Otvaranje Fabrike: Postaje li Trešnjevka središte tehnološke zajednice?

Otvaranje Fabrike: Postaje li Trešnjevka središte tehnološke zajednice u Zagrebu?

Već ovog mjeseca se očekuju prvi stanari u novoj uredskoj zgradi u Pavletićevoj ulici na Trešnjevci, odmah do coworking prostora HUB385. Riječ je o projektu Fabrika koji je kao i HUB385 smješten na djelu kompleksa nekadašnje Herucove tvornice. Iako su u zajednici koja se bavi tehnologijom i digitalom važna mjesta poput Tehnološkog parka i Radničke gdje je prisutno dosta tvrtki, Trešnjevka je već sada lokacija mnogih meetupa i događanja te dom nekih startupa. Hoće li otvaranje novih ureda potaknuti razvoj Trešnjevke kao središta zagrebačke tehnološke zajednice?

Trešnjevka je već sada mjesto mnogih meetupa i događanja, a otvaranjem novih poslovnih ureda, mogla bi se pozicionirati kao središte razvoja zagrebačke tehnološke zajednice.

Industrijski duh poslužio je kao inspiracija za unutrašnju rekonstrukciju dijela nekadašnje tvornice na zagrebačkoj Trešnjevci, od sada pod imenom Fabrika. Riječ je o zgradi s “originalnim industrijskim uredima” koji su namijenjeni različitim zakupcima. Za rekonstrukciju interijera bila je zadužena arhitektica Marina Matutinović, dok je vanjski izgled zgrade u cijelosti zadržan prema originalnom projektu iz šezdesetih godina.

Fabrika, iza koje kao investitor stoji Heruc d.d., nudi četiri razine ureda koje zakupci uređuju sami, podzemnu garažu te razdvojene toaletne i tehničke prostorije. Uredi su veličine od 130 do 6000 metara kvadratnih, a mogu biti otvorenog ili klasičnog tipa. U tijeku je i izgradnja restorana, kafića i lounge bara.

Najveća prednost je lokacija

Fabrika je nova poslovna zgrada nastala preuređenjem dijela nekadašnje tvornice na Trešnjevci.

Najveća prednost Fabrike je lokacija. U neposrednoj blizini Doma sportova i Zapadnog kolodvora, bivša tvornica se nalazi petnaestak minuta pješice od centra grada. Da se navedena lokacija pokazala dobrim izborom, dokazao je već HUB385 koji je i sam postao jednim od središta događanja unutar tehnološke zajednice. I to je jedan razlog više zašto bi Fabrika mogla biti zanimljiva tvrtkama iz medijske i IT industrije.

Za očekivati je da bi se nakon otvaranja Fabrike mogla poboljšati i ugostiteljska ponuda u okolnim ulicama. To će s oduševljenjem dočekati i sadašnji stanari zgrade HUB385, među kojima je i Netokracija, s obzirom na veliki nedostatak kafića, restorana i trgovina u ovome dijelu kvarta uz željezničku prugu, koji je veoma zapušten.

Uredi su već zakupljeni

Budući da je riječ o dizajnerskoj uredskoj zgradi, a ne coworking ili shared-space prostoru, Fabrika je otvorenija prema zakupcima s dugoročnim poslovanjem, nego prema startupima, kao što su nam otkrili iz Heruca, iako su željeli ostati podalje medijske pozornosti.

Fabrika nije izvorno namjenjena samo tehnološkoj zajednici, već puno širem spektru djelatnosti. Sada, kada je zgrada u cijelosti zakupljena, naši zakupci se kreću od marketinških agencija, medijskih kuća, IT industrije, do klasičnih administrativnih djelatnosti. Upravo je polivalentnost prostora njegova najveća prednost, a budući da se radi o dizajnerskoj uredskoj zgradi, a ne o recentno popularnim modelima shared-space leasinga (kakav radi HUB385 ili novi startup place na Velesajmu), govorimo o dugoročnom poslovanju i reputacijskim faktorima.

Svi uredi su već zakupljeni, a zakupci dolaze iz različitih industrija od IT-a i medija do administrativnih djelatnosti.

U tom bi se smislu moglo reći da investitori više drže do reputacije i tradicionalnog pristupa poslovanju, za razliku od prostora poput susjednog HUB385 koji su usmjereni na upravo suprotno – zajedništvo i razmjenu ideja i znanja među stanarima.

Ipak, treba priznati da je Fabrika dobro procijenila svoju ciljanu skupinu jer uredi su već u potpunosti zakupljeni. Za sada nam je poznato da su neki od budućih stanara N1 i Poslovna inteligencija. Zajedničkih prostora nema, a svaki zakupac uređuje prostor prema svojim potrebama.

Što to znači za tehnološku zajednicu?

No bez obzira na razlike između Fabrike i u posljednje vrijeme popularnih coworking prostora, ovakva investicija te interes zakupaca pokazuje da u Zagrebu ima mjesta za nova ulaganja u poslovne prostore, a od velikog je značaja činjenica da se ulaže u stare, prazne prostore već ionako gusto naseljene Trešnjevke koju neki ubrajaju u širi centar grada.

Prvi stanari bi u Fabriku trebali useliti već tijekom ovog mjeseca. Do lipnja iduće godine imamo razloga vjerovati da će se osim stare tvornice popuniti još neki prostori u blizini. Lokacija će postati privlačnija prije svega za igrače u digitalnoj i medijskoj industriji. Stoga, tko zna, možda baš Trešnjevka narednih godina postane središte razvoja tehnološke zajednice u Zagrebu.

Otvaranje novih poslovnih ureda moglo bi potaknuti daljnji razvoj zapuštenog djela kvarta.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Vesna petrović

    Vesna petrović

    15. 09. 2017. u 1:05 pm Odgovori

    Da bi lokacija postala atraktivnija potrebno je riješiti prijelaz preko pruge prema Ulici Republike Austrije odnosno prema centru. Ovakav prijelaz preko željezničke pruge predstavlja ruski rulet. Užas.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Prikaz

Native Teams u Hrvatskoj: Kako olakšavaju brigu o porezima, doprinosima i zapošljavanju u inozemstvu?

Native Teams, platforma za freelancere i digitalno plaćanje koju globalno koristi gotovo sto tisuća ljudi, u Hrvatsku je stigla prije dvije godine. Otkrivamo kako im je izgledalo širenje na regiju te što su u međuvremenu nova uveli.

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Što ste propustili

Startupi

Tim MediBoost pobjednik je inovacijskog natjecanja AI4Health.Cro

U natjecanju je sudjelovalo 28 timova, od kojih je 10 ušlo u veliku završnicu te dobilo priliku natjecati se za prve tri nagrade, a pobjedu je odnio tim MediBoost.

Intervju

Moran Cerf: Vrijeme je da marketinška industrija uporabi alate koje su neuroznanstvenici stvorili!

Moran Cerf znanstvenik je koji je revidirao protokol lansiranja nuklearnog oružja, a na Danima komunikacija najavio je marketing budućnosti – marketing u našim snovima. I nije riječ o sanjarenju!

FinTech

Regulativa vs. korisničko iskustvo: Kako banke identificiraju korisnike na daljinu?

Pravilnikom Ministarstva financija o uvođenju novih klijenata u bankarski sustav industrija je zadovoljna, ali kako provjeriti identitet klijenta na daljinu - i dalje ostaje veliki problem za banke.

Novost

Cancel kultura: Tko (ni)je dosad otkazan?

U novoj epizodi podcasta komentiramo dvije prilično kontroverzne teme - otkazivanje i politiku.

Analiza

SDP najviše potrošio na digitalno oglašavanje od stranaka, a od pojedinaca – Andrej Plenković

Dan prije izborne šutnje predstavljamo vam tko je bio najglasniji, barem što se tiče trošenja novca, na internetu.

Analiza

E-glasovanje: Dobro za malu Estoniju i veliki Brazil, ali ne i za Hrvatsku. Zašto?

Iako ima više razloga zašto bi ga trebalo modernizirati, izborni je proces u Lijepoj našoj i dalje jedno od čvrstih uporišta otporu digitalizaciji.