Worig braće Ćosić u petak osvojio žiri Elevator Lab Challengea, u ponedjeljak investitore Fil Rouge Capitala, evo i čime

U petak, 27. kolovoza, zaključen je prvi Elevator Lab Challenge u Hrvatskoj, lokalno natjecanje za fintech startupe Raiffeisen banke koje je okupilo sedam domaćih startupa. Nagradu od 5 tisuća eura i plasman u polufinale globalnog Elevator Lab programa osvojio je Worig, startup koji radi na financijskoj usluzi koja će omogućiti vlasnicima nekretnina da procijene financijsku pouzdanost njihovih najmoprimaca.

Od 7 inovativnih rješenja za financijski sektor, zadnji, ali ne i posljednji, Nino Ćosić iz Woriga uvjerljivo je prezentirao rješenje koje već ima dvije investicije iza sebe, jednu od Europskog instituta za tehnologiju, a druga je upravo danas objavljena seed investicija Fil Rouge Capitala od 50 tisuća eura. Uz Ninu stoji četveročlani tim koji planira uvesti velike promjene na tržištu najma smještaja. Iako je u Hrvatskoj pozamašan dio tog tržišta u sivoj zoni (i tamo želi ostati), oni vjeruju da uz partnerstvo Raiffeisen banke mogu pridobiti povjerenje i značajan broj kupaca. Zauzvrat, banci poput RBA nude zanimljivu značajku za pojačavanje portfelja u pripremi bankarskih usluga za 21. stoljeće i nove, digitalne generacije.

Ostali timovi ovog regionalnog Elevator Lab Challenge natjecanja bili su: Identyum, Yottabyte, Volo, Afinitos, AMPnet i Electrocoin​. Svoja fintech rješenja predstavili su pred stručnim žirijem koji su činili: Michael Georg Müller, ​predsjednik Uprave RBA; Miljenko Graovac, ​direktor Digitalnih proizvoda RBA; Izet Ždralović, suosnivač Microblinka; ​Ivan Brezak Brkan, osnivač portala Netokracija te ​Nikola Kapraljević​, COO Infinuma, a koji su ih ocjenjivali u kategorijama inovativnosti, originalnosti proizvoda i/ili usluge, aplikabilnosti te jedinstvenosti, odnosno originalnosti ideje.

Suradnja je najbitnija

Ovo lokalno natjecanje uvjet je do regionalnog finala koje će se održati sutra u Beogradu uz najbolje iz Srbije te Bosne i Hercegovine, a na kojem će se hrvatski startupi natjecati za dodatnih 5 tisuća eura. Nakon toga za najbolje slijedi i globalno Elevator Lab natjecanje u Beču, a čiji će pobjednici biti uključeni u četvoromjesečni Elevator Lab program, uz što će dobiti i financijsku potporu za razvoj svog pilot proizvoda, a sve bez uzimanja vlasničkog udjela.

No, kako je već istaknuo Michael Georg Műller u uvodu natjecanja, za startupe koji sudjeluju u ovom Challengeu jedan od najvećih benefita natjecanja je prilika da u suradnji s Raiffeisen bankom svoju inovativnu ideju uključe u mrežu RBA grupe čime mogu doseći više od 16 milijuna klijenata:

RBA u FinTech zajednici vidi svoje partnere, a ne samo konkurenciju te mijenjamo način na koji i interno adresiramo sve izazove, primjenjujući moderne metode agilnog razvoja i Design Thinkinga, dok fokus stavljamo na korisničko iskustvo. Vjerujem da je Elevator Lab Challenge prilika ne samo nama, već i prepoznatim startupima, da svojim idejama daju vjetar u leđa.

Worig, nema brige oko najma

Worig je osmišljen kao financijska usluga koja bi olakšala i osigurala proces najma za sve uključene strane. Trenutna prednost njihovog sustava izvještavanja o podobnosti obje strane u procesu jest što se on bazira na modelu koje hrvatske banke već koriste za izdavanje kratkoročnih kredita. Kroz Worig najmodavci i najmoprimci mogu sigurno i efikasno obavljati isplate i uplate najma, ali i druge financijske potrebe u procesu. Nema kašnjenja, lažnih brojeva, povlačenja za rukav ni drugih netransparentnih situacija koje su uobičajene za ovu sivu zonu tržišta. Svaka uključena strana imat će u sustavu svoje banke financijski, ali i privatni profil, a autentifikacija korisnika se vrši putem token sustava same banke.

Što se tiče upravljanja bankarskim podacima, Worig trenutno outsourcea vanjskom partneru njihovo pribavljanje jer, kako znamo, PSD2 tek treba stupiti na snagu. A s obzirom na to, Nino mi u razgovoru spominje kako je većina toga s direktivama jasna tek kada se implementira u praksi, tako da i oni očekuju tek kada se ustali situacija prelazak na vlastiti sustav prikupljanja i obrade bankarskih podataka. Naime, kako su razvoj proizvoda počeli već u veljači, nije im imalo smisla čekati:

Onda nam je bilo jednostavnije uzeti nekoga tko ima licence za cijelu Europu, postojeće rješenje implementirati skupa s našim, a paralelno razvijati modele koji će se nakačiti na PSD2 direktivu i krenuti onda razvijati svoj nekakav proizvod. No pri stupanju na snagu, PSD2 će nam omogućiti da radimo s bankama na način na koji s našim partnerom ne možemo.

Uz spomenute dvije financijske injekcije, Worig si je osigurao sredstva u ovom prvom periodu te implementacije, od 6 do 12 mjeseci, a u kojem bi razvijali pripremu za taj model i koji bi svojevremeno preuzeli na sebe.

Povjerenje kupaca je u bankama

RBA Challenge je, kako smo zaključili, primarno tu kako bi obje strane u simbiozi fintech-banke dobile još bolje mogućnosti za razvoj inovativnih rješenja. Nino također objašnjava kako im trenutno ovih 5 tisuća eura znači kao poticaj razvoja s obzirom na to da sredstava nikad dosta, no primarno ističe kako je cijela ova priča započela upravo jer njima treba partner kako bi razvili platformu do kraja:

Mi ovisimo o bankarskim podacima, a cijeli sustav zapravo na kraju ovisi o tome kako će nas banke i osiguravajuće kuće podržati u tom procesu. Jer ono što donosimo na hrvatsko tržište je novo i naše banke u Hrvatskoj su, nažalost, malo sporije. Tako da trenutno pokušavamo uvjeriti ili hrvatske banke ili vidjeti odmah na to kako, kroz EU i passporting dozvola, one strane mogu doći na naše tržište pa za najmoprimce i najmodavce dovesti barem neke proizvode koji do sad nisu postojali na tržištu.

Osim nekih očitih razvojnih zavrzlama koje ih očekuju, svakako me zanimalo kako gledaju na nešto dalju budućnost. Onboarding korisnika, pogotovo u Hrvatskoj, mogao biti naporan i trnovit put. Ipak, Nino mi ističe da ne vide toliko u tome problem, jer, ako sve dobro prođe, iza njih bi trebale biti banke, u ovom slučaju konkretno Raiffeisen:

Mi zapravo nadograđujemo naš proizvod na povjerenje koje ljudi imaju prema bankama. Neka od drugih rješenja koja smo ovdje vidjeli su odlična, ali ono što je problem i nama bio u početku – i razlog zašto smo išli prema bankama je činjenica da ljudi nas ne znaju, ne znaju što mi radimo, ne znaju je li sigurno nama dati podatke – no svoju banku znaju.

Korisnici se zapravo na naš sustav ulogiraju preko svoje banke te tako imaju osjećaj i garanciju sigurnosti da njihova banka neće zlorabiti njihove podatke. Kada bi mi razvijali svoje rješenje, koje bi bilo white label s našim imenom, imali bi problem da moramo prvo ljude uvjeriti da je to sigurno, da je to legalno, da poštujemo GDPR… Naravno, sve to radimo, ali je puno teže objasniti ljudima nego kada ovako jedna banka stoji iza toga.

Tko prođe hrvatsku sivu zonu, prošao je sve

Tržište najma u Hrvatskoj nije najtransparentnije, ne trebate biti podstanar da biste to znali. Ako pogledate sada Euromonitorov izvještaj za najmove u Hrvatskoj, uopće ne postoje podaci niti se zna koliko je otprilike veliko to sivo tržište, objašnjava Nino. Srećom, u zemljama poput Njemačke, iako je situacija također u velikoj mjeri u sivoj zoni, barem se zna da je riječ o 55% tržišta koje se u njoj nalazi.

S obzirom na to da je u Hrvatskoj tržište najma jako sivo tržište, nismo sigurni koliko će usluga uspjeti riješiti toga u Hrvatskoj. Tako da ćemo mi vjerojatno puno lakše riješiti probleme nekih razvijenijih zemalja i pojednostaviti njima procese. No, kroz godinu-dvije vjerujem da će to postati standard i u Hrvatskoj.

Ipak, žele krenuti iz Hrvatske, zaključuje Nino, no uz to ističe kako njihov cilj i nije revolucionarizirati domaće tržište. Istina, vide mnogo potencijala u Hrvatskoj, ali na razvoj ovdje gledaju ponajviše kao na pilot projekt.

Vjerujem da je u Hrvatskoj jako dobra podloga za testiranje, a osigurali smo dovoljno financija da nam to testiranje ne bude teret, ali paralelno s Hrvatskom razvijamo još dvije zemlje koje ćemo odlučiti u jednom trenu s kojom idemo prije, o tome više drugom prilikom.

Šest startupa vrijednih pažnje?

Uz Worig svakako je važno spomenuti ostale natjecatelje. Nekima je pitch išao nešto bolje, nekima slabije. Dok je nečije rješenje odavalo dojam mnogo solidnije ideje nego osrednja prezentacija, neki i s manje inovativnim idejama iznenadili su izvrsnim prezentacijama. Standardno kako to ide na natjecanjima, ali zadatak žirija bio je pak da osvijeste vrijednost ideje između izrečenog i nerečenog. Svakako ćemo ih sve spomenuti pa i sami procijenite tko od njih ima priliku u daljnjem razvoju.

Iza Payceka stoji Electrocoin tim, poznati i kao osnivači prve bitcoin mjenjačnice. S 30 milijuna eura prosječnih godišnjih prihoda i 5 godina iskustva rada svakako iza sebe imaju jednu od najjačih pozadina od okupljene ekipe. I oni koji se ne bave kriptovalutama znaju otprilike koliko ih je teško zaraditi, danas još “teže” kupiti, a nekada i jednako teško potrošiti. Svoje znanje i iskustvo iz Electrocoina žele iskoristiti za razvoj prvog hrvatskog payment procesora za kriptovalute, no za to im treba i bankarski partner jer za svaku kunu koju prenesu na e-novčanik PayCeka moraju imati kunu pologa u banci. Zanimljivo je da su nedavno s Hrvatskom poštom pokrenuli i fizičke mjenjačnice za kriptovalute.

Hrvoje Hrnjak predstavio je Reputator, aplikaciju za procjenu kreditnog rejtinga. Njihov sustav koristio bi najpouzdanije tehnologije i sigurnosne protokole za identifikaciju korisnika. Pri korak identifikacije činio bi sustav eIDAS, uz naravno, nadogradnju s podacima iz sustava eGrađana. Ipak, osim onih “osnovnih” podataka. Poslovni model bi bio u okviru B2B (white label ili inhouse banking) ili B2C domene. S obzirom na to da se uvjeti razmjene osobnih elektronskih podataka razlikuju od zemlje do zemlje, prvo bi se fokusirali na Hrvatsku.

AMPnet se bavi problemima koji su nešto malo manje financijske prirode, ali koji ipak nadolaze do toga da su uvijek u pitanju novci. Naime, iz Ampneta su primijetili da jednako kao i kod kriptovaluta, nezavisni proizvođači i korisnici energije iz obnovljivih izvora imaju otežan proces prodaje i kupnje. Ovo veliko tržište, posebno u Americi, gdje ima nekoliko tisuća zajednica s oko dvije tisuće korisnika, vapi za rješenjem koje bi eliminiralo naporna potpisivanja različitih ugovora, ističu. Njihova ideja je platforma na kojoj bi se čitav proces ubrzao i olakšao, a sigurnost ugovaranja održavao bi blockchain u pozadini, dok bi uz financijske institucije taj isti sustav držali pod kontrolom.

Volo želi automatizirati izvještavanje o troškovima te smanjiti naporan proces opetovanog slanja dokumenata računovodstvu. Posebice za mala poslovanja koja inače taj dio posla outsourcaju. Trenutno su u fazi razvoja proizvoda, a dosad su osigurali investicije od 70 tisuća dolara.

Iz Afinitosa stiže aplikacija Unsizify koja također planirati automatizirati naporne procese, u ovom slučaju poslovne, a sve to putem softverskih robota. Njihov sustav praćenjem radnji na računalu nakon nekog vremena može dati konstruktivna izvješća na što vam u procesu rada odlazi najviše vremena i koji od njih bi se mogli automatizirati. Nije im cilj biti konkurent UIPathu kažu, već da budu preliminarna aplikacija s kojom bi korisnici, prije nego se odluče za skupi UIPath, mogli vidjeti i da li im je isti uopće potreban.

Identyum želi optimizirati proces pozajmljivanja novca kroz stvaranje sigurnog, virtualnog identiteta. Taj virtualni identitet bi se nalazio u cloudu, a svaki korisnik bi imao pristup i mogućnost da ga po potrebi da tvrtkama na korištenje. Već imaju šest banaka u pipelineu, a ističu kako nude samo kvalitetne API-je tvrtkama.