Fintech startupi žele biti regulirani, ali traže otvorenost regulatora, brže odgovore i transparentne kriterije

A dok je članak izašao, vrijednost se promijenila u 213.412,66 kuna!

Iako su kriptovalute prisutne preko 10 godina, svijet nije usklađen po pitanjima njihove implementacije i regulacije. I u Hrvatskoj je slično, a kako je navedeno u pozivu na konferenciju Fintech – inovacije, rizici i odgovornost, i regulatorima su potrebni novi alati i procesi da bi išli ukorak s promjenama.

Riječ je o konferenciji koju je Hanfa u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Rijeci organizirala kako bi se raspravilo o kriptovalutama i bankarstvu u kontekstu fintecha, sektora koji strelovito raste na svjetskome tržištu.

Tradicionalno vs. kripto

U konferenciju nas je uveo predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman s predavanjem o regulaciji i financijskoj inovaciji, koje je posvetio tržištu kriptovaluta s naglaskom na Bitcoin. Ističe kako su tradicionalni načini ulaganja poput zlata i obveznica zabilježili skroman rast dok su Bitcoin i Ethereum obilježeni strelovitim rastom tijekom 2020., a posljednjih 6 mjeseci tradicionalna ulaganja počela su padati. Ante brani tradicionalne načine ulaganja:

Mi kao regulatori imamo veliki oprez u postavljanju prema ovakvim pokazateljima jer je vrlo teško objasniti zašto ulagati u tradicionalne oblike imovine kada na drugoj strani imate nove oblike ulaganja s odličnim rezultatima

Kada stavimo pad tradicionalnih ulaganja u širi kontekst, najveća klasa imovine na svijetu još uvijek je zlato s 46% dok Bitcoin ima 3% udjela. Ankete su pokazale kako 83% svjetske industrije vjeruje da će digitalna imovina postati značajnom alternativom današnjem novcu unutar 5 do 10 godina, a 66% je zabrinuto zbog cyber sigurnosti.

Ante naglašava kako je tijekom 2021. godine unutar 5 mjeseci promet na Zagrebačkoj burzi i kriptomjenjačnicama bio otprilike isti, što je 900 milijuna kuna, a očekuju kako će ove godine prijeći 2 milijarde kune. Također, istaknuo je kako je Hrvatska prema globalnom indeksu kibernetičke sigurnosti na visokoj razini sigurnosti.

Regulatorni odgovori u kontekstu “pranja” novca

U Hrvatskoj i Europi regulatorni odgovori većinom su u kontekstu pranja novca. Regulatorni okviri na razini Europske Unije su MiCAR, DORA, Etičke smjernice za AI i DLT pilot režim. Ante ističe kako će MiCAR (Uredba o tržištu kriptoimovine) komplicirati priču o kriptovalutama.

Oni koji koriste kriptovalute više neće slobodno djelovati bez regulacije, ali će im to donijeti veće povjerenje tržišta što znači kako im se otvara veći bazen investitora. Oni koji neće moći zadovoljiti regulativu, neće imati slobodan rad na tržištu.

ICO dobiva na popularnosti i izvan IT industrije

Nakon prvog predavanja, prodekan za znanost i međunarodna strateška partnerstva Saša Žiković govorio je o inicijalnim ponudama kriptovaluta (ICO).

Saša ističe kako ICO (Initial coin offering) postaje sve popularniji među osoba koje nisu strogo u IT industriji zbog čega zaključuje kako će rizici sve više rasti. Kao primjer navodi nove ulagače poput raznih nogometnih klubova. Istaknuo je kratki životni vijek, financijski rizik kao dio poslovanja, prevare i izostanak regulative kao najveći problem ICO-a. Saša primjećuje kako u zajednici raste potreba za nekom vrstom regulacije, ali nitko neće reći “molim vas, HANFA, dođite i regulirajte nas” jer bi to bilo svetogrđe.

Tradicionalno vs. fintech

Drugi dio konferencije obilježila je panel rasprava na kojoj su sudjelovali Tonći Korunić, partner investicijskog društva InterCapital; Nikola Škorić, direktor tvrtke Electrocoin i član Uprave UBIK-a; Božidar Pavlović, fintech konzultant i direktor tvrtke Jackie Agency; Darko Tukulj, član uprave insurtech tvrtke Amodo i Tomislav Ridzak, član Upravnog vijeća Hanfe, a moderator je bio Željko Ivanković, predavač na Sveučilištu Prague College.

Tonći ističe kako bi hrvatske banke trebali biti zabrinute jer je Revolut u 100.000 hrvatskih novčanika pa se čak i našalio kako se ne sjeća kada je zadnji put karticom svoje banke napravio transakciju. S njime se složio Nikola koji je naglasio kako bi banke već sad trebale početi razmišljati o svojoj budućnosti jer nastaje sve više reguliranih tvrtki koje upravljaju platformama za razmjenu kriptovaluta kao što je Coinbase.

Za današnje generacije banke su prespore jer oni više ne žele pričati s brokerom koji radi od 8 do 16 kako bi kupili dionicu niti dolaziti na šalter u banku, navodi Božidar. Oni dionicu žele kupiti u bilo kojem trenutku kada to požele, a fintech upravo to omoguće kroz demokratizaciju financijskih usluga. Svatko može bilo kada doći do usluge koja im treba.

Demokratizacija mijenja i investicijsko savjetovanje. Tonći ističe kako je inače potrebno imati određeni početni kapital (u Hrvatskoj milijun kuna) kako bi klijent kupio investicijsko poslovanje, ali razvojem umjetne inteligencije i tehnologije Robo-advisor s puno manjim kapitalom moguće je dobiti investicijskog savjetovanje koje je skrojeno po mjeri.

Nikola navodi kako su im 22 banke odbile otvoriti račun iako su postali regulirana tvrtka i razlog odbijenica obrazlaže:

Oni ne razmišljaju kako ćemo spriječiti da prodamo Bitcoin od narko kartela, oni razmišljaju kako ćemo mi spriječiti da nama netko dođe u nadzor i postavlja nam previše pitanja. Regulacija, u kontekstu pranja novca, postala je sama sebi svrha.

Božidar ističe kako startupi često prilaze regulatorima jer žele biti regulirani, ali ponavljajući odgovori su odbijenice što je regulatorima lakše napraviti nego dati pozitivan odgovor uz određene uvjete. Zbog toga navodi kako je potrebna veća otvorenost, brži odgovori, transparentni kriteriji i da odgovor bude pozitivan uz određene uvjete.

Iako se panelisti nalaze na suprotnim stranama tvrtka-regulator, slažu se kako su jedno drugome potrebni i kako trebaju međusobno razumijevanje.

Snimku cijele konferencije možete pronaći na YouTubeu: