Web stranice će vas putem Firefoxa uskoro “gnjaviti” obavijestima kad niste na njima
Ivana (Ivy) Gutierrez
05. 02. 2012.
Mozilla razvija sistem push notifikacija za Firefox koji će korisnicima tog browsera omogućiti da dobivaju male obavijesti od internetskih stranica koje su posjetili, bez potrebe da ih drže otvorenima u nekom tabu. Sistem bi trebao funkcionirati i na mobilnim uređajima. Upravo su push notifikacije najveća prednost nativnih aplikacija za mobilne operativne sustave poput Androida i iOS-a, smatraju u Mozilli. Nadaju se da će uvođenje push notifikacija u browser smanjiti prednost koju nativne aplikacije imaju na mobilnim uređajima i učiniti web kompetitivnom platformom, piše Ars Technica.
Mozilla razvija sistem push obavijesti za Firefox koji će korisnicima tog preglednika omogućiti da dobivaju male obavijesti od internetskih stranica koje su posjetili, bez potrebe da ih drže otvorenima u nekom tabu. Sistem bi trebao funkcionirati i na mobilnim uređajima.
Upravo su push obavijesti najveća prednost nativnih aplikacija za mobilne operativne sustave poput Androida i iOS-a, smatraju u Mozilli. Nadaju se da će uvođenje push notifikacija u browser smanjiti prednost koju nativne aplikacije imaju na mobilnim uređajima i učiniti web kompetitivnom platformom, piše Ars Technica.
Jeff Balogh je na svom blogu opisao kako će Mozilline push obavijesit funkcionirati:
- Servis koji može slati poruke korisnicima morao bi biti hostan negdje na internetu i za svakog korisnika generirati jedinstveni URL;
- Firefox bi objavio JavaScript API koji bi internetske stranice koristile da dobivanje dopuštenja da određenom korisniku šalju push notifikacije;
- Nakon što korisnik da svoj pristanak, pretraživač (u ovom slučaju, Firefox) bi stranici dostavio jedinstveni URL za tog korisnika;
- Stranica šalje obavijest servisu za notifikacije, koji bi je proslijedio korisniku u browser i na mobilni uređaj.
Bitno je napomenuti da, iako postoje stranice koje pokazuju obavijesti korisnicima na računalu (poput Gmaila ili Seesmic Weba u Chromeu), usluga radi samo ako je stranica otvorena u jednom od tabova. Novi Mozillin projekt neće imati to ograničenje i radit će i kad korisnici nisu na stranici koja šalje obavijest, što znači da će Firefox morati biti stalno spojen s centrom za obavijesti.
Prema statistici dostupnoj na w3schools.com, u prosincu 2011. Firefox je koristilo 38 posto korisnika interneta, što predstavlja pad od 5% u toku 2011. godine. U istom periodu broj korisnika Chromea povećao se s 24 posto na skoro 35 posto.
Pokušava li Mozilla uvođenjem nove funkcije osigurati svoje mjesto najpopularnijeg pretraživača interneta? Biste li zbog ove funkcije prešli na Firefox, posebno ako biste korištenjem Firefoxa na mobitelu (umjesto Safarija i Opere Mini) mogli izbrisati desetak posebnih aplikacija?
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
el.gambo
05. 02. 2012. u 11:18 am
Molim da pročitate ovo http://www.impressivewebs.com/browser-usage-stats/ i ne koristite w3schools statistike.
Zahvaljujem.
Ivana Šaškor
05. 02. 2012. u 11:22 am
Hvala na komentaru, drugi put će statistika doći iz drugog izvora! 🙂
Vice
05. 02. 2012. u 11:59 am
Ne predstavlja pad od 5% nego pad od 5 postotnih poena, a pad zapravo iznosi 11.92% 🙂
Ivica Kartelo
05. 02. 2012. u 12:52 pm
http://en.wikipedia.org/wiki/Push_technology i http://en.wikipedia.org/wiki/Pull_technology Manufaktura se zasnivala na Pull prodaji – dosli bi kod postolara kad vam treba postolar, kod krojača kad vam treba krojač. Industrija zadnjih 100 godina se zasniva na Push-prodaji jer je automatizacija dovela do izbacivanja puno proizvoda po niskim cijenama u jedinici vremena. Ali, sad imamo informacijsku industriju u kojoj se ponovo vraca pull-prodaja. Raspadanjem energetske industrije, s masom zaposlenih koji sad gube posao, nastaje masa poslovnih niša s jednim zaposlenim. Taj jedan niti stiže zasipati narod s push-prodajom, niti bi narod otrpio da ga zasipa milijarda nisa umjesto do jucer par korporacija. Veliko ce biti besplatno – socijalne platforme, komunikacijska infrastruktura na kojima ce se odvijati pull-push transakcije u glavnoj “time line” oko koje cemo i dalje imati pull-push. Na klijent strani ce situacija biti cista bez push-prodaje u konacnici. Sad cemo imati invaziju push-prodaje jer kao to nije spam, pa ce i socijalne mreze slati u nase ime, bez pitati nas, okolo ljudima mail-pozivnice da ih mi pozivamo. Sve ce to trajati dok zakon eksplicitno ne zabrani. Tad ce opet nastati neki kanali za push, ali pobjednicka taktika prodaje na duge staze je pull. Radite svoj posao, a kome treba vas proizvod on ce vas pronaci. Pa cemu onda tolika strka i muka oko trazilica i socijalnog medija nego da brzo dođemo do informacije i pokucamo na prava vrata za nas.