Hrvatske domene imaju jedva 50 linkova? Citroen.hr, Ford.hr i Audi.com.hr su samo neki od primjera

Hrvatske domene imaju jedva 50 linkova? Citroen.hr, Ford.hr i Audi.com.hr su samo neki od primjera

Netokracijin stručni suradnik za optimizaciju za tražilice Bruno Šarić na svom je blogu postavio vrlo zanimljivo pitanje: Koliko linkova vodi prema hrvatskim domenama i web stranicama? Šarić tvrdi da bi se iznanadili kako je prema većini domena koje je pogledao usmjereno jedva 50 do 60 linkova. Ovdje ne govorimo o medijima, forumima ili sličnim projektima, već komercijalnim web stranicama kojima je u interesu dobro se pozicionirati na tražilicama.

Linkova nikad dosta.

Netokracijin stručni suradnik za optimizaciju za tražilice Bruno Šarić na svom je blogu postavio vrlo zanimljivo pitanje: Koliko linkova vodi prema hrvatskim domenama i web stranicama? Šarić tvrdi da bi se iznanadili kako je prema većini domena koje je pogledao usmjereno jedva 50 do 60 linkova. Ovdje ne govorimo o medijima, forumima ili sličnim projektima, već komercijalnim web stranicama kojima je u interesu dobro se pozicionirati na tražilicama.

Jesu li vam linkovi bitni?

Da vas podsjetim, offsite optimizacija itekako je bitna. Google računa autoritet vaše web stranice po broju linkova tako da iako će vam onsite odnosno optimizacija web stranice pomoći, ako drugi ne linkaju na nju, nećete konkurirati. Šarićeva vlastita provjera na stranicama zastupnika automobilskih marki pokazala je:

Ford.hr – 66 linkova prema domeni
Mazda – 47 linkova prema domeni
Audi.com.hr – 17 linkova prema domeni
Toyota.hr – 66 linkova prema domeni
Citroen.hr – 52 linka prema domeni

Link building u automobilskoj industriji u nas očito i nije baš razvijen, a s obzirom kako strana tržišta već iskorištavaju tražilice, bit će zanimljivo vidjeti tko ili što će potaknuti vlasnike web stranica u regiji da se pokrenu što se tiče prikupljanja linkova. Možda naprave nešto zanimljivo pa ćemo ih linkati s Netokracije. 😉 Koliko inbound linkova ima vaša web stranica?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Ivan

    Ivan

    16. 08. 2011. u 1:07 pm Odgovori

    Ah cuj, ja nisam primetio da je auto industrija bila nesto posebno aktivna online. Pored standardnog display oglasavanja. Stoga i nema preterano puno linkova.

  2. Igor Manjenčić

    Igor Manjenčić

    16. 08. 2011. u 1:32 pm Odgovori

    Nije sve u SEO optimizaciji. Recimo za automobilske brendove u jednoj državi nije toliko bitna optimizacija kao za neke druge sajtove, jer konkurencije nema. Nema jer su marke automobila poznate. Niko neće kupiti automobil nepoznatog proizvođača. Koje su to ključne reči za koje postoji konkurencija među markama automobila?

    Koliko sam uspeo da pogledam radi se o sajtovima koji su dobro uvezani sa centralnim. Preko 50 sajtova (ne linkova, kako piše u tekstu) nije poražavajuće za marke automobila. Može se doći do njih preko recimo “Citroen Hrvatska” i slično.

    Automobil nije nešto što se kupuje svaki dan pa i dobra pozicija na Google neće prouzrokovati kupovinu, potencijalni kupac će obići više proizvođača.

  3. Goran Peuc

    Goran Peuc

    16. 08. 2011. u 1:34 pm Odgovori

    Konkretnije je pitanje zbog čega bi uopće neka stranica linkala na ove gore navedene. HR auto stranice su ili blijeda kopija originala, ili neka kućna radinost od-susjeda-mali. Ja kao web poweruser nemam nikakav feeling da ću na tim stranicama pronaći ikakvu korisnu informaciju.

      • Goran Peuc

        Goran Peuc

        16. 08. 2011. u 1:59 pm Odgovori

        Jasna je poanta da su inbound linkovi bitni, no nije da kritiziram i hejtam, ali koja je svrha ovog članka? 🙂 članak ukazuje na problem da niš-koristi sajtovi nemaju incoming linkova. In other news, Antarktika nije plodno tlo za turizam!

        • Bruno Šarić

          Bruno Šarić

          16. 08. 2011. u 2:46 pm Odgovori

          Svrha ti može biti slijedeća:

          1. Nabavi 50 linkova.
          2. 50 linkova i nije tako strašno za nabavit.
          3. Drugi se rangiraju sa 50 linkova, mogao bi i ti da ih imaš tolko.
          4. Što ako nabavim 200 linkova?
          5. Sad kad si već spomenuo idem si nabaviti koji link.
          6. Možda nešto i prodam ako nabavim koji link i popravim poziciju.
          7. Možda je to razlog zašto nemam poziciju koju želim.
          itd.

          To što je nekome niš korisno, ne znači da je većini. Ja sam kupio auto od jednog od njih i bilo mi je svejedno koliko linkova imaju i da li imaju dobar web, glavnom da sam našao adresu i broj telefona.

          Članak ukazuje na to da ima hrpa domena sa odličnim sadržajem pa se uopće ne rangiraju zbog tih 50 linkova, možeš to i tako shvatiti, nije uvijek sve crno.:)

  4. Dalibor Malek

    Dalibor Malek

    16. 08. 2011. u 1:50 pm Odgovori

    Ako se već radi o automobilskoj industriji, možda bi bilo bolje napraviti analizu domena lokalnih distributera, jer su oni većinom ti koji vrše prodaju i daju usluge servisa. Oni su ti koji se trebaju boriti za klijente.

  5. Bruno Šarić

    Bruno Šarić

    16. 08. 2011. u 1:56 pm Odgovori

    @imikelic: korišten je http://www.opensiteexplorer.org.

    @Toni Anicic: istina, ali dođe ti na više manje isto

    @Igor Manječić: nigdje nisam napisao da je sve u SEO optimizaciji 🙂 mogao sam navesti i 5 proizvođača banana poanta bi bila ista 🙂

    @Goran Peuc: to je druga priča.

    Post samo objašnjava iz SEO perspektive, niti jedne druge, da je broj linkova isto bitan i da malo tko razmišlja o tome. Ukoliko želi biti bilo gdje na Googleu mora razmišljati o tome. Nikakvu drugu poantu nisam pokušavao dati.

    • Igor Manjenčić

      Igor Manjenčić

      16. 08. 2011. u 2:06 pm Odgovori

      Poenta je dobra, primer i ne baš. Proizvođači banana bi bili mngo bolji primer 🙂 Ovako deluje kao da si napao pomenute sajtove a koliko bi oni stvarno profitirali od optimizacije? Ali znam, oni su jaki brendovi a imaju malo inbound linkova, bode oči 🙂

      • Bruno Šarić

        Bruno Šarić

        16. 08. 2011. u 2:39 pm Odgovori

        Čekaj ako spomenem auto industriju onda sam njih napao, a ako spomenem proizvođače banana onda njih nisam?:) Odabrao sam auto industriju jer je riječ o jakim brendovima i tu se najbolje vidi da oni ne razmišljaju o tome, što je sasvim ok, jer poanta posta nije da su oni trebali više uložiti u SEO ili mijenjati svoje marketinške aktivnosti već isključivo da i ti jaki brendovi nemaju znatno više linkova od proizvođača banana.:)

  6. Dražen Mitrović

    Dražen Mitrović

    17. 08. 2011. u 1:14 am Odgovori

    Bruno je u osnovnoj premisi u pravu, sve stranice uistinu imaju premalo linkova. Znanje o SEO i potrebi optimizacije je kod nas u začecima (kod vlasnika firmi/stranica), web stranice kao mjesta prodaje su još uvijek sporedna kategorija.
    Bez obzira na trenutačno stanje mislim da će se situacija vrlo brzo promjeniti.
    Vezano za tekst, mislim da je koristan, dobar (iako kratak) i da ga je vrijedilo pročitati.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi

Što je to R&D potencijal – i kakve veze ima s razvojem startupa?

Je li startup nacija u kojoj su nastali tech giganti kao Skype, Wise, Bolt i Pipedrive to postala slučajno, otkrijte sa mnom na putu u Estoniju.

eUsluge

Grad Zagreb omogućio potpun uvid u proračun kroz aplikaciju iTransparentnost

Nova aplikacija omogućuje svakom građaninu da detaljno prouči gradski porarčun po različitim parametrima.

Nesortirano

Što je Akt o čipovima – i kako će doprinjeti tehnološkom razvitku Hrvatske

Jačanje konkurentnosti Europske unije u industriji poluvodiča prilika je i za Hrvatsku koja u sklopu 43 milijarde eura vrijedne incijative priprema otvaranje edukacijskih centara.

Što ste propustili

Startupi

Novi GapMinder Fond II s 80 milijuna eura cilja i na hrvatske startupe

GapMinder Ventures, VC fond koji je dosad primarno ulagao u tehnološke tvrtke iz Rumunjske, pokreće GapMinder Fond II, investicijski paket od 80 milijuna eura koji će biti alociran i na širu istočnoeuropsku regiju, pa tako i Hrvatsku i Srbiju.

Analiza

Raj za dezinformacije: Pola svjetske populacije ove godine bira novo vodstvo!

Stanje povjerenja na internetu trenutno nije najbolje. Borimo se s lažnim vijestima i deepfakeovima koje ćemo viđati sve češće kako nam se približavaju nacionalni i europski izbori - kakvo je stanje, donosimo direktno iz Bruxellesa.

Startupi

U Hrvatsku stiže Choice, češki CRM za restorane

Foodtech startup Choice s novih 2,5 milijuna američkih dolara investicije ulazi na hrvatsko tržište.

Startupi

AI4Health.Cro predstavio 28 timova koji će razvijati AI rješenja za problem rane rehospitalizacije

Cilj ovog natjecanja je razviti rješenja za problem ranog ponovnog prijema pacijenata u bolnice, primjenom računarstva i AI tehnologije.

Intervju

Croteam retrospektiva s Admirom Elezovićem: Kako su se prilagođavali igračima i industriji proteklih 30 godina?

Nakon 30 godina, Croteam žari i pali gaming industrijom, ali na svoj način... skromno i s onom starom "pamet u glavu".

Novost

Marko Elezović novi je Head of Engineering u Lemaxu

S 15 godina iskustva u developmentu i vođenju developerskih timova u različitim startupima i scaleupima, Marko Elezović otvara novu (Saa)stranicu u svojoj karijeri.