GKRI pokazuje zašto je neće zamijeniti Kindle ili iPad

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Gradska knjižnica Rijeka pokazuje zašto je neće zamijeniti jedan Kindle ili iPad

Tečajevi korištenja tableta za starije, crowdfunding kampanja za financiranje bibliobusa, 3D print inkubator i računalni "laboratorij" - samo su to neke od aktivnosti Gradske knjižnice Rijeka koje pokazuju da tehnologija i knjižnice nisu jedno drugom suprotstavljeni pojmovi, već da dobro idu ruku pod ruku.

Kristian Benić podsjetio nas je da knjižnice nisu samo silosi za knjige.
Kristian Benić podsjetio nas je da knjižnice nisu samo silosi za knjige.

Iako danas riječ “knjižnica” ne koristimo tako često kao nekad, a Amazonov model posudbe e-literature nazivamo “Netflixom” za knjige, priče o tome da digitalna kultura ubija knjižnice veliko su pretjerivanje, objašnjava Kristian Benić iz Gradske Knjižnice Rijeka:

Upravo nam je digitalna kultura pružila nam kanale i mogućnosti neslućenih razmjera. I sami knjižničari studijem pripadaju skupini informacijskih znanosti pa je i to potencijal koji trebaju iskoristiti. Ako Silicijska dolina zna koristiti informacijske znanosti to onda sigurno može i knjižnica.

Pjesma za ugođaj by Deezer. 🙂

Knjižnica = zajednica

No da bismo u potpunosti shvatili kako knjižnice mogu u vrijeme digitalije cvjetati i zašto je ne mogu zamijeniti jedan kindle ili tablet, treba se prisjetiti da one nisu puka spremišta za knjige. Riječ je o mjestima gdje se zajednica okuplja i gradi.

Velik dio korisnika knjižnice su ljudi treće dobi,koje se ne smije isključiti iz života knjižnice čak ni kad on zakreće prema digitalnom.
Velik dio korisnika knjižnice su ljudi treće dobi, koje se ne smije isključiti iz života knjižnice čak ni kad on zakreće prema digitalnom.

U Gradskoj knjižnici Rijeka ustrajni su u tome da u svoje aktivnosti i modernizaciju uključe sve generacije građana:

Starije građane smo educirali za korištenje tablet računala, sada u Narodnoj čitaonici postoji cijela jedna ekipa koja ih redovno koristi iako do tada nisu koristili ni internet.

A za one mlađe tu je GKR Lab namijenjen djeci, kojim se promiče pismenost – sve vrste pismenosti, da budemo precizniji. Kao što je jednom zadaća knjižnica bila pomoć u savladavanju slova i umijeća slaganja riječi, tako danas preuzimaju na sebe odgovornost za informacijsku i informatičku pismenost.

Jedna od uloga knjižnica je i raspiriti znatiželju - a to može iilteraturom i 3D pisačima
Jedna od uloga knjižnica je i raspiriti znatiželju – a to može i literaturom i 3D pisačima (izvor: Facebook stranica GKRi)

GKR Lab bavi se aktivnostima koje malo tko očekuje u knjižnici: 3D-modeliranjem i printanjem, dizajnom svih vrsta (web, product, gaming), programiranjem, audio i video kulturom, fotografijom, razvojem video igara i stripova te scenaristikom. U sklobpu Laba nalazi se i novi 3D inkubator, koji potiče mlađe generacije da prošire svoje poimanje kreativnosti, objašnjava Kristian:

 Na dječjem odjelu Stribor, koji je naše najveće blago godinama i iz kojeg izrasta cijela vojska vjernih korisnika, imamo 2 solidna 3D printera, radimo edukacije, printamo s djecom razne stvarčice, planiramo… Ovo je jedino mjesto u Hrvatskoj gdje na tako javnom i otvorenom mjestu možete doći, vidjeti i osjetiti tu tehnologiju.

Digitalne mreže i mediji

Umjesto da samo distribuira knjige i druge sadržaje, ova ih knjižnica sama i stvara. Korisnicima knjižnice dostupan je i web Magazin – nije riječ o jednosmjernom glasilu koji knjižnica servira korisnicima, već o mediju u koji se svi mogu uključiti:

U trenutku u kojem smo trebali redizajnirati staru stranicu tražili smo ispravan put i zaključili kako bi bilo dobro napraviti nešto novo, drugačije i relevantno za knjižnicu i ljude. Prije svega, odlučili smo im se otvoriti tako da mogu i sami pisati, a dizajnom ne biti ništa lošiji od bilo kojeg komercijalnog portala. Medijska scena i način distribuiranja informacija se strahovito mijenja i želimo biti dio toga.

U kreiranju agazina sudjeluju zaposlenici Gradske knjižnice Rijeka, ali i njeni korisnici
U kreiranju Magazina sudjeluju zaposlenici Gradske knjižnice Rijeka, ali i njeni korisnici.

No nije ipak dovoljno samo čekati da korisnici dođu po informacije u knižnicu, već im se treba približiti tamo gdje se inače okupljaju – na društvenim mrežama:

Koliko god nam kapaciteti dopuštaju, koristimo društvene mreže, Facebook prije svega. Upravo planiramo jednu drugačiji i širu strategiju – još veću prisutnost kroz više specifičnih kanala. Treba biti jako uporan i bez stajanja tražiti dobar sadržaj. Uglavnom, tamo gdje budu naši korisnici bit ćemo i mi.

Ali, naša knjižnica je stara…

Zgrada je stara, prostori su neadekvatni, nemamo za to sredstava – mnogo je izgovora koje knjižnice mogu iskoristiti da odlože modernizaciju, a uvjeti za knjižnički pivot nikad nisu idealni.

Riječka knjižnica ipak pokazuje da ni ne trebaju biti: iako se već neko vrijeme planira da se renovira dio kompleksa bivše tvornice motora Rikard Benčić (inače, u tom je prostoru prošle godine održana Netokracijina konferencija RockPaperStartups), veliko preseljenje i renovacija još se nisu odigrali:

U fondu imamo 300.000 knjiga od kojih dobar dio ne možemo držati dostupnima korisnicima već ih “skrivamo” po opskurnim skladištima, a na samim policama ne vidite hrbat knjige već su zbog niskih stalaža često polegnute. O izostanku prostora za odjel za mlade, modernu periodiku, prostor za kreativne radionice, boravak u slobodno vrijeme, učionice, da i ne govorimo.

Financiranje je, kao i kod većine kulturnih ustanova, škakljivo pitanje kada je riječ o poreznom novcu, no novi projekti financiraju se iz međunarodnih fondova ili preko sponzora, a ponekad uskoči i zajednica.

Bibliobus je pogurnula zajednica kroz crowdfunding kampanju
Bibliobus je pogurnula zajednica kroz crowdfunding kampanju

Dobar primjer za to je crowdfunding kampanja Pogurajmo Bibliobus, napravljena u maniri dječjih knjiga u kojima birate vlastitu avanturu i završetak. Pri njenom pokretanju su im se pridružili i programeri i dizajneri, a skupilo se dosad 58 posto sredstava potrebnih da bibliobus nastavi putovati po otocima i gorama.

Dvosmjerna ulica

Osim korištenjem knjižničnih resursa, svojim članarinama i donacijama u akcijama, poput ove s bibliobusom, korisnici mogu i trebali bi pomoći svojoj lokalnoj knjižnici prijedlozima, pitanjima, poticajima i zahtjevima:

 S obzirom da su osnivači narodnih knjižnica općine i gradovi, dakle lokalna samouprava, te da se od strane njih biraju i ravnatelji knjižnica, dobro je da građani budu aktivni u traženju bolje usluge, više sredstava za narodne knjižnice.

Ako knjižnice grade zajednicu, i zajednica se treba osvijestiti da je zaslužna i odgovorna za to da njih izgradi, no i knjižnice moraju prestati gledati na sebe kao pasivne agente koji rotiraju knjige između ruku i polica. Za kraj, Kristian im poručuje:

Puno rada, slobode i kreativnosti je sve. Tehnologija je prijatelj na tom putu.

deezer_kafe2

Deezer je online streaming servis, na kojem glazbu slušaš legalno, uz jednostavno pretraživanje glazbe po nazivu pjesme, albumu ili izvođaču. Na raspolaganju ti je više od 35 milijuna pjesama dostupnih za preslušavanje i preuzimanje. A kada interneta nema, Deezer je dostupan i offline. Kreiraj svoju playlistu i slušaj je na svom mobilnom telefonu, tabletu ili računalu, dijeli svoju listu ili omiljene albume s prijateljima i uživaj u komforu slušanja omiljene glazbe bilo kad i bilo gdje. Samo u webshopu Hrvatskog Telekoma uštedi 50% do 12 mjeseci na Deezer i plaćaj ga samo 17,50 kn mjesečno. Aktiviraj Deezer – tri, četiri, sad: Hoću Deezer!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Novi Zakon o radu regulira platformski rad. Što o tome misle Uber, Bolt i Glovo, a što sindikat?

Načinom na koji je u izmjenama i dopunama Zakona o radu reguliran rad putem digitalnih platformi nisu zadovoljne ni digitalne platforme, ni sindikati. Platforme se, naravno, pozivaju na fleksibilnost i slobodu koju njihovi vozači ili dostavljači cijene, a sindikat smatra kako su se opet izvukle od odgovornosti.

Novost

U napadu na tisuće digitalnih novčanika povezanih sa Solanom, domaći Solflare ostao netaknut

Solana blockchain i niz drugih platformi povezanih s istim jutros su doživjele veliki napad kojim je zahvaćeno nekoliko tisuća digitalnih novčanika. Više saznajemo od Filipa Dragoslavića, su-osnivača tvrtke koja se posvetila razvoju proizvoda na ovom blockchainu.

Startupi i poslovanje

Trebaju li se hrvatski osnivači pripremiti na “zimu” u investicijama i kako?

Kako će se kriza odraziti na domaće startupe, koji su u boljem, a koji u lošijem položaju te što savjetuju osnivačima kao obrambene mjere komentiraju Vedran Blagus iz South Central Ventures, Stevica Kuharski iz Fil Rouge Capitala i Ivaylo Simov iz Eleven Venturesa.

Što ste propustili

Novost

Infinum Academy donosi nova 3 edukacijska programa: UX/UI dizajn, DevOps i WordPress

Infinum kroz svoju akademiju ove jeseni polaznicima nudi tri nova besplatna tečaja, a novost je i da prijave više nisu otvorene samo studentima i diplomantima!

Vodič

Neki ljudi su bolji “materijal” za lidere od drugih – i to najčešće zbog ovih 5 osobina

Postoji tona literature i edukacija na temu liderstva, no loših menadžera kao da nije ništa manje. Zašto su psihološke osobine važne za vođenje? Kakav skup karakteristika čini dobrog menadžera? Kako prepoznati ljude koji imaju potencijal postati dobri lideri? Mitja Ružojić s Katedre za psihologiju rada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ima odgovore...

Mobilno

SuperMinds u Zagreb dovodi Paula Hudsona, uz poruku “Hrvatska može sve što i Silicon Valley”

Konferencija SuperMinds ove će jeseni u dva dana okupiti 400 mobile developera, a jedan od keynote predavača je autor popularnog serijala Hacking with Swift.

Intervju

Lovre de Grisogono studente sociologije priprema za zapošljavanje – u IT industriji!

Kako jednim rješenjem riješiti dva problema? Kolegij Sociologija informatičke profesije na Fakultetu hrvatskih studija buduće sociologe čini spremnijima za tržište rada, a domaćim tehnološkim poslodavcima pomaže riješiti kronični nedostatak radne snage.

Digitalni proizvodi

Operacija kralježnice potaknula je Domagoja da osmisli aplikaciju koja olakšava oporavak

Od pripreme za operaciju do korisnih informacija, vježbi i lakšeg praćenja boli ili bitnih nalaza, saznajemo kako domaća aplikacija MySpine olakšava život pacijentima i liječnicima.

Kolumna

Napraviti dobru stvar ili napraviti stvari – dobro? Vječna dilema svakog Product Managera

Vječno pitanje koje nerijetko daje vrlo polarizirane odgovore, a postavi si ga svaki product manager u nekom trenutku - neovisno radi li se o startupu gdje tu funkciju nerijetko obavlja osnivač - ili velikoj kompaniji s 50+ product managera.