Promiče li se na obzoru još jedan uspješan domaći SaaS? Farseer je aplikacija za financijsko planiranje koja ubrzano izrasta u Excel na steroidima i pobire nagrade u inozemstvu.
U jakoj regionalnoj konkurenciji, hrvatski startup Farseer odnio je prvu nagradu na natjecanju u sklopu konferencije Podim, održanom od 18. do 20 svibnja u Mariboru u Sloveniji. Farseer je softver za financijsko planiranje i izvještavanje za tvrtke kojima tablični kalkulator Excel nije dovoljan ili ga prerastaju, rekla je su-osnivačica Farseera Matija Nakić, inače dopredsjednica za razvoj proizvoda u softverskoj tvrtki Five.
Svi koji moraju budžetirati i pratiti troškove, prihode i uz to vezane KPI-jeve – a trebaju izvještavanje brže od onoga koje može ponuditi ručno prepisivanje iz raznih sustava u Excel – dobri su potencijalni korisnici Farseera.
Kad Excel počne pucati po šavovima
Naime, pojasnila je Matija, Excel počinje pucati po šavovima kada na njemu radi više uposlenika, a ima i nisku razinu sigurnosti, moguće je napraviti greške u izračunu koje je nemoguće detektirati i nema nikakve kolaborativne funkcionalnosti.
Dodatni problem Excela je što je puno manualnog posla ako želite primjerice promijeniti organizaciju planiranja, usporediti s realizacijom ili samo napraviti više verzija plana.

Farseer omogućuje da više korisnika može istovremeno budžetirati, davati zadatke i brzo kreirati više verzija plana u sučelju vrlo sličnom Excel, pojašnjava Matija:
Svaki korisnik vidi samo podatke na koje ima pravo i lako se prati povijest izmjena brojki. Pored toga postoje i naprednije funkcionalnosti koje omogućuju višedimenzionalno izvještavanje i simulator za kreiranje različitih scenarija te testiranje njihovog utjecaja na ključne KPI-jeve. Ako želite promijeniti organizaciju plana, u Farseeru je dovoljan drag&drop tog odjela ili vrste troška u novu destinaciju.
Nedavno su dodali i mogućnost povezivanja bankovnih izvadaka i praćenje tijeka novca, značajke korisne i manjim tvrtkama.
Za modul učitavanja podataka o realizaciji, kako bi ih se moglo usporediti s planiranim vrijednostima, dobili su sredstva HAMAG-BICRO-a i razvijaju ga u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.
Platforma bez kodiranja
Postojeća rješenja za financijsko planiranje i analizu su kompleksne platforme s predefiniranim modulima za planiranje plaća, modulima za CAPEX, modulima za projekte… ističe Matija:
Kako biste implementirali takvu platformu potrebno je dosta novaca, ali i vremena kako bi obučili ljude da se prebace iz Excela u gomilu formi koje sad moraju klikati kako bi budžetirali npr. troškove za svoj odjel. Zbog toga gotovo 90 posto tvrtki još uvijek koristi Excel.

Farseer bi definitivno mogao zadovoljiti potrebe niza korisnika kao code-free platforma s vrlo intuitivnim sučeljem na kojoj se može brzo kreirati sve od kućnog budžeta, do iznimno kompleksnih financijskih modela i simulacija.
Spojili smo najbolje od Excela i modernih cloud platformi, što Farseer čini idealnim lightweight softverom za tvrtke koje prerastaju Excel, ali ne žele ući u grandiozne implementacije postojećih rješenja.
Ideja rođena u muci
Inicijalna ideja pala je na pamet Zrinku Doliću, jednom od suosnivača Farseera i direktoru tvrtke Pimatico, dok se zlopatio u telekomu tijekom učestalih planiranja i predviđanja u ogromnim excelicama, priča mi Matija:
Proces je bio manualan i kaotičan. Kako je Zrinko inženjer, pomislio je da mora postojati bolji način. Okupio je ekipu i evo, sad smo tu.
Razvoj ove nesvakidašnje financijske aplikacije traje 3 godine, pri čemu su svi članovi tima ujedno radili i na drugim projektima, odnosno svojim redovnim poslovima. Sudjelovalo je ukupno šest ljudi, redom razvojni programeri specijalizirani za mobilne i web tehnologije iz softverske agencije Kod Biro.
Prošle godine bili su i dijelom predakceleracijskog programa zagrebačkog Startup Factoryja, a u jednom trenutku odlučili su se uključiti i u program Tech Boost jer im je bila zanimljiva mogućnost suradnje sa startupovima iz regije, ali i sudjelovanja u jakom regionalnom natjecanju.
Intenzivan i zahtjevan progra
Iza Tech Boost predakceleracijskog programa stoje njemački fond Finance in Motion i estonski B2B akcelerator Startup Wise Guys. Kod nas ga provode Poduzetnički centar Krapinsko-zagorske županije i ured organizacije World Business Angel Investment Forum za Hrvatsku, uz podršku investicijskog fonda Fil Rouge Capital.

Program traje 8 tjedana i obuhvaća online edukacije o razvoju poslovanja, investicijama, prodaji, predstavljanju i drugim poduzetničkim temama važnim za održivi razvoj i rast te mentorstvo. Završava intenzivnim jednotjednim kampom.
Svi sudionici Tech Boost programa automatski su ušli u polufinale natjecanja za poduzetnike početnike u sklopu Podima. Osim što su odnijeli prvo mjesto, tim Farseera je time izborio i pravo na sudjelovanje u natjecanju EFSE Entrepreneurship Tournament koje će biti održano u listopadu u Sarajevu.
Helena Matuša, zamjenica ravnateljice Zagorske razvojne agencije, direktorica ureda WBAF-a u Hrvatskoj te mentorica i organizatorica programa Tech Boost, navodi ključne kriterije kod odabira sudionika:
Tim i njegova kvaliteta, kompetitivnost proizvoda i usluga koje tim razvija – koliko su skalabilni i inovativni – te jasna predodžba tima u kojem dijelu će se dalje razvijati.
Ključni sastojci uspjeha
Za izvrstan rezultat na Podimu, uvjerena je Matija, bilo je važno to što Farseer ima dobar proizvod, tim i tržišni potencijal.
Na tim temeljima smo izgradili priču i prezentirali najbolje što možemo. Odgovori na pitanja su vrlo često presudni faktor jer se za pitch svi pripreme. Mislim da smo dobro odradili sve navedeno, a na kraju su se i neke zvjezdice poklopile jer su svi timovi u finalu bili dobri.

Helena je naglasila kako je Farseer tim izuzetno nabijene pozitivne energije, fokusiran na posao koji rade, s izrazitim tehničkim i tehnološkim znanjem, poznavanjem poslovnih procesa, a koji je umješno posložio rast i razvoj svoje tvrtke.
Tijekom programa Tech Boost su otvoreno su prihvaćali sugestije mentora, afirmativno su u svoj poslovni model implementirali alate koje su preuzeli u programu. Uz to, iskoristili su mentore za približavanje ciljanom tržištu, umrežili su se te svoj proizvod i poslovni model podigli na višu razinu.
Prezentacija na Podimu pokazala je kako barataju terminologijom. Jasno i precizno su odgovarali na pitanja i predočili viziju kako će postići svoj cilj. Uz to, njihov proizvod je drugačiji i zadovoljava potrebe tržišta. Sve skupa, to je bila dobitna kombinacija koja je dovela do zasluženog uspjeha.
Budućnost je SaaS
Što dalje? Matija nam je otkrila kako namjeravaju Farseer gurati prema modelu Software-as-a-Service (SaaS).
Trenutno poboljšavamo sučelje kako bi onboarding korisnika bio samostalan i brz.
Tijekom ljeta čeka ih redizajn sučelja, skupa s dodavanjem nekoliko novih funkcionalnosti koje će, njenim riječima rečeno: “pretvoriti Farseer u Excel na steroidima”. Nadaju se imati tridesetak korisnika do kraja godine, prognozirala je Matija.
Što se programa Tech Boost tiče, nova runda počinje u rujnu ove godine, Helena najavljuje:
Osmišljen je kao boutique program za maksimalno 10 – 12 timova u jednom turnusu. Ovo je optimalan broj koji omogućuje visoku kvalitetu izvedbe, ali i to da se voditeljica programa u Poduzetničkom centru Krapinsko-zagorske županije Romana Kerep i mentori mogu u punoj mjeri posvetiti timovima i projektima.
Svi koji se žele priključiti svakako neka razmisle o kompetitivnim prednostima svog proizvoda, o strukturi svog tima, vrijednostima koje njeguju te imaju li volje odvojiti vrijeme za sudjelovanje.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Josip
08. 06. 2020. u 11:13 am
Bilo bi vrijeme da se nakon svih tih silnih ‘uspjeha’, pobjeda, ‘IT genijalaca koji osvajaju svijet’ i ostale samohvale konačno skromno pojavi jedan startup koji je stvarno uspio. Zasad ništa, koji god su krenuliti sa samohvalom su gotovo svi su propali ili se više ne čuje za njih, toliko hvalospjeva a sve uzalud. Radi se i dalje o svega par uvijek istih startupova koji vani rade relativno dobar posao iako ne naročit u usporedbi sa drugim startupima. Pa jedna Estonija sa 1 mil stanovnika nas debelo šiša sa više poznatih startupova. Stoga stvarno ne vidim više razlog za tolike besmislene hvalospjeve, prijeđimo konačno sa pompoznih riječi na djela.