GIS Cloud želi revolucionirati pristup geografskim podacima u poslovanju

GIS Cloud, jedan od najzanimljivijih hrvatskih startupa s zagrebačkog Seedcampa, ušao je u finale Seedcamp Weeka u Londonu. Više od 160 tvrtki i timova sudjelovalo je na osam Mini Seedcampova širom Europe i svijeta, a najbolji će se okupiti u Londonu. GIS Cloud je ušao u finale s internetskim GIS sustavom - geografskim informacijskim sustavom u računalom “oblaku”. Nakon uspješnog plasmana na Mini Seedcampu Zagreb, GIS Cloud želi potpuno izmijeniti poslovni pristup GIS sustavima. Hoće li uspjeti?

GIS Cloud, jedan od najzanimljivijih hrvatskih startupa s zagrebačkog Seedcampa, ušao je u finale Seedcamp Weeka u Londonu. Više od 160 tvrtki i timova sudjelovalo je na osam Mini Seedcampova širom Europe i svijeta, a najbolji će se okupiti u Londonu.

GIS Cloud je ušao u finale s internetskim GIS sustavom – geografskim informacijskim sustavom u računalom “oblaku”. Nakon uspješnog plasmana na Mini Seedcampu Zagreb, GIS Cloud želi potpuno izmijeniti poslovni pristup GIS sustavima. Hoće li uspjeti?

Čemu služe GIS sustavi? Pretpostavimo da tvrtka želi naći idealnu lokaciju za poslovnicu ili trgovinu koja ovisi o dobi i spolu stanovništva, prometnoj mreži i konkurentima. Mnogo podataka koje treba staviti u kontekst prostora. Sustavi poput GIS Clouda omogućuju da unesete sve takve podatke i povežete ih s lokacijskim informacijama olakšavajući rad svima koji se bave nekretninama, kartografijom, ekologijom, javnom upravom itd.

Oblak čini čuda

Dosad ste takve sustave mogli kupiti na CD-u, a cijena je bila primjerena namjeni – izuzetno su skupi. GIS Cloud želi primijeniti SaaS model u GIS industriji. SaaS odnosno software-as-a-service podrazumijeva plaćanje softvera kao usluge. Umjesto jednokratne skupe licence, plaćate nižu mjesečnu pretplatu i ne morate se brinuti o novim verzijama, jer uvijek koristite najnoviju na Internetu. Upravo je drugačiji pristup poslovanju razlog zbog kojeg je GIS Cloud prihvaćen na Seedcamp Week.

Seedcamp je svojevrstan inkubator odnosno investicijski fond koji pokušava okupiti tvrtke u najranijim fazama razvoja. Izabrane tvrtke dobivaju 50 tisuća eura za mali udio tvrtke i rad s njihovom mrežom mentora diljem svijeta: investitori, poduzetnici, marketinški stručnjaci itd. (Među njima je i autor ovih redaka). Seedcamp Week je tjedan u kojemu sudjeluje 20 najboljih startupa s Mini Seedcampova kako bi došli do investicije i rada s mentorima.

Intervju s Dinom Ravnićem, osnivačem GISClouda

GIS Cloud su osnovali Marko Šantić i Dino Ravnić. Samo za Netokraciju Ravnić, direktor GIS Clouda, otkrio je planove razvoja projekta…

Vaša tehnologija proizvod je za tvrtke i profesionalce – koliko vam ga je teško “prodati” – kupcima, investitorima, medijima…?

Dino Ravnic predstavlja GIS Cloud (Photo by Hrvoje Mihajlic)

Cloud Computing nova je stvar u GIS-u. Moglo bi se reći da uopće ni ne postoji, jer industrijom dominiraju “veliki igrači“ koji guraju tradicionalan softver po tradicionalnim poslovnim modelima. Inovacije, nažalost, nije bilo puno. Dok u drugim industrijama kao što je CRM (Customer Relationship Management) možemo primjetiti da cloud computing uzima sve više i više maha. Tom industrijom prije su vladale tvrtke kao što su Microsoft i SAP, dok danas možemo vidjeti da su sve više i više popularnije cloud computing tvrtke kao Salesforce i SugarCRM. U CRM-u 20 posto tržišnog udjela drži softver kao usluga. Taj podatak govori nam da javni i privatni sektor jako dobro reagiraju na takve poslovne modele i to nam daje pouzdanja da se ista takva revolucija može napraviti i u GIS-u.

GIS Cloud kao beta ima trenutačno više od 1.700 globalnih registriranih korisnika što se skupilo u manje od pola godine. Kako ne radimo još jednu socijalnu mrežu  već poslovni softver, jako smo zadovoljni tim brojem. Korisnici dolaze iz zemalja kao što su, prije svih, SAD i zemlje zapadne Europe, ali isto je tako jako puno korisnika iz zemalje kao što su Indonezija, Tajland, Južna Afrika itd.

Zbog izuzetno prihvatljive cijene sigurni smo da možemo svoj sustav ponuditi onima koji zbog financijskih razloga nisu prije tako nešto ni mogli razmotriti. Kako se spremamo izaći iz bête, imamo već i nešto komercijalnih korisnika iz Belgije, Australije, Južne Afrike i Indonezije. U Hrvatskoj se GIS Cloud, među ostalim, koristi u velikogoričkoj Javnoj vatrogasnoj postrojbi i u zagrebačkoj Zimskoj službi.

GIS Cloud je vrlo zanimljiv i u akademskim krugovima. Zainteresirana su sveučilišta poput Harvarda i MIT-a u SAD-u te Cambridgea u Velikoj Britaniji. Dosadašnji GIS je za potrebe obrazovanja svakako preskup, a Google Maps im ne odgovora. Što se tiče MIT-a susreli smo se i s profesorom s njihova GIS odjela, koji je oduševljen našim rezultatima i kojim nam je organizirao prezentaciju projekta na MIT-u ovog rujna i koji nam može pomoći otvoriti neka vrata u SAD-u.

Zašto bi netko za svoju aplikaciju koristio GIS Cloud umjesto Google Mapsa?

GISCloud daje detaljne geografske podatke...

To nas najčešće pitaju. Google Maps su zaista odlične karte i mnogi ih koriste u svakodnevnom životu. Čak i mi izravno konkuriramo Google Maps, ali ne sa GIS Cloud, već s projektom karte.hr, koji i uz pristutnost Google Mapsa posjećuje dobar dio hrvatskih korisnika. Ali to je druga priča.

Prva  i velika razlika je u tome što je GIS Cloud geografski informacijski sustav sa svim mogućnostima, a Google Maps je web mapping sustav. Karta je samo jedna od komponenata GIS-a. Tu su još podsustav za unos i mijenjanje podataka, analize, projekcije, spajanje na prostorne i neprostorne baze podataka, izvoz podataka itd. Također, Google Maps cilja na fizičke osobe, prije svega kao lokacijski servis: karte, navigacija, jednostavni mashup itd. I to zaista radi dobro. Za korištenje u pravim GIS projektima to je, međutim, i dalje vrlo ograničavajuće.

Primjerice jedan od problema koje možete imati s Google Maps je kartografska projekcija. Jeste li primjetili da Grenland na Google Maps izgleda velik gotovo kao i Južna Amerika, unatoč tome što je u stvarnosti njegova povšina svega 1/8 potonje? Zamislite sada da sa takvom preciznošću krenete računati povrišinu čestica u katastru ili da poljoprivrednicama računate subvencije na temelju površine. Takve su greške nedopustive. Google Maps koristi samo jednu i to globalnu kartografsku projekciju kako bi mogao prikazati cijeli svijet. Za vizualizaciju to može biti zadovoljavajuće, ali za bilo koju ozbiljniju primjenu svakako ne. S druge strane, GIS Cloud pruža podršku za sve globalne i lokalne projekcije, tako da možete dobiti visoku razinu preciznosti.

Još jedna razlika je API. Google Maps, kao što znamo, ima jako dobar API. Međutim, samo za rad s kartom na klijentskoj razini. Osim klijentske razine GIS Cloud pruža vrlo moćan REST API, koji omogućuje potpuno korištenje GIS Clouda na aplikacijskoj razini, što otvara mogućnosti široke primjene te integracije i prilagodbe s bilo kojim dekstop, web i mobilnim rješenjima.

Ne smatramo da nam je Google Maps konkurencija. Štoviše, omogućili smo vrlo zanimljive integracije Google Maps i GIS Clouda u kojem se Google karta može koristiti kao podloga, a kroz GIS Cloud se prikazuju dodatni kompleksni slojevi iznad Google karte. Integracija je vrlo jednostavna – potrebna je, naime, samo jedna linija Google Maps API koda.

Koji su vam daljnji planovi?

Uključite razne mape.

Planovi su, prije svega, snažaj razvoj tvrtke i proboj na globalna tržišta. GIS Cloud kao trenutačno globalno najzrelije GIS rješenje na bazi cloud computinga ima priliku povesti tržište u tome novomu smjeru. Planiramo u Hrvatskoj napraviti jaku baznu tvrtku, koja bi bila fokusirana prije svega na istraživanje i razvoj. Što se tiče širenja, planiramo se približiti glavnim tržištima otvaranjem podružnica u inozemstvu. Već imamo i dva suradnika u SAD-u, u Bostonu, koji nam pomažu u razvoju poslovanja, ali i u postavljanju prodaje za američko tržište.

Do sada je GIS bila industrija o kojoj se nije puno pisalo, Na žalost, tomu je uvelike tako zbog politike trenutačno vodećih igrača. Misija GIS Clouda je da to temeljito promijenimo. Ukratko, želimo učiniti GIS industriji ono što je Salesforce učinio CRM industriji.

Kao i druga SaaS rješenja poput poznatog Salesforcea, GIS Cloud će tim modelom omogućiti pristup podacima i manjim tvrtkama i organizacijama. Osim toga, GIS Cloud će imati i besplatan paket te pristup API-ju kako biste integrirali podatke u vlastite aplikacije. GIS Cloud je projekt s jasnim poslovnim modelom te ciljanom publikom koja je voljna platiti za ponuđene podatke. Tko zna, možda zaista uspiju promijeniti poslovanje geografskih informacijskih sustava.

Što vi mislite o GIS Cloudu?

Komentari

  1. Dražen

    Dražen

    09. 09. 2010. u 12:20 pm Odgovori

    Ekipa iz GisClouda nam se javila sinoć u ponoć, 10 minuta nakon što smo kreirali testni account sa ponudom da nam pomognu :-). Predviđam dobru budućnost.

  2. Damir

    Damir

    09. 09. 2010. u 5:39 pm Odgovori

    svaka čast ovom projektu. No ovom prigodom valja reći da je Seedcamp nešto kao dogovorna ekonomija po republičkom ključu u vrijeme Juge. Znači svaka republika mora nešto dobiti, da bude po ključu. Kad vidim sve ove projekte na Seedcamp weeku iz Južne Afrike, HR, SLO, BiH, Litve i hrpu poprilično nesuvislih ideja, postaje jasno zašto Europa definitivno zaostaje za Amerikom. Zato što ne kuži u čemu je bit. A to potvrđuje i broj međunarodno uspješnih projekata sa Seedcampa, tj nula.

    Dok drugi rade i bore se na tržištu, Europa se još uvijek igra Internet poduzetništva i nepovratno zaostaje. I nasanjkava naivne startupe. Što se da jasno zaključiti čak i dobivenim iznosom koji će odnijeti pobjednici. Dati udio u kompaniji, recimo 25% za 50,000 EUR investicije koliko daje Seedcamp je pokazatelj apsolutnog nepovjerenja u vlastiti projekat, a skoro i financijske nepismenosti. Taj iznos vani je dostatan za par mjeseci preživljavanja kompanije, što je apsurd. A taj iznos daje minimalnu valuaciju, tj. određuje da svaki ulagač sa daljnjih 50,000 EUR za još 25% udjela preuzima apsolutnu kontrolu nad kompanijom, sa 100.000 EUR ni luk jeo ni luk mirisao. A vlasnicima ostaje šipak. Pardon, ostaje im da se trude i razvijaju godinama za drugoga prema ugovoru, a ‘ulagač’ će obrati svo vrhnje ako kompanija ikad i uspije. Jer ne zaboravimo svaka slijedeća runda investicija smanjuje udjel vlasnika (dilution), pa dok se dođe do minimalno potrebnih par mil USD za daljnji razvoj, osnivači više praktično i nisu vlasnici.

    Ozbiljni startupi, znači oni malobrojni, koji imaju dobru ideju i vjeruju u svoj projekat traže i dobivaju 1,5 mil EUR ili USD za 20-40% vlasništva. I ne igraju se sa raznim Seedcampovima nego pregovaraju direktno sa VC fondovima.

    Danas već i angel investitori daju 500.000 USD/EUR za manjinske udjele u startupima.

  3. Dino Ravnić

    Dino Ravnić

    09. 09. 2010. u 7:42 pm Odgovori

    Hvala svima! Pogotovo Netokraciji i Ivanu na super pitanjima i članku 🙂

    Damire hvala i tebi, drago mi je da si povukao gornju temu pa ću rado iznijeti mišljenje jednog od tih “naivnih” startup-ova 😉

    Što se tiče postotaka Seedcamp “uzima” 8-10% i istina je da čak i za taj postotak to nisu veliki novci. Međutim, cilj tih novaca nije razvoj firme već to je novac koji će se trošiti u periodu mentorstva, pripreme i potrage za sljedećim ulagačem. Ono u čemu Seedcamp vrijedi je snažna mreža partnera, pravih ulagača. Danas kada je zaista teško doći do kapitala svaka pomoć je dobrodošla, pogotovo kada projekti izlaze na vanjska tržišta sa prostora kao što je Hrvatska. Činjenica je da tu još nije bilo ulaganja stranih fondova u start-up firme, Potezu i RSG možemo slobodno smatrati kao više domaći nego međunarodni kapital.

    Vjeruj, samostalno do zapadnih ulagača se teško dolazi, a još teže sa Balkana. I kada bi uspio potegnuti pregovore, njihova procjena rizika tebe im daje povoda da traže puno veći postotak nego kad bi se radilo o recimo američkoj ili britanskoj firmi. Projekt ili ideja može biti dobra, međutim oni ulažu u ljude i tu se mora stvoriti određena doza povjerenja koja se na kraju očita u većem ili manjem postotku.

    Seedcamp u takvim slučajevima je idealan partner. Kroz te događaje prođe se kroz hrpu kontakata, pitanja, mentorstva, prezentacija, validacije, da li priča drži vodu, itd. Taj tjedan je zaista intezivan: http://seedcamp.com/pages/scw_2010 što znači da na kraju kada se prođe kroz sve to, kada se pobjedi, projekt je puno manje rizičan u očima ulagača jer je prošao kroz sve te procese i validiran je. Rezultat svega je da prisutnost Seedcamp-a u vlasništvu ti omogućuje puno bolju poziciju u pregovorima nego da dođeš pred VC sam sa “ceste”.

    Bilo bi idealno kada bi model Silicijske doline mogao i u Europi proći, da imaš sve na jednom mjestu, međutim to jednostavno nije moguće. Amerika je jedno veliko homogeno tržište, dok Europa je rascjepkana kroz razne kulture, mentalitete, itd. tako da princip turneje koju Seedcamp radi čini se kao jedini lijek za pronaći i okupiti najbolje.

    Inače fondovi vani dobro znaju da osnivače se može dobro motivirati jedino kada im se da osjećaj da oni rade za sebe. Takvu vrstu motivacije koja mora potaknuti iznimnu kreativnost i predanost ne možeš dobiti visokim plaćama i radom za drugog.

  4. Ivan Brezak Brkan

    Ivan Brezak Brkan

    09. 09. 2010. u 8:17 pm Odgovori

    @Damire Koliko to startupova “koji vjeruju u svoj projekt” u seed fazi dobivaju 1.5 milijuna, posebice sada, posebice u Europi. Kao što je rekao Dino, nije poanta samo u Seedcampovim Eurima.

    Dapače, trenutno sve vuče u smjeru koji je suprotan onome što govoriš. Startupovi trebaju sve manje i manje investicija za pokretanje svog poslovanja. Ne moraju kupovati servere i mnoge druge stvari i usluge koji su im inače uvjetovale da od VC-a traže velike pare. Trenutno raste utjecaj tzv. “superanđela” upravo zbog toga što startupi ne žele dati odmah ogroman postotak VC-ima za nepotrebno velike investicije. O Seedcampu i uspjehu projekata koji iz njega izlaze svakako možemo raspravljati, ali to ovdje nije tema – iako bi se vrlo vjerovatno složili oko mnogo toga.

    Vjerovati u svoj projekt ne znači tražiti veliku investiciju. Tko god misli da mora uzeti investiciju kako bi mu projekt uspio zapravo pokazuje apsolutno neznanje poslovanja. Svaka tvrtka i projekt trebat će investiciju koja odgovara njenim planovima i ambicijama. Mediji mogu boostrapati, itd. Dapače, prevelik broj osnivača, umjesto da smisle način kako bi se projekt mogao sam financirati, samo ganjaju investicije. Investiranje time postaje poslovni model umjesto stimulansa za tvrtke s velikim potencijalom.

  5. Damir

    Damir

    09. 09. 2010. u 11:16 pm Odgovori

    ako dozvolite

    jedini kriterij za prave VC-e, one dokazane koji znaju što rade (tj one koji ti neće upropastiti projekat) je odličan i široko primjenjiv poslovni model. Njima ne treba dobra veza, saznanje da je Seedcamp ili netko sličan investirao 50.000 EUR, već jedino dobar poslovni model. Ono što preostaje vlasniku ‘dobrog poslovnog modela’ jest da dođe do nekoga čije mišljenje VC cijeni, bivšeg ulagača, konzultanta, svejedno. To je vrlo uobičajeni način pristupa. Ako projekat valja super, ako ne bit ćeš odrezan vrlo brzo.

    Nažalost, veliki dio vlasnika startupa pokušava preko raznih Seedcampa doći do validacije svojih projekata, umjesto da sami vjeruju u njih. VC to vidi kao take money and run (ako ti mene moraš pitati za potvrdu da je tvoj projekat vrijeadan onda neću uložiti), zato je i uspjeh ograničen. Sličnu smo praksu nažalost vidjeli i na našim prostorima (to naravno nema veze sa tobom Berislav). Posljedica toga je da danas po našim krajevima šeta puno manje invstitora nego prije 10 godina, jer takve se informacije brzo prošire.

    Tvrdnja da se do zapadnih investitora teško odavde dolazi dosta je diskutabilna. Šta je to zapadni investitor, a što je to balkanski startup. To ne razumijem, jesu li ovi ‘zapadni’ pametniji ili viši rastom. Ili brže trče, ne razumijem. VC ulaže u ideju i posvećenost tima ideji. Ako tim nema nobelovca ili poznatog Harvard diplomanta za CEO, uvijek se može jednog privući davanjem udjela (ukoliko se želi upropastiti projekat). Rumunjski eRepublik ima sjedište kompanije u Rumunjskoj, Irskoj i Španjolskoj. Skype je osmišljen u Švedskoj, razvijen u Estoniji a korporacijski registriran posvugdje. Lakše je biti u New Yorku ali to ne može zaustaviti dobar projekat.

    Što se tiče veličine investicije, nažalost ima naznaka da investitori smanjuju tzv. razlog za velike investicije, zbog tobože nižih cijena tehnologije i pogona. Nažalost to je udica za naivne startupe jer kada na zapadu dobiješ 300.000 USD gotovo je sigurno da nećeš ništa napraviti. Internet razvoj projekata se odvija sve brže i više nitko nema 2-3 godine vremena da se pozicionira na tržištu i naraste. Sa 300.000 ne možeš ništa. Zato relevantni startupi u pravilu dobijaju preko 1mil USD sa tendencijom novih investicija svake godine. Potrebno je dosta pažnje posvetiti tzv. početnom ‘scale modelu’ investiranja, jer ako daš 40% kompanije za 300.000 USD već u startu si gotov, jer ti ne ostaje dovoljno vlasništva za slijedeće runde investiranja. A i ostali investitori ne vole ući ako je ostao mali postotak a valuacija kompanije je niska.

    I kao odgovor tebi @Ivane valuacija kompanije nema veze sa time koliko kompanija treba za pogon već procjena buduće vrijenosti kompanije (kroz zaradu itd). Npr ako ja smislim algoritam bolji od Google-a i trebam 10.000 USD za održavati projekat, mogu svejedno tražiti 10-20 mil USD i vjerojatno ću ih dobiti.

    Ima tu još dosta caka, Internet biznis je sve u svemu komplicirana djelatnost, zato i tako malo projekata uspijeva. Što bi rekli, to je samo za prave šmekere 🙂

  6. Ivan Brezak Brkan

    Ivan Brezak Brkan

    10. 09. 2010. u 12:55 am Odgovori

    @Damir Upravo je problem u tome što bi svi uzeli investicije koliko mogu, ne razmišljajući o ničemu drugome. Možeš ti dati i 90 posto startupa za više love, ali ako ta lova u praksi ne koristi – čemu? Krajnja poanta firme je da zaradi, a ne da potroši investiciju. Govorimo o returnu koji je bitan osnivačima, a ne investitorima.

  7. Dino Ravnić

    Dino Ravnić

    10. 09. 2010. u 1:00 am Odgovori

    @Damir

    Jasno da je ključan poslovni model, a ne veza. Ali što ako imaš odličan poslovni model, a nitko za njega ne čuje? Jako je teško dobiti 5 minuta kod pravih ljudi. Sigurno je bila hrpa Twittera, Facebook-a, itd. diljem svijeta prije njih samih. Dobre ideje se stalno rađaju, a u internet business-u definitivno vrijedi ona “na pravom mjestu u pravo vrijeme”. Što se tiče konzultanata, oni isto obično rade ili na success fee ili na success equity pa se na kraju sve svodi na istu priču kao kod Seedcampa.

    Slažem se da nije niti dobar niti zdrav pristup raditi projekt sa jedinim ciljem da bi se dobio Seedcamp ili bilo kakav seed novac, to sigurno ne može dobro završiti i takvi pokušaji se obično rano i detektiraju.

    GIS Cloud validaciju ne traži na Seedcampu, imamo svoje korisnike koji su prepoznali što radimo i to je ono što je bitno. Seedcamp je tu radi mreže i savjeta. Stvar se razvija preko dvije godine i vrijeme da se podigne na sljedeću razinu. Dapače, susret sa pojmom “investicija” ovaj je projekt doživio tek prijavom na Mini Seedcamp u Zagrebu i kako stvari trenutno stoje, Seedcamp nije jedina opcija.

    Što se tiče zapada vs. balkan, to je čisto vezano za određene predrasude za ovaj prostor i općenito istočnu Europu. Dakle, ideja je dovući ovdje kapital, da se ovdje u Hrvatskoj napravi jaki business. Kad pričaš recimo sa američkim VC-om obično kažu; ako hoćeš njihov novac, moraš doći gore. Kako u Europi nemamo silicijskih dolina, Seedcamp bi mogao biti taj koji će povezati dobre projekte i prave ljude. Ako to uspijevaju, zašto ne bi imali nekog interesa?

    Nadam se da će se stvari promijeniti i da možemo i mi tome pridonijeti, ako je jedan Fred Wilson pod dojmom i hvali regiju, onda ima nade: http://www.avc.com/a_vc/2010/07/seedcamp-2010.html 🙂

  8. Damir

    Damir

    10. 09. 2010. u 10:45 am Odgovori

    dečki sve ja to razumijem i podržavam. Ali stvarnost je dosta gruba, ako ne nađeš nekoga tko će ti dati relativno puno novaca, slabe su ti šanse da uspiješ (osim ako ne radiš nešto jako specifično kao vi sa gis cloud, držim palčeve). Jer vrijeme radi protiv svih, npr Foursquare se trudi oko PR-a i prepoznatljivosti i onda dođe Facebook i objavi da pokreće sličnu stvar i odjednom Foursquare je u problemima. Vjerojatno će preživjeti jer je dobio dosta love, ali njegovi konkurenti sa manje love su vjerojatno propali. O tome govorim, nema se vremena za neke kulturne i standardne načine podizanja projekta.

    Znači @Ivane ako želiš dobro sebi i svojem projektu, moraš misliti na to da dobiješ čim više love u čim kraćem vremenskom roku (pritom dajući čim manji postotak vlasništva). Pritom nitko ne govori da firma tu lovu mora i potrošiti, glavno da je u rezervi i na raspolaganju (a dio možeš i izvući kao što su pametno napravili deki iz Foursquare). Samo lova može ti omogućiti da guraš projekat do trenutka kada postane profitabilan.

    Što se tiče predrasuda za Balkan, one će se promijeniti tek kada neki Skype odavde probije led i dobije veliku lovu. To će olakšati drugima, dotad treba ići ‘tamo kod njih’ i napraviti sve što se može da se projekat ‘napumpa’ no najvećih mogućih razmjera u najkraćem roku. Pustimo romantiku, kada se zaradi lova onda se ima vremena razmišljati romantici.

    Ugledajmo se na strance i ne budimo razmaženi. Za jednog Šveđanina ili Nijemca nije problem odseliti npr. u Silicijsku Dolinu radi uspjeha projekta, ili tamo putovati svaka 2 mjeseca. Kod nas je to vidim još tabu i mislimo da oni trebaju dolaziti nama. Neće oni dolaziti nama dečki, tko se time zanosi samo gubi vrijeme. Mi trebamo odlaziti njima kao što su naši stari išli u potrazi za kruhom.

    srdačan pozdrav

  9. Dino Ravnić

    Dino Ravnić

    10. 09. 2010. u 1:05 pm Odgovori

    @Damir Slažem se sa tobom u nekim stvarima, istina da je lova bitna, ali gledajući naš projekt nije presudna. GIS Cloud je specifičan i super bi nam došlo ekstra love, ali ako smo ga do sada uspjeli potpuno sami dovesti do prodajne faze mogli bi teoretski dalje i organiskim rastom. Pravi novac treba samo da se uhvati ovaj trenutak i prilika koju imamo, a to je da smo tu prvi i kao takvi da se brzo razvijemo i povedemo tržište.

    Naravno da ćemo napraviti sve što treba pa i potegnuti preko bare, ali istovremeno vjerujem da bi Hrvatska mogla biti idealna kao R&D zemlja jer imamo talenta, još da se malo porezna politika dovede u red bila bi to idealna zemlja za razvoj u IT-u, ipak je i u ovoj klimi GIS Cloud nastao 🙂

  10. Berislav Lopac

    Berislav Lopac

    10. 09. 2010. u 2:19 pm Odgovori

    Damire, lijepo si se raspisao, i dosta toga stoji, svaka čast. Nažalost, puno više čitam iz onoga što nisi napisao, a to je da jednostavno u tvom znanju ima jako puno rupa. Ideš u dobrom smjeru, samo naprijed, još malo prakse i biti će nešto od tebe. Dosta bi za tvoju vjerodostojnost učinilo i kad se ne bi skrivao iza anonimnosti. 🙂

    I da, nisi mi odgovorio na pitanje gore…

  11. Damir

    Damir

    10. 09. 2010. u 3:33 pm Odgovori

    @Dino stoji što kažeš i odlično je da ste već u fazi zarade od proizvoda, no vi ste u utrci sa vremenom. Da li će doći netko sa više love i iskopirati vas, pa udariti u reklamu nikad se ne zna.

    Ovo da smo zemlja idealna za R&D stoji i tu se potpuno slažem. Moramo samo malo poraditi na pobjedničkom mentalitetu.

    @Berislav, anonimnost je odabrana slučajno, kod nas se svi znaju i kritika se ne shvaća uvijek kao dobronamjerna već više osobno, pa zašto da se kvare odnosi bez stvarnog razloga (to je iz iskustva). Da ima rupa u mom znanju sasvim je moguće, sve je to konstantno učenje. Ako imaš kakav savjet za podijeliti uvijek ću ga rado čuti (i reći svoje mišljenje).

    Re. našeg projekta, mi imamo razrađeni projekat/model u koji potpuno vjerujemo, imamo jasan cilj i planirani put kako do tog cilja doći. Sve ostalo je na sudbini tj. na LAw of Attraction 🙂

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Svoj novčanik od sada i u Hrvatskoj možete zamijeniti – aplikacijom!

Za Google Pay ste vjerojatno već čuli, ali ako nemate račun u nekoj stranoj banci, niste ga mogli niti koristiti u Hrvatskoj. To se sada mijenja - ali samo za neke.

Kultura 2.0

Zašto je HRT ukinuo HD čim je završilo Svjetsko prvenstvo (i tek onda predstavio novi HRTi app?!)

Nova HRTi aplikacija stigla je tek nakon završetka Svjetskog prvenstva u nogometu, a nakon prvenstva se čini kako trebamo i zaboraviti da ćemo zemaljskim signalom dobiti HD programe u skorije vrijeme. Zašto?

Startupi i poslovanje

Good Gameov žiri odlučit će kojem hrvatskom startupu ide 100 tisuća kuna!

Nakon uspješnog trećeg izdanja Good Gamea ove godine, od kotizacija timova prikupljeno je 100 tisuća kuna, a taj novac će se investirati u jednu poslovnu ideju. Koja će to biti saznat ćemo na Good Game Liftoffu u rujnu ove godine, ali za sada znamo imena članova žirija koji će tu odluku i donijeti.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Zakon o doprinosima: Uključite se u javnu raspravu za spas malih tvrtki!

Jedno od rijetkih povećanja plaća kojima se mnogi neće veseliti. Tisuće malih i mikro poduzeća, a među njima brojna iz IT industrije, mogli bi se naći na rubu propasti ako prođe nova Vladina izmjena i dopuna Zakona o doprinosima.

Kultura 2.0

Živjeti od glazbe u Hrvatskoj: Svirali su u garažama, a sada produciraju za video igre

Donosimo priču četiri glazbenika, producenta i kompozitora kroz put nekonvencionalne glazbene karijere: kako se sklada za gaming blockbustere?

Digitalni mediji

Infowars dokazuje da su društveni mediji – mediji bez odgovornosti (čak i kod nas)

Društveni mediji ne žele imati odgovornost kakvu imaju mediji, njihovi novinari, urednici. A opet, imaju je.

Društvene mreže

Trebamo li ‘out of office’ za Facebook, LinkedIn i Instagram (i kako ga postaviti)

Je li vrijeme da postavimo 'out of office' i na društvene mreže, ne samo službeni email?

Internet marketing

Kako Poreznoj upravi dokazati da doista obavljate digitalne, a ne fiktivne usluge?

Kako dokazati da je digitalna usluga koju ste prodali klijentu zapravo digitalna usluga, a ne samo nešto fiktivno osmišljeno samo kako biste zgrabili te pare, pitanje je koje postaje sve aktualnije u vremenu kada sve više tvrtki posluje isključivo ovim putem, a posebice kad ovakvi slučajevi postaju predmet istrage USKOK-a.

Društvene mreže

Sad kad znate koliko trošite Facebook i Instagram, blokirajte ih (znamo da ne-će-te)

Godinama nakon što smo se počeli time opterećivati, Facebook nam je predstavio (pre)jednostavan alat koji nam otkriva koliko točno godi… minuta trošimo, ne samo na njemu, nego i Instagramu. Je li ovo znak da konačno blokiramo društvene mreže - ili možemo biti iskreni sami sa sobom kako ih koristimo?