Kako HTC vidi budućnost nogometa: Od robotskih kamera do elektroničkih tetovaža

Kako HTC vidi budućnost nogometa: Od robotskih kamera do elektroničkih tetovaža

HTC, čiji je pametni uređaj službeni telefon UEFA-inih natjecanja Champions League i Europa League, predviđa 30 različitih načina na koje bi se najvažnija sporedna stvar na svijetu mogla promijeniti do 2060. godine. Tu su nogometaši androidi, podatci ugrađeni u dresove igrača, iznimno realistične 3D simulacije dostupne bez obzira na to gdje se nalazi te mogućnostima uživanja u nogometu u pokretu, uz pametne telefone, naravno.

Budućnost nogometa za HTC je predvidio futurolog dr. Ian Pearson
Budućnost nogometa za HTC je predvidio futurolog dr. Ian Pearson

HTC, čiji je pametni uređaj službeni telefon UEFA-inih natjecanja Champions League i Europa League, predviđa 30 različitih načina na koje bi se najvažnija sporedna stvar na svijetu mogla  promijeniti do 2060. godine. Tu su nogometaši androidi, podaci ugrađeni u dresove igrača, iznimno realistične 3D simulacije dostupne bez obzira na to gdje se nalazite – uz pametne telefone, naravno.

Naručeno istraživanje ovom je prilikom provela konzultantska kuća Futurizon, a prema njihovom izvješću, navijači se imaju čemu veseliti kad je riječ o ljubavnom spoju tehnologije i nogometa:

  • za pet godina: aplikacije za mobilne uređaje gledateljima će omogućavati povezivanje s igračima te koordiniranje s ostalim navijačima u pružanju podrške svojim herojima te tako obogatiti praćenje nogometa i zbližavanje navijača s timovima i igračima. Te će aplikacije u stvarnom vremenu objedinjavati podatke s društvenih medija i nogometnih utakmica, zahvaljujući čemu će postati nezamjenjiv, sveobuhvatan rekvizit za sve navijače;
  • za 15 godina: gledanje nogometnih utakmica kod kuće postat će uzbudljivije zahvaljujući kamerama ugrađenima u dresove igrača te robote veličine insekta, koji će utakmicu prikazivati iz potpuno novog ugla
  • za 55 godina: tehnologija će navijačima kod kuće omogućiti upravljanje čovjekolikim robotima u utakmicama, tvrdi Futurizon, pa će navijači uz pomoć napredne virtualne stvarnosti u potpunosti moći osjetiti i iskusiti igru na nogometnom terenu.
Kamere će, naravno, nositi insektoliki droidovi
Kamere će, naravno, nositi insektoliki droidovi.

Zbogom sudačkim greškama

Ni sama igra neće ostati pošteđena ili zakinuta, ovisno o tome kako na to gledate. Tehnologija će klubovima i igračima omogućiti lakše skupljanje i korištenje podataka u svrhu poboljšanja rezultata:

  • za pet godina: senzori koji mjere udarac lopte od neku površinu te mjerači ubrzanja ugrađivat će se u kopačke i tako omogućavati precizno mjerenje dodira između lopte i igrača
  • za 20 godina: na kožu igrača utiskivat će se elektronički uređaji koji će njihove živčane sustave i kemijske nalaze krvi povezivati s vanjskim mrežama i uređajima te tako generirati složene analize koje će igračima pomagati da vrlo brzo poboljšaju svoje rezultate
  • za 25 godina: zahvaljujući aktivnim kontaktnim lećama suci će moći pratiti akcije iz svih kutova te zumirati po volji – možda čak i u 3D tehnici.
Jednu od većih uloga igrat će pametni telefoni
Jednu od većih uloga igrat će pametni telefoni

Autor spomenutog izvješća je futurolog (a što drugo) dr. Ian Pearson, koji je naglasio važnost publike u nogometu:

Nogomet je sport koji se vrti oko uključenosti publike. Tehnologija se oduvijek koristila kako bi se poboljšala kvaliteta igre te sudjelovanje navijača na stadionu i izvan njega. U godinama koje slijede to će se samo ubrzati jer će se akcija na terenu sve više temeljiti na podacima, dok će iskustvo navijača, bilo da su na tribinama ili kod kuće, postati bogatije i iznimno realistično kada su osjetila u pitanju.

HTC je već krenuo u tom smjeru sa svojom aplikacijom HTC FootballFeed koja donosi službene, ažurirane vijesti o utakmicama UEFA-inih natjecanja te personalizirane informacije, statistike i ostale vezane sadržaje na vaš pametni telefon.

Zanima li vas kakva su druga predviđanja o (ne)mogućoj budućnosti nogometa, puno izvješće možete naći ovdje.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Tvrtke i poslovanje

Znate li koristiti svoj “mozak izvan mozga”?

Proces u kojem naš mozak prati samog sebe i procjenjuje koliko mu dobro ide radimo svakodnevno, s više ili manje uspjeha. Riječ je o metakogniciji koja utječe na svaki aspekt našeg ponašanja - od definiranja životnih ciljeva i kako do njih doći do procjenjivanja vlastitih osjetila.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Što ste propustili

Startupi

ZICER otvorio prijave za nove akceleracijske programe – startupe čeka preko 200.000 eura

Hrvatski startup hub ZICER otvorio je natječaje za akceleracijske programe kroz koje je na raspolaganju 200.000 eura bespovratnih novčanih sredstava i in-kind potpora od 18.000 eura.

Intervju

Umjetna inteligencija ima razorni potencijal, treba je zauzdati etikom, kaže poznati futurolog

Digitalna transformacija je i kulturološka promjena, koja traži stalno izazivanje statusa quo, eksperimentiranje i prihvaćanje neuspjeha.

Društvene mreže

Saga ReeseTeese pokazala je da TikTok postaje novi reality TV

Od 15-sekundnih plesnih videa do osobne drame ispričane kroz 500 minuta nastavaka snimljenih usput: analiziramo zašto sadržaj na TikToku postaje sve sličniji televizijskim emisijama i zašto je sve češće početna točka na putu do slave i ugovora s Netflixom.

Intervju

10 godina Marketing Meet Upa: Ilija Brajković prisjeća se kako je sve počelo

Tko bi rekao da je Marketing Meetup počeo s desetak sudionika u pivnici, a sada broji skoro 6000 članova.

Karijere

Učenice su dobre u STEM-u, ali ih ne zanima karijera u programiranju

Iako tijekom školovanja raste interes za STEM zanimanjima među oba spola, postoje značajne rodne razlike u odabirima. Područja informatike i računarstva snažno su obilježena stereotipima i poslovi u ovom području i dalje djevojkama nisu dovoljno interesantni

Intervju

Što donosi studij primijenjene kognitivne znanosti koji je spojio snage FER-a i Filozofskog?

Do prije samo nekoliko godina suradnja FER-a i zagrebačkog Filozofskog fakulteta smatrala bi se  protuprirodnim činom, a danas zajednički izvode studij za kojim vlada ogroman interes.