29 hrvatskih tvrtki zajedno nastupa na tehnološkom sajmu CeBIT u Istanbulu

29 hrvatskih tvrtki zajedno nastupa na tehnološkom sajmu CeBIT u Istanbulu

Ove će se godine na CeBIT-u Istanbulu zajednički predstaviti 29 hrvatskih tehnoloških tvrtki i tako upriličiti dosad najveći zajednički nastup na ovakvom događanju. Riječ je o najvećem sajmu u regiji Euroazije, kojeg je lani pohodilo 131.358 posjetitelja iz 93 zemlje i odličnoj prilici da se hrvatska ICT zajednica promovira na tom tržištu.

29 tvrtki predstavit će šezdesetak proizvoda
29 tvrtki predstavit će šezdesetak proizvoda

Ove će se godine na CeBIT-u Istanbulu zajednički predstaviti 29 hrvatskih tehnoloških tvrtki i tako upriličiti dosad najveći zajednički nastup na ovakvom događanju. Riječ je o najvećem sajmu u regiji Euroazije, kojeg je lani pohodilo 131.358 posjetitelja iz 93 zemlje i odličnoj prilici da se hrvatska ICT zajednica promovira na tom tržištu.

Predstavit će se šezdesetak hrvatskih ICT proizvoda i usluga, mobilnih aplikacija te softvera za unaprjeđenje poslovanja, većinom namijenjenih unaprjeđenju efikasnosti državnih i javnih službi te velikih kompanija.

Da bi se ovakva inicijativa konačno ostvarila, bio je potreban podugačak popis konspiratora: organizirali su to Ministarstvo gospodarstva, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca te strukovne udruge, Udruženje za IT pri HGK, HUP te CISEx, a aktivnostima su potpomogle i hrvatska gospodarska diplomacija, odnosno Ministarstvo vanjskih poslova i Veleposlanstvo RH u Republici Turskoj, piše u priopćenju za medije.

Prostora za poboljšanje još ima

Domagoj Juričić, potpredsjednik HGK, pozdravio je ovu inicijativu, ali i istaknuo kako je to tek jedan od nužnih koraka u podupiranju ICT sektora:

Želimo ići korak dalje i tražiti jasnije razlikovanje potkategorija ICT sektora u dokumentu Industrijske strategije, kako bi se uistinu mogao otkriti razvojni potencijal branše te istoj omogućilo prerastanje u kvalitetno organiziranu industrijsku granu visoke dodane vrijednosti koja sada bilježi oko 30 tisuća zaposlenih i udjel u BDP-u od oko četiri posto. Svaka organizirana potpora izvozu naših usluga i proizvoda svakako je jedan od ključnih aspekata gospodarskog oporavka i mora biti prioritet našega zajedničkog djelovanja.

Hrvatska se po ICT konkurentnosti nalazi na 46. mjestu od 148 zemalja svijeta, podsjetio je Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.

Nije naodmet spomenuti niti da informacijska i komunikacijska tehnologija na domaćem terenu bilježi rast izvoza čak 78 posto, da je vrijednost izvoza računalnih usluga i softvera krajem 2012. godine dosegla je 1,065 milijardi kuna, da ICT sektor čini oko 4,5 posto hrvatskog BDP-a, a da je zaposlenost u sektoru računalnog programiranja porasla je za 20 posto. Inicijative kojima se organizirano promiče hrvatska ICT industrija, a na novim tržištima trebale bi doprinijeti održanju pozitivnog trenda. 

Na CEBIT-u Istanbulu sudjelovat iduće hrvatske tvrtke: Citus, CROZ, Ekobit, Ericsson Nikola Tesla, GDi, HR pro, HSM-INFORMATIKA, Implementacija snova, IN2, Infosistem, Infosit, IT sistemi-nove tehnologije, Login, Megatrend poslovna rješenja, Mrežne tehnologije Verso, Multicom, Neos, Netgen, Omega software, Perpetuummobile, Poslovna inteligencija, Projekturaj, SensoIS, SPAN, STORM grupa, Studio djetelina, Tesla, VAMStec i Webteh.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Dinamo je prvi hrvatski sportski ICO, kupite njihov $DZG token za 2 eura – i uključite se u klupske odluke!

Nakon brojnih drugih velikih klubova hrvatski nogometni prvak odlučio se na iskorak u blockchain svijet kroz novi model članstva. U "inicijalnoj ponudi tokena” od 29. rujna moći ćete postati vlasnik fan tokena Dinama s kojima ćete moći trgovati i sudjelovati u određenim odlukama kluba. Što to znači za kripto dioničare, koja je motivacija kluba za ovaj projekt i tko stoji iza Sociosa istražili smo iz prve ruke.

Intervju

Splitski Blank s partnerima uskoro lansira hrvatski NFT marketplace na Ethereumu!

Uz bok nekolicine renomiranih umjetnika suvremene umjetničke scene, a pod vodstvom splitske agencije Blank, stiže nam Endemic platforma za trgovanje NFT umjetninama. Više o projektu otkrivamo od samih pokretača.

Panel

Kupcima kao nagradu za vjernost više nije dovoljno dati samo bodove i popuste!

Treba to činiti tako da im je program vjernosti razumljiv i jednostavan za korištenje, a nagrade smislene i relevantne. U razgovoru s hrvatskim stručnjacima iz područja dolazimo do konkretnih savjeta.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Future of Work: Želite li sve benefite asinkronog rada nije dovoljno samo “ured preseliti u online alate”

Kako sebe, zaposlenike i klijente odviknuti od stalne dostupnosti, dopisivanja i komuniciranja koji zapravo ubijaju produktivnost i kvalitetu rada, posebno kad radimo u više vremenskih zona te koje su prednosti, a koji izazovi kod asinkronog načina rada sazali smo na konferenciji Future of Work: Async.

Digitalni marketing

Prima se rebrendirala: Što (i tko) stoji iza prepoznatljivog, a inovativanog vizualnog identiteta?

Od obiteljske tvrtke do poslovnog sustava s više od 2000 zaposlenih. Prima je u posljednjih 25 godina poprilično odmaknula od svojih početaka, stoga je bilo krajnje vrijeme za vizualni identitet koji bi odražavao takvu promjenu.

Intervju

10 godina Axilisa: “Danas radimo na sustavu koji svake subote procesira 10 puta više transakcija nego Amazon UK na Black Friday”

U povodu 10 godina postojanja tvrtke Axilis, s njezinim osnivačem Brunom Kovačićem popričali smo o tome kako su se on i tim snašli nakon što ih je akvizirao Superbet, kako su podnijeli munjevito brzi rast te kako je iz Hrvatske raditi na projektima koji po veličini nekad premašuju tehnološke divove.

Startupi i poslovanje

Studentski posao 101 – gdje ga pronaći i kako ga dobiti?

Svi moramo početi negdje, zar ne? Studentski poslovi predstavljaju savršenu priliku za skupljanje iskustva i stvaranje poznanstava, ali one dobre, u struci, nije ni tako jednostavno dobiti.

Startupi i poslovanje

76% zaposlenika želi fleksibilnost za to GDJE rade. 93% želi fleksibilnost KADA rade.

Ovo je jedna vrlo jasna statistika iz istraživanja Future Forum Pulse provedenog na 10.569 radnika u SAD-u, Australiji, Francuskoj, Njemačkoj, Japanu i Velikoj Britaniji, između 28. srpnja i 10. kolovoza 2021. Spremni mi na to ili ne, asinkroni rad nam kuca na vrata.

Startupi i poslovanje

Brending za manje tvrtke i startupe: Kako ne kupiti “mačka u vreći”?

Nakon što osvijeste da im je posao dovoljno narastao, da bi mu dobro došao suvisao i definiran brend, poduzetnici, direktori manjih i srednjih tvrtki ili osnivači startupa nađu se na mukama. Kako pronaći pravu agenciju, kako kvalitetno s njom raditi, kako znati je li ono što su dobili to što im treba, a ne samo neki suhoparan, kitnjasto raspisan koncept?