Google pijano tetura u stvaranje nove društvene mreže

Google pijano tetura u stvaranje nove društvene mreže

Nakon što su se kao Titanic o santu leda projekti Wave i Buzz razbili i potonuli na dno interneta, Google kreće ponovno. Google Circles je naslov novog projekta, a na Internetu ćemo ga vidjeti za koji dan. Google na žalost ne može napraviti dobru društvenu mrežu. Jednostavno ne može. U srži tvrtke su same suprotnosti društvenih mreža – inženjerski pristup rješavanju problema te „Don't be evil“ krilatica...

Nakon što su se kao Titanic o santu leda projekti Wave i Buzz razbili i potonuli na dno interneta, Google kreće ponovno s društvenom mrežom.  Google Circles je naslov novog projekta, a na Internetu ćemo ga vidjeti za koji dan.

Google na žalost ne može napraviti dobru društvenu mrežu. Jednostavno ne može. U srži tvrtke su same suprotnosti društvenih mreža – inženjerski pristup rješavanju problema te „Don’t be evil“ krilatica.

Apsolutno se još ništa konkretno ne zna o tom projektu osim da je to nova velika društvena mreža. Većina medija je prenijela da Google radi „major social network“. Kako točno nešto što će tek krenuti može dobiti epitet „major“ zna samo nebo i one male životinjice koje žive u “cijevima” Interneta.

Cijeli Google – svaki zaposlenik, direktor i čistačice – razmišljaju kako što prije maknuti korisnika s njihovih stranica te optimizirati (skratiti) vrijeme koje korisnik provodi na njima.

Sama tražilica – kičmeni stup Googlea – se godinama razvijala da u što kraćem roku pošalje korisnika dalje. Za svaku milisekundu koju korisnik provede na tražilici da to nije bilo potrebno neki programer dobije jednom bičem po leđima. Sve što Google radi, apsolutno sve, podređeno je tom krajnjem cilju; riješiti problem kojeg korisnik ima te ga poslati nekamo dalje.

Nahranite Facebook

Društvene mreže ne funkcioniraju tako. U njih se ne uklapa ta metodologija, niti „Don’t be evil“. Čak štoviše, temelj društvenih mreža je njihova zloba. Njihovo kontinuirano tjeranje korisnika putem raznih obavijesti i ostalih mehanizama da učini još samo jedan klik, da provede još samo malo više vremena na njima. Još samo da pogledam što je ovaj prijatelj rekao, još samo da stisnem like tamo i da ritvitam ovo na brzinu, još samo da dignem fotografije s prošlog tuluma…

Jeste li jutros nahranili fejs?

Mreže daju i svojim korisnicima neku korist (iako je i to upitno), no zauzvrat traže jako puno. Nezasitne su. Žele još našeg materijala, još slika, još lica, još statusa i još lajkova. Facebook vas želi zadržati na sebi što je to više moguće. I u tome je bit društvenih mreža, gledajući sa stajališta njih samih.

Google to jednostano ne zna, a prebaciti cijelo razmišljanje jedne ogromne tvrtke iz jednog moda u drugi je nemoguće. To bi zahtijevalo da recimo na naslovnici Google tražilice stoje obavijesti tko je vaš novi follower. To pak je scenarij koji završava samo na jedan način, a glavni akteri su Leonardo di Caprio i komad drveta sa kojeg mu promrzla ruka lagano klizi prema dubini.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. puzz

    puzz

    16. 03. 2011. u 7:29 am Odgovori

    Ako je istina da: “Sve što Google radi, apsolutno sve, podređeno je tom krajnjem cilju; riješiti problem kojeg korisnik ima te ga poslati nekamo dalje.” onda se je Google negdje gadno zajebo s gmailom. Gomila ljudi koju znam provodi cijeli dan s upalenim gmailom, greaderom ili gchatom.

    Meni se nekako čini da je prije stvar u tome da napraviti društvenu mrežu jednostavno nije lako. Zbog dva razloga, prvo potrebno je tehničko znanje da bi takav sajt uopće izdržao navalu (to Google ima) i drugo potrebno je puno eksperimentiranja da bi se pogodilo što korisnici žele (to Google nema, ali barem “pijano traži”).

    E sad, umjesto nekakvih fundamentalnih razlika u filozofiji tvrtki (Google i Facebook) prije bih rekao da je jednostavno stvar u tome što je Facebook jednostavno od početka imao cilj biti “društvena mreža”. I, jednostavno… Imao je puno više vremena “pijano tražiti”, za razliku od Googlea koji se jednog dana našao u situaciji da i on to želi postati.

    Dakle, jednostavno početni cilj, dovoljno vremena za eksperimentiranje i puno sreće je ono što Facebook čini malo drukčijim.

    • Goran Peuc

      Goran Peuc

      16. 03. 2011. u 10:49 am Odgovori

      Nisam siguran da je to dobar smijer razmišljanja. Iako su i Facebook i Google web firme, njihovi proizvodi su toliko različiti da nije moguće da Google dotetura do dobrog rezultata. Pazi, građevinske tvrtke koje rade nebodere i koje rade mostove su RAZLIČITE. Da, i jedna i druga grade nekakve strukture, ali nema šanse da ova koja gradi nebodere jednom odluči “e ajmo mi sada graditi mostove”. Za to je potrebno da se promjeni (možda doda) hrpetina ljudi, procesa, mašinerija, pristupa radu, itd. A da ne govorim o iskustvu.

      Kužiš, samo zato što su i Google i Facebook neke tamo web stranice, to ne znači da su slični niti da mogu uzajamno replicirati jedan drugoga. Ne mogu.

      • puzz

        puzz

        16. 03. 2011. u 10:48 pm Odgovori

        Super su mi ovi dokati analogijom. Jedino, ne sjećam se da ih je Gajo Petrović spominjao 😉

        Pretpostavim da je ovo o različitosti građevinskih tvrtki koje rade mostove i onih koje rade nebodere relevantno u ovoj diskusiji.

        U tom slučaju je meni dovoljno naći građevinski tvrtku koja gradi i jedno i drugo kako bih pokazao da su Google i Facebook slične IT tvrtke s različitim proizvodom.

        A znam barem jednu. Q.E.D.

        U tvom komentaru stoji samo jedna stvar — to što spominješ iskustvo. Facebook ima iskustvo u igrardnji socijalne mreže. Google nema. Mašinerija, stručnost i ostalo je ovdje irelevantno, jer Google to ima. Da to nije tako — Facebook ne bi zapošljavao ljude koji dolaze iz Googlea jer su jedne druge struke (“stručnjak za pretraživanje” vs “stručnjak za vođenje socijalne mreže”). Međutim, i tu stvar pada u vodu jer fb uredno zapošljava ljude s ggl backgroundom (think FriendFeed, Beluga, …).

    • Goran Peuc

      Goran Peuc

      16. 03. 2011. u 10:52 am Odgovori

      A što se tiče ljudi koji imaju otvoreni Gmail, da, imaju ga otvorenog ali ne gledaju u njega cijeli dan. On je otvoren zato da lakše vide novi mail. Opet je poanta u brzini rada u Google proizvodu. Pazi, Google je čak nedavno napravio i ovo:

      http://techcrunch.com/2011/01/25/gmail-favicon/

      Korisnici mogu vidjeti da li imaju novi mail kroz Favicon, ne moraju niti pogledati u Gmail. Dakle Google se trudi da ti UOPĆE NE DOĐEŠ na Gmail, nego da preko Favicona vidiš imaš li mail. To je to o čemu pričam. Facebook neće nikada to napraviti, Facebook želi da ti dođeš vidjeti ima li štogod nova i da provedeš pola sata tamo. Ili sat. Ili sedam.

      • puzz

        puzz

        16. 03. 2011. u 10:39 pm Odgovori

        Ma gle, možemo sad tražiti neke egzotične argument (a, ako “favicon” nije egzotičan argument, onda ne znam što je), ali činjenica ostaje. Google uporno radi aplikacije za koje želi da ih ljudi koriste redovito i često.

        Google želi da ljudi koriste gmail i prilagođava ga ljudima. Da je do njega, vjerojatno bi sve ostalo na web aplikaciji, ali ljudi žele mobilnu aplikaciju, Chrome notifikacije, pa i favicon. I google to ljudima daje zbog jednostavno razloga što konkurencija to već ima. Ali, tvrditi da Google izričito ne želi da dođem na mail.google.com je besmisleno.

        Reader je aplikacija koju milijuni pale nekoliko puta na dan. Chat isto. Calendar isto, Picasa isto. Po čemu google tjera ljude da te aplikacije ne koriste. U stvari, jedini fičr kojeg Google nudi, a za kojeg je definitivno istina da mu je interes da odemo što je prije moguće (ali i sretni zbog usluge) je search. Sve ostalo su aplikacije kojima je cilj da ljude veže uz sebe.

  2. @tpodmani

    @tpodmani

    16. 03. 2011. u 8:33 am Odgovori

    Pretpostavljam da bi Googleova društvena mreža mogla biti zapravo nekakav agregator raznih drugih mreža i servisa koja bi se temeljila na Google Profiles-ima koje su (znakovito) nedavno dorađivali.

  3. Antonio Faletar

    Antonio Faletar

    16. 03. 2011. u 11:02 am Odgovori

    Slažem se s ovime da stvar vjerojatno neće zaživjeti. Međutim, mislim da su osnovni problem i prepreka sami korisnici.
    Teško je masu ljudi okrenuti da koriste nešto novo, slično postojećem, sa sličnim funkcionalnostima. Ljudi jednostavno ne vole promjene…ne vole mijenjati ono što su naviknuli koristiti.
    Pretpostavljam da će mišljenje većine biti “Ah, ok….ima tamo neka nova društvena mreža…ali na fejsbuku su mi svi…ne da mi se sad tamo istraživati kako što napraviti…ovo mi je ok.”

  4. picek

    picek

    16. 03. 2011. u 6:50 pm Odgovori

    U većini toga se slažem pa nema smisla komentirati. Ali ipak komentiram, i to samo da pohvalim autorov stil pisanja. Mmm… I onaj hamburger na slici je njam – njam!

  5. Luka Protae.net

    Luka Protae.net

    17. 03. 2011. u 12:33 am Odgovori

    članak je turbo glup! kao prvo google ima socijalnu mrežu orkut, koja je u brazilu popularnija od facebooka. I ovdje cijela teorija članka pada u vodu. Amen. Zašto je popularniji orkut u brazilu od facebooka, zato što se tamo prva profurala, zašto je facebook popularniji u ostatku svijeta, zato što se on u ostatku svijeta prvi profurao. Pametnom dosta. Neš ti problema isprogramirat facebook funkcionalnosti pogotovo za firmu tipa google. Problem je dovući ljude na svoju mrežu. Kao što je neko gore napisao svi su mi na fejsu šta ja sad imam otkrivat toplu vodu ako imam iste funkcionalnosti. Kad bi napravili nešto revolucionarno i bolje, korisnije od fejsa ljudi bi došli, samo kopirajući, nema šanse. Sve ove gluposti tipa google je firma koja ne razmišlja ovako ili onako… aj bok, nema veze s mozgom.

  6. Damir2

    Damir2

    17. 03. 2011. u 11:13 pm Odgovori

    cijenim google search i sve kaj radi za zajednicu npr maps (doduše adwords sa svojim spam oglasima su potpuno beskorisni za usera), ali aritmetičkom točnošću pjavljuje se niz godina isti patern u Internet biznisu. Korporacija nema šanse protiv startup entuzijasta u garaži, naoružanih kreativnošću.

    Dosad se pokazalo nepogrešivim. Čim startup prijeđe u fazu korporaciju, uspijeva zadržati i razvijati svoju core poziciju ali ne uspijeva osvojiti nova područja niti uspijeva iskopirati nove startupe. Google se nafulavao, Facebook se nafulavao, Murdoch se nafulavao. Nebrojeni su se nafulavali.

    Zato startup dečki iz Donje Kustošije, treći kat potkrovlje lijevo, samo naprijed 🙂 Svijet je vaš

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

eUsluge

Grad Zagreb omogućio potpun uvid u proračun kroz aplikaciju iTransparentnost

Nova aplikacija omogućuje svakom građaninu da detaljno prouči gradski porarčun po različitim parametrima.

Startupi

Što je to R&D potencijal – i kakve veze ima s razvojem startupa?

Je li startup nacija u kojoj su nastali tech giganti kao Skype, Wise, Bolt i Pipedrive to postala slučajno, otkrijte sa mnom na putu u Estoniju.

Nesortirano

Što je Akt o čipovima – i kako će doprinjeti tehnološkom razvitku Hrvatske

Jačanje konkurentnosti Europske unije u industriji poluvodiča prilika je i za Hrvatsku koja u sklopu 43 milijarde eura vrijedne incijative priprema otvaranje edukacijskih centara.

Što ste propustili

Netokracija Podcast

Hrvati ne vjeruju influencerima, YouTubeu i blogovima

Kome vjerovati postaje sve važnije pitanje današnjice. Srećom, Hrvati jako vjeruju u svoje sposobnosti prepoznavanja lažnih vijesti. No, jesu li zbilja u tome tako dobri ostaje za vidjeti.

eUsluge

Kako koristiti Portal zdravlja, eLijekove i eHZZO?

Ako niste sigurni što sve digitalno možete obaviti kad su u pitanju javne zdravstvene usluge, niti kako iskoristiti njihove mogućnosti - od pretrage nalaza, izdavanja uputnica do odabira doktora - ovo je tekst za vas.

Panel

Hrvatski game developeri o stvaranju “ozbiljnih” videoigara

S predstavnicima game dev studija, ali i drugih privatnih tvrtki i dobrotvornih organizacija, raspravljamo o razvoju videoigara kojima svrha nije samo zabava, već i edukacija.

Intervju

Ivan Mrvoš: “Include više nije samo ‘onaj mali s pametnim klupama'”

Include, solinski startup poznat po pametnim klupama Steora, okrenuo se razvoju i proizvodnji novih proizvoda. Mrvoš, koji još nema ni 30 godina, a već je iskusni poduzetnik s respektabilnom karijerom, za Netokraciju je ispričao kako se i koliko ta tvrtka promijenila. Nedavno smo mogli pročitati da bi mogli promijeniti i vlasnika...

Esport

Peta sezona SET-a zaključena u Infobipu: Od 22 fakulteta pobjednički je varaždinski FOI

Student Esports Tournament, jedan od najpoznatijih studentskih esport događaja u Hrvatskoj, petu sezonu završio je u spektakularnoj LAN završnici koja se održala u prostorima Infobipa u Zagrebu.

Novost

Goran Bosankić u Field39 stiže na poziciju Chief Revenue Officera

Nakon više od 6 godina u Assecu SEE, a potom isto toliko u ABC Tech grupi, Goran Bosankić dolazi u Field39 kao Chief Revenue Officer i član Upravnog odbora.