i građanima da udaljeno (a zakonski valjano) identificiraju građane i digitalno potpisuju dokumente pri tome potpuno poštivajući odredbe GDPR-a.

Ostaje vidjeti koliko će mogućnost suradnje s Identyumom potaknuti domaće startupe na eksperimentiranje, pogotovo jer sada imaju platformu koja im olakšava pristup podacima o računu koji na razne načine mogu olakšati posao.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. ludi panj

    ludi panj

    20. 07. 2020. u 3:39 pm Odgovori

    odlična stvar za poslovanje, bilo je i vrijeme da se to pokrene kod nas.

    “Prema tome, proces B2B suradnje ide ovako: fintech startupi i druge tvrtke kojima treba funkcionalnost pristupa podacima”

    OK shvaćam da je startup i fintech trenutno buzzword ali startupu je zadnji koji bi trebao koristiti ovaj API.

    imaš random generator klišeiziranih članaka gdje ubacuješ trenutno popularne buzzworde, ajde probaj sam nešto napisati

    startupima treba zabraniti pristup ovakvim servisima iz jednostavnog razloga jer je startup,
    a ovakvi podaci su vrlo osjetljivi, pogotovo ako padnu u krive ruke

    naravno da poslovan, bankarski sustav mora biti rigidan,
    pa nije to bitcoin-hipster pomodna zajebancija koja pušta na sve strane.

    ajde se ti lijepo drži eSport tematike a ozbiljne stvari prepusti nekome drugome.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Imaš li svoje vrijeme za stvaranje? Jer jedan sastanak je dovoljan da ti uništi koncentraciju za cijeli dan!

Maker time. Deep work. Vrijeme za produktivnost i ideje. Zvuči kao ideal za mnoge hrvatske tvrtke, ali želimo li biti učinkoviti i kreativni, moramo si odrediti raspored za stvaranje - bili programer, pisac ili dizajner, radili na daljinu ili u uredu!

Tehnologija

Koliko su novi e-Građani – bolji? Evo što kažu hrvatski dizajneri i UX stručnjaci

e-Građani su napokon doživjeli dugo očekivani redizajn pod palicom vladinog vlastitog "startup" tima. Redizajn je kruna dvogodišnjeg rada, kažu. I treba biti s obzirom da je riječ o platformi na kojoj će biti dostupno 87 usluga za građane, a koje bi trebale biti okosnica digitalnog društva. Što su uspjeli poboljšati, na čemu još trebaju raditi - otkrivamo.

Startupi i poslovanje

Povratak u budućnost II: Ovo su 3 stvari koje hrvatska vlada može napraviti za IT industriju!

U prošlom sam nastavku pokazao da nismo iskoristili potencijal koji je drugi val internetskih tehnologija svesrdno nudio - Y2K virus nam očito nije bio dovoljan poguranac, a postoji li šansa da će ovaj novi virus, naš katarzični digitalni transformator Sars-CoV-2, biti jača poluga u rotiranju IT sentimenta?

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

“Gotovo 41% ispitanika smatra da njihova poduzeća nemaju utjecaj na prava djece u Hrvatskoj”

U praktično svim segmentima poslovanja ICT tvrtki ima prostora za poboljšanje kad su dječja prava u pitanju, a većina domaćih tvrtki tek treba krenuti tim putem. Donosimo vam nekoliko praktičnih alata i savjeta od samog UNICEF-a.

Novost

Mislav Galler i Nenad Šlibar novi članovi uprave Telemacha

Direktor za tehniku Nenad Šlibar i glavni komercijalni direktor Telemacha Mislav Galler postali su danas članovi uprave domaćeg telekoma.

Kultura 2.0

75% ispitanika nije zadovoljno internom komunikacijom u tvrtki u kojoj radi

Pristigli su rezultati nedavno provedene anketa Jenza, zasebnog digitalnog proizvoda koji razvija Q agency - što su saznali o internoj komunikaciji u hrvatskim tvrtkama?

Startupi i poslovanje

Kako tehnologijom rasteretiti korisničku podršku? Evo studije slučaja

Chatbot rješenja na popularnim aplikacijama i društvenim mrežama mogu preuzeti do 80 posto rutinskih upita koji pristižu korisničkoj podršci, kako je domaća kreativno-tehnološka agencija ClickAttack u tome pomogla UNIQA osiguranju?

Startupi i poslovanje

Infobip u 2021. planira osigurati još 500 milijuna dolara investicije

Hrvatski jednorog Infobip u 2021. planira nastaviti s akvizicijama i brzim rastom, a za to planiraju prikupiti još oko 500 milijuna dolara investicija.

Tehnologija

Voditeljica Vladinog tima otkriva kako je izgledao redizajn e-Građana na koji se čeka od 2014.

Redizajn e-Građana dogodio se zapravo posve slučajno, a isprva ga nisu htjeli koristiti ni sami Vladini službenici, ispričala nam je voditeljica projekta Ivana Vukov.