Fintech startupi žele biti regulirani, ali traže otvorenost regulatora, brže odgovore i transparentne kriterije

Fintech startupi žele biti regulirani, ali traže otvorenost regulatora, brže odgovore i transparentne kriterije

Kriptovalute neizbježna su tema kada govorimo o financijskome svijetu koji se sve više digitalizira. Na dan održavanja konferencije Fintech – inovacije, rizici i odgovornost, jedan Bitcoin vrijedio je 238.940,91, a u trenutku pisanja ovoga članka vrijedi 196.236,28 kuna.

A dok je članak izašao, vrijednost se promijenila u 213.412,66 kuna!

Iako su kriptovalute prisutne preko 10 godina, svijet nije usklađen po pitanjima njihove implementacije i regulacije. I u Hrvatskoj je slično, a kako je navedeno u pozivu na konferenciju Fintech – inovacije, rizici i odgovornost, i regulatorima su potrebni novi alati i procesi da bi išli ukorak s promjenama.

Riječ je o konferenciji koju je Hanfa u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Rijeci organizirala kako bi se raspravilo o kriptovalutama i bankarstvu u kontekstu fintecha, sektora koji strelovito raste na svjetskome tržištu.

Tradicionalno vs. kripto

U konferenciju nas je uveo predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman s predavanjem o regulaciji i financijskoj inovaciji, koje je posvetio tržištu kriptovaluta s naglaskom na Bitcoin. Ističe kako su tradicionalni načini ulaganja poput zlata i obveznica zabilježili skroman rast dok su Bitcoin i Ethereum obilježeni strelovitim rastom tijekom 2020., a posljednjih 6 mjeseci tradicionalna ulaganja počela su padati. Ante brani tradicionalne načine ulaganja:

Mi kao regulatori imamo veliki oprez u postavljanju prema ovakvim pokazateljima jer je vrlo teško objasniti zašto ulagati u tradicionalne oblike imovine kada na drugoj strani imate nove oblike ulaganja s odličnim rezultatima

Kada stavimo pad tradicionalnih ulaganja u širi kontekst, najveća klasa imovine na svijetu još uvijek je zlato s 46% dok Bitcoin ima 3% udjela. Ankete su pokazale kako 83% svjetske industrije vjeruje da će digitalna imovina postati značajnom alternativom današnjem novcu unutar 5 do 10 godina, a 66% je zabrinuto zbog cyber sigurnosti.

Ante naglašava kako je tijekom 2021. godine unutar 5 mjeseci promet na Zagrebačkoj burzi i kriptomjenjačnicama bio otprilike isti, što je 900 milijuna kuna, a očekuju kako će ove godine prijeći 2 milijarde kune. Također, istaknuo je kako je Hrvatska prema globalnom indeksu kibernetičke sigurnosti na visokoj razini sigurnosti.

Regulatorni odgovori u kontekstu “pranja” novca

Oni koji koriste kriptovalute neće to moći više bez regulacije, ali regulacija će donijeti i veće povjerenje tržišta, rekao je Ante Žigman. HANFA

U Hrvatskoj i Europi regulatorni odgovori većinom su u kontekstu pranja novca. Regulatorni okviri na razini Europske Unije su MiCAR, DORA, Etičke smjernice za AI i DLT pilot režim. Ante ističe kako će MiCAR (Uredba o tržištu kriptoimovine) komplicirati priču o kriptovalutama.

Oni koji koriste kriptovalute više neće slobodno djelovati bez regulacije, ali će im to donijeti veće povjerenje tržišta što znači kako im se otvara veći bazen investitora. Oni koji neće moći zadovoljiti regulativu, neće imati slobodan rad na tržištu.

ICO dobiva na popularnosti i izvan IT industrije

Nakon prvog predavanja, prodekan za znanost i međunarodna strateška partnerstva Saša Žiković govorio je o inicijalnim ponudama kriptovaluta (ICO).

Saša ističe kako ICO (Initial coin offering) postaje sve popularniji među osoba koje nisu strogo u IT industriji zbog čega zaključuje kako će rizici sve više rasti. Kao primjer navodi nove ulagače poput raznih nogometnih klubova. Istaknuo je kratki životni vijek, financijski rizik kao dio poslovanja, prevare i izostanak regulative kao najveći problem ICO-a. Saša primjećuje kako u zajednici raste potreba za nekom vrstom regulacije, ali nitko neće reći “molim vas, HANFA, dođite i regulirajte nas” jer bi to bilo svetogrđe.

Tradicionalno vs. fintech

Drugi dio konferencije obilježila je panel rasprava na kojoj su sudjelovali Tonći Korunić, partner investicijskog društva InterCapital; Nikola Škorić, direktor tvrtke Electrocoin i član Uprave UBIK-a; Božidar Pavlović, fintech konzultant i direktor tvrtke Jackie Agency; Darko Tukulj, član uprave insurtech tvrtke Amodo i Tomislav Ridzak, član Upravnog vijeća Hanfe, a moderator je bio Željko Ivanković, predavač na Sveučilištu Prague College.

Tonći ističe kako bi hrvatske banke trebali biti zabrinute jer je Revolut u 100.000 hrvatskih novčanika pa se čak i našalio kako se ne sjeća kada je zadnji put karticom svoje banke napravio transakciju. S njime se složio Nikola koji je naglasio kako bi banke već sad trebale početi razmišljati o svojoj budućnosti jer nastaje sve više reguliranih tvrtki koje upravljaju platformama za razmjenu kriptovaluta kao što je Coinbase.

Banke bi trebale biti zabrinute za svoju budućnost, poručuju panelisti. HANFA

Za današnje generacije banke su prespore jer oni više ne žele pričati s brokerom koji radi od 8 do 16 kako bi kupili dionicu niti dolaziti na šalter u banku, navodi Božidar. Oni dionicu žele kupiti u bilo kojem trenutku kada to požele, a fintech upravo to omoguće kroz demokratizaciju financijskih usluga. Svatko može bilo kada doći do usluge koja im treba.

Demokratizacija mijenja i investicijsko savjetovanje. Tonći ističe kako je inače potrebno imati određeni početni kapital (u Hrvatskoj milijun kuna) kako bi klijent kupio investicijsko poslovanje, ali razvojem umjetne inteligencije i tehnologije Robo-advisor s puno manjim kapitalom moguće je dobiti investicijskog savjetovanje koje je skrojeno po mjeri.

Nikola navodi kako su im 22 banke odbile otvoriti račun iako su postali regulirana tvrtka i razlog odbijenica obrazlaže:

Oni ne razmišljaju kako ćemo spriječiti da prodamo Bitcoin od narko kartela, oni razmišljaju kako ćemo mi spriječiti da nama netko dođe u nadzor i postavlja nam previše pitanja. Regulacija, u kontekstu pranja novca, postala je sama sebi svrha.

Božidar ističe kako startupi često prilaze regulatorima jer žele biti regulirani, ali ponavljajući odgovori su odbijenice što je regulatorima lakše napraviti nego dati pozitivan odgovor uz određene uvjete. Zbog toga navodi kako je potrebna veća otvorenost, brži odgovori, transparentni kriteriji i da odgovor bude pozitivan uz određene uvjete.

Iako se panelisti nalaze na suprotnim stranama tvrtka-regulator, slažu se kako su jedno drugome potrebni i kako trebaju međusobno razumijevanje.

Snimku cijele konferencije možete pronaći na YouTubeu:

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Obrazovanje

Maturanti, pazite koje AI alate koristite za pripremu mature, nisu svi pouzdani…

Jeste primijetili kako je sve više raznih AI alata koji obećavaju uspjeh u školi i pomoć na maturi? Iako imamo pozitivne primjere, nisu svi od povjerenja.

Veliki intervjui

Upoznajte Hrvata koji je napravio nastavak Tetrisa (i dobio blagoslov originalnog tvorca)!

Nevjerojatne priče ne susrećemo svaki dan, a upravo vam donosimo jednu takvu koja se kuhala 12 godina na dva kontinenta, u čijem se središtu nalazi nastavak jedne od najpoznatijih igara ikada napravljenih.

Analiza

Kad im USB-om procure podaci milijun građana – javne institucije mogu proći bez sankcija?!

Sa stručnjacima raspravljamo o nedavnom curenju podataka vlasnika svih registriranih vozila u Hrvatskoj i zašto je ono problematično na više razina. Može li ovaj slučaj biti poruka javnim institucijama za ubuduće?

Što ste propustili

Netokracija Podcast

Slavimo 15 godina Netokracije u 200. epizodi Netokracija Podcasta

Prošlo je 15 godina otkad smo pokrenuli mali blog koji je postao vodeći hrvatski tehnološki medij... koji su nam bili najdraži trenuci? U ovoj epizodi ispitujemo svakog člana Netokracije koji im je najveći top i flop prvih 15 godina!

Tvrtke i poslovanje

SaaStanak 2024: “Prodaja softvera temelji se na dvije strategije: boli i strahu”

Je li 1000 dolara za lead previše, hoće li nam klijenti oprostiti bugove zbog brzine...? Donosimo vam dvije priče koje otkrivaju tajne i strategije ključne za uspjeh u SaaS industriji.

Startupi

Upoznajte 20 odabranih timova ZICER-ovih akceleratorskih programa

Vodeći hrvatski startup hub ZICER predstavio je timove devetog ciklusa akceleracijskog programa Startup Factory, drugu generaciju Global Growth programa i timove sasvim novog Tech Transfer akceleratora.

DevDev

Leapwiseovih 5 savjeta za razvoj enterprise softvera – i besplatan backend priručnik

Zagrebačka kompanija Leapwise svoje dugogodišnje iskustvo u product buildingu i system integrationu (u domenama BSS/OSS-a, cybersecurity inženjeringa, automatizacije i IOT-a) sada želi podijeliti i sa širom zajednicom - dio tog znanja skupljen je i u besplatan backend priručnik.

Programiranje

S Tech Leadom o Pimcoreu, open-source platformi za digitalizaciju poslovanja

U razvoju rješenja za upravljanje informacijama o proizvodu (PIM), digitalnom imovinom (DAM), web sadržajem (CMS) i e-trgovinom - virovitički Factory odabrao je Pimcore - saznajemo što ih je osvojilo kao inženjere i koje su mu specifičnosti?

Netokracija Podcast

AI smanjio odjel marketinga poznate tvrtke i uštedio im 10 milijuna dolara

Počela su prva hvaljenja kako je AI zamijenio radnike i tako napravio uštedu od 10 milijuna dolara. Sva sreća, to se nikome nije svidjelo...