Hrvatski Farseer, pobjednik Podima, planira postati Excel na steroidima

Hrvatski Farseer, pobjednik Podima, planira postati Excel na steroidima

Promiče li se na obzoru još jedan uspješan domaći SaaS? Farseer je aplikacija za financijsko planiranje koja ubrzano izrasta u Excel na steroidima i pobire nagrade u inozemstvu.

U jakoj regionalnoj konkurenciji, hrvatski startup Farseer odnio je prvu nagradu na natjecanju u sklopu konferencije Podim, održanom od 18. do 20 svibnja u Mariboru u Sloveniji. Farseer je softver za financijsko planiranje i izvještavanje za tvrtke kojima tablični kalkulator Excel nije dovoljan ili ga prerastaju, rekla je su-osnivačica Farseera Matija Nakić, inače dopredsjednica za razvoj proizvoda u softverskoj tvrtki Five.

Svi koji moraju budžetirati i pratiti troškove, prihode i uz to vezane KPI-jeve – a trebaju izvještavanje brže od onoga koje može ponuditi ručno prepisivanje iz raznih sustava u Excel – dobri su potencijalni korisnici Farseera.

Kad Excel počne pucati po šavovima

Naime, pojasnila je Matija, Excel počinje pucati po šavovima kada na njemu radi više uposlenika, a ima i nisku razinu sigurnosti, moguće je napraviti greške u izračunu koje je nemoguće detektirati i nema nikakve kolaborativne funkcionalnosti.

Dodatni problem Excela je što je puno manualnog posla ako želite primjerice promijeniti organizaciju planiranja, usporediti s realizacijom ili samo napraviti više verzija plana.

Razvoj ove financijske aplikacije traje 3 godine, pri čemu su svi članovi tima ujedno radili i na drugim projektima, odnosno svojim redovnim poslovima.

Farseer omogućuje da više korisnika može istovremeno budžetirati, davati zadatke i brzo kreirati više verzija plana u sučelju vrlo sličnom Excel, pojašnjava Matija:

Svaki korisnik vidi samo podatke na koje ima pravo i lako se prati povijest izmjena brojki. Pored toga postoje i naprednije funkcionalnosti koje omogućuju višedimenzionalno izvještavanje i simulator za kreiranje različitih scenarija te testiranje njihovog utjecaja na ključne KPI-jeve. Ako želite promijeniti organizaciju plana, u Farseeru je dovoljan drag&drop tog odjela ili vrste troška u novu destinaciju.

Nedavno su dodali i mogućnost povezivanja bankovnih izvadaka i praćenje tijeka novca, značajke korisne i manjim tvrtkama.

Za modul učitavanja podataka o realizaciji, kako bi ih se moglo usporediti s planiranim vrijednostima, dobili su sredstva HAMAG-BICRO-a i razvijaju ga u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.

Platforma bez kodiranja

Postojeća rješenja za financijsko planiranje i analizu su kompleksne platforme s predefiniranim modulima za planiranje plaća, modulima za CAPEX, modulima za projekte… ističe Matija:

Kako biste implementirali takvu platformu potrebno je dosta novaca, ali i vremena kako bi obučili ljude da se prebace iz Excela u gomilu formi koje sad moraju klikati kako bi budžetirali npr. troškove za svoj odjel. Zbog toga gotovo 90 posto tvrtki još uvijek koristi Excel.

Farseer

Farseer bi definitivno mogao zadovoljiti potrebe niza korisnika kao code-free platforma s vrlo intuitivnim sučeljem na kojoj se može brzo kreirati sve od kućnog budžeta, do iznimno kompleksnih financijskih modela i simulacija.

Spojili smo najbolje od Excela i modernih cloud platformi, što Farseer čini idealnim lightweight softverom za tvrtke koje prerastaju Excel, ali ne žele ući u grandiozne implementacije postojećih rješenja.

Ideja rođena u muci

Inicijalna ideja pala je na pamet Zrinku Doliću, jednom od suosnivača Farseera i direktoru tvrtke Pimatico, dok se zlopatio u telekomu tijekom učestalih planiranja i predviđanja u ogromnim excelicama, priča mi Matija:

Proces je bio manualan i kaotičan. Kako je Zrinko inženjer, pomislio je da mora postojati bolji način. Okupio je ekipu i evo, sad smo tu.

Razvoj ove nesvakidašnje financijske aplikacije traje 3 godine, pri čemu su svi članovi tima ujedno radili i na drugim projektima, odnosno svojim redovnim poslovima. Sudjelovalo je ukupno šest ljudi, redom razvojni programeri specijalizirani za mobilne i web tehnologije iz softverske agencije Kod Biro.

Prošle godine bili su i dijelom predakceleracijskog programa zagrebačkog Startup Factoryja, a u jednom trenutku odlučili su se uključiti i u program Tech Boost jer im je bila zanimljiva mogućnost suradnje sa startupovima iz regije, ali i sudjelovanja u jakom regionalnom natjecanju.

Intenzivan i zahtjevan progra

Iza Tech Boost predakceleracijskog programa stoje njemački fond Finance in Motion i estonski B2B akcelerator Startup Wise Guys. Kod nas ga provode Poduzetnički centar Krapinsko-zagorske županije i ured organizacije World Business Angel Investment Forum za Hrvatsku, uz podršku investicijskog fonda Fil Rouge Capital.

Tech Boost je program koji nudi mogućnost promišljanja i razvoja poslovanja prvenstveno timovima koji razvijaju određena tehnološka rješenja – ne samo razne aplikacije ili programe, već i spoj programskog rješenja koje ima svoj pripadajući hardver.

Program traje 8 tjedana i obuhvaća online edukacije o razvoju poslovanja, investicijama, prodaji, predstavljanju i drugim poduzetničkim temama važnim za održivi razvoj i rast te mentorstvo. Završava intenzivnim jednotjednim kampom.

Svi sudionici Tech Boost programa automatski su ušli u polufinale natjecanja za poduzetnike početnike u sklopu Podima. Osim što su odnijeli prvo mjesto, tim Farseera je time izborio i pravo na sudjelovanje u natjecanju EFSE Entrepreneurship Tournament koje će biti održano u listopadu u Sarajevu.

Helena Matuša, zamjenica ravnateljice Zagorske razvojne agencije, direktorica ureda WBAF-a u Hrvatskoj te mentorica i organizatorica programa Tech Boost, navodi ključne kriterije kod odabira sudionika:

Tim i njegova kvaliteta, kompetitivnost proizvoda i usluga koje tim razvija – koliko su skalabilni i inovativni – te jasna predodžba tima u kojem dijelu će se dalje razvijati.

Ključni sastojci uspjeha

Za izvrstan rezultat na Podimu, uvjerena je Matija, bilo je važno to što Farseer ima dobar proizvod, tim i tržišni potencijal.

Na tim temeljima smo izgradili priču i prezentirali najbolje što možemo. Odgovori na pitanja su vrlo često presudni faktor jer se za pitch svi pripreme. Mislim da smo dobro odradili sve navedeno, a na kraju su se i neke zvjezdice poklopile jer su svi timovi u finalu bili dobri.

Osim što su odnijeli prvo mjesto, tim Farseera je time izborio i pravo na sudjelovanje u natjecanju EFSE Entrepreneurship Tournament koje će biti održano u listopadu u Sarajevu.

Helena je naglasila kako je Farseer tim izuzetno nabijene pozitivne energije, fokusiran na posao koji rade, s izrazitim tehničkim i tehnološkim znanjem, poznavanjem poslovnih procesa, a koji je umješno posložio rast i razvoj svoje tvrtke.

Tijekom programa Tech Boost su otvoreno su prihvaćali sugestije mentora, afirmativno su u svoj poslovni model implementirali alate koje su preuzeli u programu. Uz to, iskoristili su mentore za približavanje ciljanom tržištu, umrežili su se te svoj proizvod i poslovni model podigli na višu razinu.

Prezentacija na Podimu pokazala je kako barataju terminologijom. Jasno i precizno su odgovarali na pitanja i predočili viziju kako će postići svoj cilj. Uz to, njihov proizvod je drugačiji i zadovoljava potrebe tržišta. Sve skupa, to je bila dobitna kombinacija koja je dovela do zasluženog uspjeha.

Budućnost je SaaS

Što dalje? Matija nam je otkrila kako namjeravaju Farseer gurati prema modelu Software-as-a-Service (SaaS).

Trenutno poboljšavamo sučelje kako bi onboarding korisnika bio samostalan i brz.

Tijekom ljeta čeka ih redizajn sučelja, skupa s dodavanjem nekoliko novih funkcionalnosti koje će, njenim riječima rečeno: “pretvoriti Farseer u Excel na steroidima”. Nadaju se imati tridesetak korisnika do kraja godine, prognozirala je Matija.

Što se programa Tech Boost tiče, nova runda počinje u rujnu ove godine, Helena najavljuje:

Osmišljen je kao boutique program za maksimalno 10 – 12 timova u jednom turnusu. Ovo je optimalan broj koji omogućuje visoku kvalitetu izvedbe, ali i to da se voditeljica programa u Poduzetničkom centru Krapinsko-zagorske županije Romana Kerep i mentori mogu u punoj mjeri posvetiti timovima i projektima.

Svi koji se žele priključiti svakako neka razmisle o kompetitivnim prednostima svog proizvoda, o strukturi svog tima, vrijednostima koje njeguju te imaju li volje odvojiti vrijeme za sudjelovanje.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Josip

    Josip

    08. 06. 2020. u 11:13 am Odgovori

    Bilo bi vrijeme da se nakon svih tih silnih ‘uspjeha’, pobjeda, ‘IT genijalaca koji osvajaju svijet’ i ostale samohvale konačno skromno pojavi jedan startup koji je stvarno uspio. Zasad ništa, koji god su krenuliti sa samohvalom su gotovo svi su propali ili se više ne čuje za njih, toliko hvalospjeva a sve uzalud. Radi se i dalje o svega par uvijek istih startupova koji vani rade relativno dobar posao iako ne naročit u usporedbi sa drugim startupima. Pa jedna Estonija sa 1 mil stanovnika nas debelo šiša sa više poznatih startupova. Stoga stvarno ne vidim više razlog za tolike besmislene hvalospjeve, prijeđimo konačno sa pompoznih riječi na djela.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Startupi

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Tehnologija

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Što ste propustili

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Novost

Najveća hrvatska luka u Pločama postat će pametna, uz sufinanciranje iz EU od skoro milijun eura

Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.

Tvrtke i poslovanje

Bajke u digitalnom svijetu: Pinokio djeci priča o lažnom predstavljanju, a tri praščića o slabim lozinkama

Stotine ljudi podržale su humanitarnu akciju tvrtke Combis i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Programiranje

Upoznajte Retriever, platformu FER-ovog TakeLaba koja rudari po 30 domaćih web portala

Retriever zagrebačkog TakeLaba može analizirati milijune članaka objavljenih na hrvatskome u posljednjih 20 godina, a sprema se i na iskorak u regiju. 

Tvrtke i poslovanje

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Programiranje

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?