Uz varaždinski Identyum, hrvatski startupi i digitalni servisi mogu postati 'fintech' kroz jedan API!

Uz varaždinski Identyum, hrvatski startupi i digitalni servisi mogu postati ‘fintech’ kroz jedan API!

Hrvatski startup Identyum lagano korača do rješenja za potpunu digitalizaciju identiteta pojedinca, a nedavno su prvi u regiji dobili licencu kojom organizacijama omogućuju izradu rješenja na osnovu otvorenog bankarstva - što to znači za domaće (financijsko) tržište?

Identyum i njihova digitalna osobna iskaznica izuzetno su zanimljiva poslovna priča na hrvatskoj startup sceni. Tim iz Hrvatske koji želi stvoriti globalnu aplikaciju za identifikaciju u digitalnom svijetu i elektroničko potpisivanje dokumenata osigurao je nedavno veoma važnu licencu Hrvatske narodne banke. Pribavljanjem PSD2 AISP licence ušli su u povlašteno društvo od 40 europskih tvrtki iz 28 zemalja koje mogu kroz svoju aplikaciju korisnicima omogućiti pristup bankovnom računu.

A što s tim?

To znači da će domaći startupi i tvrtke u suradnji s Identyumom moći (uz privolu korisnika) dobavljati njihove bankovne podatake na području čitave EU, odnosno svuda gdje je na snazi PSD2 direktiva. Time će Identyum moći pročitati korisnikove transakcije i stanje računa, ali i mnoge druge potrebne podatke na kojima se mogu izgraditi financijska rješenja. Naime, Identyum ima ulogu infrastrukturnog sustava, što znači da će koristi od ove licence najviše imati druga poslovanja koja surađuju s Identyumom – ponajviše fintech tvrtke:

Neki od primjera takvih servisa su Worig (online i trenutna potvrda najmoprimčeve platne sposobnosti najmodavcu), online potvrda korisnikovog financijskog kapaciteta bilo kojoj tvrtki kojoj je to potrebno, potvrda vlasništva nad bankovnim brojem računa (IBAN-om) na kupoprodajnim platformama poput Njuškala (a kako bi se eliminirale prijevare), potvrda solventnosti poslovnim partnerima (poput “light” BON2) kako bi se izbjeglo neplaćanje i slični servisi.

Posrednik između startupa i korisnika

A to mogu biti jer su licencom Hrvatske narodne banke postali AISP, odnosno registriran pružatelj usluga informiranja o računu. Kako je za mnoge van financijske sfere ovo dosta apstraktna tema, u pomoć mi je priskočio Robert Ilijaš, osnivač tvrtke Identyum koji pojašnjava što je uopće AISP:

To znači da Identyum može pružati usluge informacijskog brokera u domeni financijskih platnih informacija. Odnosno, Identyum je dobio licencu Hrvatske narodne banke koja mu omogućava da se “spoji” na platni račun (npr. tekući račun) osobe u banci (naravno, uz njezinu eksplicitnu i izričitu privolu) te “povuče” platne i ostale informacije o tom računu i proslijedi ih trećoj strani.

Prema tome, proces B2B suradnje ide ovako: fintech startupi i druge tvrtke kojima treba funkcionalnost pristupa podacima o korisničkom računu, dogovore potrebno s Identyumom, a potom te tvrtke putem Identyumove infrastrukture svojim korisnicima mogu dati rješenja na osnovu podataka o računu koje su uz pomoć Identyuma dobavile.

Tehnički, Identyum je sada licenciran posrednik za sve one tvrtke koje žele iskoristiti mogućnosti otvorenog bankarstva, a nemaju vremena, resursa niti im je prioritet da same takvu infrastrukturu grade ili licencu traže.

Osobno, ovo mi je izuzetno zanimljivo kada je riječ o, primjerice, aplikacijama za kontrolu troškova koje su do sada u Hrvatskoj ovisile o ručnom ubacivanju svakog računa. Teoretski, ako tvrtke koje proizvode te aplikacije sklope ugovore s Identyumom, vaši će se troškovi brojiti automatski, kao što je i osmišljeno.

Identyum je sudjelovao i na startup natjecanju posljednjeg izdanja Shift Money konferencije. Identyum

1000 stranica papirologije

Kada govorimo o procesu licenciranja od strane HNB-a, Robert mi kaže kako je izuzetno detaljan i dugotrajan. Trajao je nešto više od godinu dana i uključivao podrobnu i kvalitetnu razradu politika i procedura, pojašnjava Robert. Radi se tu o upravljanju sigurnošću, upravljanju osobnim podacima korisnika, upravljanju pričuvnim pohranama, pristupom, operativnim, sigurnosnim i drugim rizicima i sličnim. Sve skupa, više od 1000 strana dokumentacije i više od 80 internih akata.

To objašnjava i zašto do sada u Hrvatskoj nismo imali tvrtke s ovom vrstom licence. Robert vjeruje da sam opseg posla nije nešto kroz što se može samo projuriti, pogotovo ako ste startup u ranoj fazi razvoja bez velikog iskustva s poštivanjem strogih regulativa:

Mi imamo sreću što dio nas dolazi s menadžerskih pozicija iz mainstream bankarstva, u kojem je poštivanje zakona i procedura apsolutno i zapravo su interni i vanjski auditi i revizije svakodnevica pa nam stoga strogost i detaljnost procesa nije bila strana.

Registar tvrtki koje su dobile licencu je javan (na razini svih zemalja EU), i u cijeloj ovoj regiji okolnih EU zemalja (tržište od oko 112 milijuna stanovnika) mi smo prvi s PSD2 AISP licencom.

Sva dokumentacija koja vam treba za nešto slično je, dodaje Robert, detaljno propisana EU PSD2 Direktivom.

Identyum tim ima višegodišnje iskustvo u bankarskom sektoru pa kažu da im regulative i papirologija nisu problem. Identyum

Treba nam više fintech slobode

Ova licenca koju je dobio Identyum mogla bi značiti početak bržeg otvaranja HNB-a prema fintech tvrtkama, a Robert mi kaže kako se iz njihove perspektive radi o procesu koji je već uvelike u tijeku. HNB ima svoj Inovacijski hub kojem se fintech tvrtke mogu javiti s pitanjima oko regulative, na primjer.

Ipak, ono što bi domaćim fintech tvrtkama uvelike smanjilo glavobolje bio bi “regulatorni sandbox”, pojašnjava Robert:

Koji bi omogućio fintech (a i ostalim) startupovima da čim prije počnu s testiranjem svog proizvoda na tržištu, a bez da moraju ulagati previše vremena u detaljno izučavanje regulative u tim početnim koracima. Naravno, taj bi početni rad bio strogo ograničen – npr. maksimalnim brojem klijenata, opsegom funkcionalnosti proizvoda i slično.

Zbog nepostojanja ovakvog okvira za isprobavanje novih rješenja, domaći fintech startupi prisiljeni su poštovati iste regulative kao i tvrtke od više od 3.000 zaposlenih, iako se bave tehnologijama koje teško da mogu ugledati svjetlo dana kroz ponudu klasičnih bankarskih usluga, dodaje Robert.

Problem su rigidni sustavi kod klijenta

Upravo u trajanju prodajnog procesa prema bankama i velikim sustavima i leže najveći izazovi ovog startupa. Robert mi kaže kako se redovito radi o internim blokadama kod potencijalnih kupaca koje treba razbiti, gdje na primjer pravni odjeli koji nemaju ekspertize u eIDAS identifikaciji i domeni digitalnih potpisa zaustavljaju ili značajno usporavaju procese.

Također, u tvrtkama se često krivo tumače pojedini zakoni poput Zakona o sprječavanju pranja novca, što dodatno otežava proces. S druge strane, i na razini države postoje problematična područja:

Najveći izazov na razini Hrvatske kao države je nevoljkost (ili nedostatak kapaciteta, teško je reći), da se preuzme aktivnija uloga i inovativniji iskorak prema digitalizaciji društva.

Naši regulatori skloni su tumačiti EU zakonski okvir na najstroži mogući način, a bez inicijative da se donesu lokalni propisi i tehničke mjere kojima bi Hrvatska mogla iskoračiti u digitalizaciji društva, čime Hrvatska jedino može biti sljedbenik na začelju EU kolone koja se zove “digitalna transformacija društva”. Tipičan primjer su API-ji prema državnim bazama podataka.

Zašto jedna Bugarska može tvrtkama nuditi API-je kojima mogu u centralnoj državnoj bazi verificirati biometrijske podatke građana, a Hrvatska to ne može? I jedni i drugi smo u EU, čak si volimo “tepati” da smo napredniji od Bugara…pa eto, i ne baš.

Hoće li olakšan pristup biti poticaj za fintech scenu?

Ipak, Identyum tim se bori i dalje, a Identyum aplikacija trebala bi krajnjim korisnicima biti dostupna ove jeseni. Za sada se korisnici s platformom mogu susresti jedino kroz komponente koje su Identyum partneri ugradili u svoje internetske stranice, poput Udruge Glas Poduzetnika, Woriga, FIMA PLUS-a i nekoliko drugih:

Osim Identyum mobilne aplikacije za upravljanje digitalnim identitetom krajnjih korisnika, na jesen ćemo izaći i s Identyum NOW servisom koji će tvrtkama i građanima omogućiti korištenje Identyum platforme bez potrebe za integracijom njihovog backend sustava s Identyumom. Identyum NOW će omogućiti tvrtkama i građanima da udaljeno (a zakonski valjano) identificiraju građane i digitalno potpisuju dokumente pri tome potpuno poštivajući odredbe GDPR-a.

Ostaje vidjeti koliko će mogućnost suradnje s Identyumom potaknuti domaće startupe na eksperimentiranje, pogotovo jer sada imaju platformu koja im olakšava pristup podacima o računu koji na razne načine mogu olakšati posao.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Analiza

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Analiza

TABU: Juniorke u IT-ju imaju 4 %, a seniorke čak 18 % manju plaću od svojih muških kolega

Kako su plaćene žene u IT industriji, za iste godine iskustva, u odnosu na svoje muške kolege? Otvorilo se to pitanje prije pola godine s najnovijim izvještajem platforme TABU, danas mu se vraćamo da vidimo ima li promjena.

Što ste propustili

Tvrtke i poslovanje

Hrvatski inspektori dio su EU projekta kontrole razvoja AI-ja vrijednog 3,5 milijardi eura

Impresionirani učinkovitošću hrvatskih inspektora, koji su već u prvih 310 posjeta identificirali 168 slučajeva doprinosa razvoju AI-ja, EU je potvrdila uključenost hrvatskog kadra u programu nadzora.

Tvrtke i poslovanje

Evo zašto je poznavanje hrane i vina ključno za uspjeh hrvatskog IT-ja

Osnivači startupa teško da će zadobiti povjerenje investitora ako ne poznaju vina ili naručuju dobro pečene bifteke.

Novost

Otpušteni programeri iz “big techa” završit će u Hrvatskoj: Apis IT planira ih zaposliti 1800

Hrvatska želi “uvesti” i zaposliti otpuštene programere i ostale tehnološke stručnjake iz Googlea, Facebooka, Microsofta i Twittera kao digitalne nomade za potrebe novog projekta daljnje digitalizacije javne uprave na kojemu radi Apis IT.

Analiza

Svaki bi brend trebao napustiti generičnu “stock” glazbu i razviti svoj – audio identitet!

Iako postoje mnoge "royalty free" glazbene platforme koje nude kvalitetnu glazbu, većina video oglasa napravljena je s glazbom koja zvuči generičko i jeftino. Razlog tome djelomično je loš ukus, manjak hrabrosti ili kreativne vizije menadžmenta, a djelomično manjak vremena posvećen kuriranju kvalitetne glazbe koja zvuči drugačije, ali je konzistentna s brendom.

Gaming

Uskoro kreće 4. sezona Student Esports Tournamenta! Hoće li TVZ ostati nepokoreni prvak?

Idući tjedan počinje nova sezona SET-a, domaćeg esport turnira koji je uspio okupiti 16 tehničkih fakulteta iz svih dijelova Hrvatske, a uz to je postao i nacionalni kvalifikacijski turnir za Amazonov i Intelov University Esports Masters (AUEM)!

Izvještaj

Domaću kreativnu industriju čekaju teški pregovori s Googleom

Iako donosi više od 830 milijuna eura u hrvatski BDP, kreativna industrija još nema u potpunosti odgovarajuću zaštitu i druge uvjete za neometan rad na digitalnom tržištu.