Fintech startupi žele biti regulirani, ali traže otvorenost regulatora, brže odgovore i transparentne kriterije

Fintech startupi žele biti regulirani, ali traže otvorenost regulatora, brže odgovore i transparentne kriterije

Kriptovalute neizbježna su tema kada govorimo o financijskome svijetu koji se sve više digitalizira. Na dan održavanja konferencije Fintech – inovacije, rizici i odgovornost, jedan Bitcoin vrijedio je 238.940,91, a u trenutku pisanja ovoga članka vrijedi 196.236,28 kuna.

A dok je članak izašao, vrijednost se promijenila u 213.412,66 kuna!

Iako su kriptovalute prisutne preko 10 godina, svijet nije usklađen po pitanjima njihove implementacije i regulacije. I u Hrvatskoj je slično, a kako je navedeno u pozivu na konferenciju Fintech – inovacije, rizici i odgovornost, i regulatorima su potrebni novi alati i procesi da bi išli ukorak s promjenama.

Riječ je o konferenciji koju je Hanfa u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Rijeci organizirala kako bi se raspravilo o kriptovalutama i bankarstvu u kontekstu fintecha, sektora koji strelovito raste na svjetskome tržištu.

Tradicionalno vs. kripto

U konferenciju nas je uveo predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman s predavanjem o regulaciji i financijskoj inovaciji, koje je posvetio tržištu kriptovaluta s naglaskom na Bitcoin. Ističe kako su tradicionalni načini ulaganja poput zlata i obveznica zabilježili skroman rast dok su Bitcoin i Ethereum obilježeni strelovitim rastom tijekom 2020., a posljednjih 6 mjeseci tradicionalna ulaganja počela su padati. Ante brani tradicionalne načine ulaganja:

Mi kao regulatori imamo veliki oprez u postavljanju prema ovakvim pokazateljima jer je vrlo teško objasniti zašto ulagati u tradicionalne oblike imovine kada na drugoj strani imate nove oblike ulaganja s odličnim rezultatima

Kada stavimo pad tradicionalnih ulaganja u širi kontekst, najveća klasa imovine na svijetu još uvijek je zlato s 46% dok Bitcoin ima 3% udjela. Ankete su pokazale kako 83% svjetske industrije vjeruje da će digitalna imovina postati značajnom alternativom današnjem novcu unutar 5 do 10 godina, a 66% je zabrinuto zbog cyber sigurnosti.

Ante naglašava kako je tijekom 2021. godine unutar 5 mjeseci promet na Zagrebačkoj burzi i kriptomjenjačnicama bio otprilike isti, što je 900 milijuna kuna, a očekuju kako će ove godine prijeći 2 milijarde kune. Također, istaknuo je kako je Hrvatska prema globalnom indeksu kibernetičke sigurnosti na visokoj razini sigurnosti.

Regulatorni odgovori u kontekstu “pranja” novca

Oni koji koriste kriptovalute neće to moći više bez regulacije, ali regulacija će donijeti i veće povjerenje tržišta, rekao je Ante Žigman. HANFA

U Hrvatskoj i Europi regulatorni odgovori većinom su u kontekstu pranja novca. Regulatorni okviri na razini Europske Unije su MiCAR, DORA, Etičke smjernice za AI i DLT pilot režim. Ante ističe kako će MiCAR (Uredba o tržištu kriptoimovine) komplicirati priču o kriptovalutama.

Oni koji koriste kriptovalute više neće slobodno djelovati bez regulacije, ali će im to donijeti veće povjerenje tržišta što znači kako im se otvara veći bazen investitora. Oni koji neće moći zadovoljiti regulativu, neće imati slobodan rad na tržištu.

ICO dobiva na popularnosti i izvan IT industrije

Nakon prvog predavanja, prodekan za znanost i međunarodna strateška partnerstva Saša Žiković govorio je o inicijalnim ponudama kriptovaluta (ICO).

Saša ističe kako ICO (Initial coin offering) postaje sve popularniji među osoba koje nisu strogo u IT industriji zbog čega zaključuje kako će rizici sve više rasti. Kao primjer navodi nove ulagače poput raznih nogometnih klubova. Istaknuo je kratki životni vijek, financijski rizik kao dio poslovanja, prevare i izostanak regulative kao najveći problem ICO-a. Saša primjećuje kako u zajednici raste potreba za nekom vrstom regulacije, ali nitko neće reći “molim vas, HANFA, dođite i regulirajte nas” jer bi to bilo svetogrđe.

Tradicionalno vs. fintech

Drugi dio konferencije obilježila je panel rasprava na kojoj su sudjelovali Tonći Korunić, partner investicijskog društva InterCapital; Nikola Škorić, direktor tvrtke Electrocoin i član Uprave UBIK-a; Božidar Pavlović, fintech konzultant i direktor tvrtke Jackie Agency; Darko Tukulj, član uprave insurtech tvrtke Amodo i Tomislav Ridzak, član Upravnog vijeća Hanfe, a moderator je bio Željko Ivanković, predavač na Sveučilištu Prague College.

Tonći ističe kako bi hrvatske banke trebali biti zabrinute jer je Revolut u 100.000 hrvatskih novčanika pa se čak i našalio kako se ne sjeća kada je zadnji put karticom svoje banke napravio transakciju. S njime se složio Nikola koji je naglasio kako bi banke već sad trebale početi razmišljati o svojoj budućnosti jer nastaje sve više reguliranih tvrtki koje upravljaju platformama za razmjenu kriptovaluta kao što je Coinbase.

Banke bi trebale biti zabrinute za svoju budućnost, poručuju panelisti. HANFA

Za današnje generacije banke su prespore jer oni više ne žele pričati s brokerom koji radi od 8 do 16 kako bi kupili dionicu niti dolaziti na šalter u banku, navodi Božidar. Oni dionicu žele kupiti u bilo kojem trenutku kada to požele, a fintech upravo to omoguće kroz demokratizaciju financijskih usluga. Svatko može bilo kada doći do usluge koja im treba.

Demokratizacija mijenja i investicijsko savjetovanje. Tonći ističe kako je inače potrebno imati određeni početni kapital (u Hrvatskoj milijun kuna) kako bi klijent kupio investicijsko poslovanje, ali razvojem umjetne inteligencije i tehnologije Robo-advisor s puno manjim kapitalom moguće je dobiti investicijskog savjetovanje koje je skrojeno po mjeri.

Nikola navodi kako su im 22 banke odbile otvoriti račun iako su postali regulirana tvrtka i razlog odbijenica obrazlaže:

Oni ne razmišljaju kako ćemo spriječiti da prodamo Bitcoin od narko kartela, oni razmišljaju kako ćemo mi spriječiti da nama netko dođe u nadzor i postavlja nam previše pitanja. Regulacija, u kontekstu pranja novca, postala je sama sebi svrha.

Božidar ističe kako startupi često prilaze regulatorima jer žele biti regulirani, ali ponavljajući odgovori su odbijenice što je regulatorima lakše napraviti nego dati pozitivan odgovor uz određene uvjete. Zbog toga navodi kako je potrebna veća otvorenost, brži odgovori, transparentni kriteriji i da odgovor bude pozitivan uz određene uvjete.

Iako se panelisti nalaze na suprotnim stranama tvrtka-regulator, slažu se kako su jedno drugome potrebni i kako trebaju međusobno razumijevanje.

Snimku cijele konferencije možete pronaći na YouTubeu:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Društvene mreže

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Analiza

TABU: Juniorke u IT-ju imaju 4 %, a seniorke čak 18 % manju plaću od svojih muških kolega

Kako su plaćene žene u IT industriji, za iste godine iskustva, u odnosu na svoje muške kolege? Otvorilo se to pitanje prije pola godine s najnovijim izvještajem platforme TABU, danas mu se vraćamo da vidimo ima li promjena.

Što ste propustili

Tvrtke i poslovanje

Hrvatski inspektori dio su EU projekta kontrole razvoja AI-ja vrijednog 3,5 milijardi eura

Impresionirani učinkovitošću hrvatskih inspektora, koji su već u prvih 310 posjeta identificirali 168 slučajeva doprinosa razvoju AI-ja, EU je potvrdila uključenost hrvatskog kadra u programu nadzora.

Kolumna

Evo zašto je poznavanje hrane i vina ključno za uspjeh hrvatskog IT-ja

Osnivači startupa teško da će zadobiti povjerenje investitora ako ne poznaju vina ili naručuju dobro pečene bifteke.

Novost

Otpušteni programeri iz “big techa” završit će u Hrvatskoj: Apis IT planira ih zaposliti 1800

Hrvatska želi “uvesti” i zaposliti otpuštene programere i ostale tehnološke stručnjake iz Googlea, Facebooka, Microsofta i Twittera kao digitalne nomade za potrebe novog projekta daljnje digitalizacije javne uprave na kojemu radi Apis IT.

Digitalni marketing

Svaki bi brend trebao napustiti generičnu “stock” glazbu i razviti svoj – audio identitet!

Iako postoje mnoge "royalty free" glazbene platforme koje nude kvalitetnu glazbu, većina video oglasa napravljena je s glazbom koja zvuči generičko i jeftino. Razlog tome djelomično je loš ukus, manjak hrabrosti ili kreativne vizije menadžmenta, a djelomično manjak vremena posvećen kuriranju kvalitetne glazbe koja zvuči drugačije, ali je konzistentna s brendom.

Gaming

Uskoro kreće 4. sezona Student Esports Tournamenta! Hoće li TVZ ostati nepokoreni prvak?

Idući tjedan počinje nova sezona SET-a, domaćeg esport turnira koji je uspio okupiti 16 tehničkih fakulteta iz svih dijelova Hrvatske, a uz to je postao i nacionalni kvalifikacijski turnir za Amazonov i Intelov University Esports Masters (AUEM)!

Izvještaj

Domaću kreativnu industriju čekaju teški pregovori s Googleom

Iako donosi više od 830 milijuna eura u hrvatski BDP, kreativna industrija još nema u potpunosti odgovarajuću zaštitu i druge uvjete za neometan rad na digitalnom tržištu.