Otvaranje Fabrike: Postaje li Trešnjevka središte tehnološke zajednice?

Otvaranje Fabrike: Postaje li Trešnjevka središte tehnološke zajednice u Zagrebu?

Već ovog mjeseca se očekuju prvi stanari u novoj uredskoj zgradi u Pavletićevoj ulici na Trešnjevci, odmah do coworking prostora HUB385. Riječ je o projektu Fabrika koji je kao i HUB385 smješten na djelu kompleksa nekadašnje Herucove tvornice. Iako su u zajednici koja se bavi tehnologijom i digitalom važna mjesta poput Tehnološkog parka i Radničke gdje je prisutno dosta tvrtki, Trešnjevka je već sada lokacija mnogih meetupa i događanja te dom nekih startupa. Hoće li otvaranje novih ureda potaknuti razvoj Trešnjevke kao središta zagrebačke tehnološke zajednice?

Trešnjevka je već sada mjesto mnogih meetupa i događanja, a otvaranjem novih poslovnih ureda, mogla bi se pozicionirati kao središte razvoja zagrebačke tehnološke zajednice.

Industrijski duh poslužio je kao inspiracija za unutrašnju rekonstrukciju dijela nekadašnje tvornice na zagrebačkoj Trešnjevci, od sada pod imenom Fabrika. Riječ je o zgradi s “originalnim industrijskim uredima” koji su namijenjeni različitim zakupcima. Za rekonstrukciju interijera bila je zadužena arhitektica Marina Matutinović, dok je vanjski izgled zgrade u cijelosti zadržan prema originalnom projektu iz šezdesetih godina.

Fabrika, iza koje kao investitor stoji Heruc d.d., nudi četiri razine ureda koje zakupci uređuju sami, podzemnu garažu te razdvojene toaletne i tehničke prostorije. Uredi su veličine od 130 do 6000 metara kvadratnih, a mogu biti otvorenog ili klasičnog tipa. U tijeku je i izgradnja restorana, kafića i lounge bara.

Najveća prednost je lokacija

Fabrika je nova poslovna zgrada nastala preuređenjem dijela nekadašnje tvornice na Trešnjevci.

Najveća prednost Fabrike je lokacija. U neposrednoj blizini Doma sportova i Zapadnog kolodvora, bivša tvornica se nalazi petnaestak minuta pješice od centra grada. Da se navedena lokacija pokazala dobrim izborom, dokazao je već HUB385 koji je i sam postao jednim od središta događanja unutar tehnološke zajednice. I to je jedan razlog više zašto bi Fabrika mogla biti zanimljiva tvrtkama iz medijske i IT industrije.

Za očekivati je da bi se nakon otvaranja Fabrike mogla poboljšati i ugostiteljska ponuda u okolnim ulicama. To će s oduševljenjem dočekati i sadašnji stanari zgrade HUB385, među kojima je i Netokracija, s obzirom na veliki nedostatak kafića, restorana i trgovina u ovome dijelu kvarta uz željezničku prugu, koji je veoma zapušten.

Uredi su već zakupljeni

Budući da je riječ o dizajnerskoj uredskoj zgradi, a ne coworking ili shared-space prostoru, Fabrika je otvorenija prema zakupcima s dugoročnim poslovanjem, nego prema startupima, kao što su nam otkrili iz Heruca, iako su željeli ostati podalje medijske pozornosti.

Fabrika nije izvorno namjenjena samo tehnološkoj zajednici, već puno širem spektru djelatnosti. Sada, kada je zgrada u cijelosti zakupljena, naši zakupci se kreću od marketinških agencija, medijskih kuća, IT industrije, do klasičnih administrativnih djelatnosti. Upravo je polivalentnost prostora njegova najveća prednost, a budući da se radi o dizajnerskoj uredskoj zgradi, a ne o recentno popularnim modelima shared-space leasinga (kakav radi HUB385 ili novi startup place na Velesajmu), govorimo o dugoročnom poslovanju i reputacijskim faktorima.

Svi uredi su već zakupljeni, a zakupci dolaze iz različitih industrija od IT-a i medija do administrativnih djelatnosti.

U tom bi se smislu moglo reći da investitori više drže do reputacije i tradicionalnog pristupa poslovanju, za razliku od prostora poput susjednog HUB385 koji su usmjereni na upravo suprotno – zajedništvo i razmjenu ideja i znanja među stanarima.

Ipak, treba priznati da je Fabrika dobro procijenila svoju ciljanu skupinu jer uredi su već u potpunosti zakupljeni. Za sada nam je poznato da su neki od budućih stanara N1 i Poslovna inteligencija. Zajedničkih prostora nema, a svaki zakupac uređuje prostor prema svojim potrebama.

Što to znači za tehnološku zajednicu?

No bez obzira na razlike između Fabrike i u posljednje vrijeme popularnih coworking prostora, ovakva investicija te interes zakupaca pokazuje da u Zagrebu ima mjesta za nova ulaganja u poslovne prostore, a od velikog je značaja činjenica da se ulaže u stare, prazne prostore već ionako gusto naseljene Trešnjevke koju neki ubrajaju u širi centar grada.

Prvi stanari bi u Fabriku trebali useliti već tijekom ovog mjeseca. Do lipnja iduće godine imamo razloga vjerovati da će se osim stare tvornice popuniti još neki prostori u blizini. Lokacija će postati privlačnija prije svega za igrače u digitalnoj i medijskoj industriji. Stoga, tko zna, možda baš Trešnjevka narednih godina postane središte razvoja tehnološke zajednice u Zagrebu.

Otvaranje novih poslovnih ureda moglo bi potaknuti daljnji razvoj zapuštenog djela kvarta.

ponuda

Komentari

  1. Vesna petrović

    Vesna petrović

    15. 09. 2017. u 1:05 pm Odgovori

    Da bi lokacija postala atraktivnija potrebno je riješiti prijelaz preko pruge prema Ulici Republike Austrije odnosno prema centru. Ovakav prijelaz preko željezničke pruge predstavlja ruski rulet. Užas.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Video

Svi su gubitnici u bitci za i protiv paušalnih obrta: Tvrtke, radnici – i sami “paušalci”

Zato što se IT scena razjedinila oko teme paušalnih obrta, zato će svi iz nje izaći i poraženi. No, koja je perspektiva svih uključenih strana? Ivan i ja smo provjerili u drugoj epizodi Netokracija Podcasta.

SEO i tražilice

Velika analiza online sadržaja o cijepljenju pokazuje da HZJZ olakšava posao – antivakserima

SEO koji život znači. To bi mogao biti alternativni naslov ove analize, iako ovdje nije riječ o samoj optimizaciji sadržaja za tražilice, nego optimizaciji za - korisnika. Jer u vrijeme kad procijepljenost pada, optimiziran i korisniku prilagođen sadržaj na stranicama HZJZ-a i drugih zdravstvenih institucija mogao bi doista značiti razliku između života i smrti.

Tehnologija

Cenosco: Nizozemska tvrtka koja iz Pule i Zagreba putem softvera, VR-a i AR-a sprječava eksplozije na naftnim platformama

Aplikacije koje kontroliraju rad naftnih platformi i postrojenja za preradu derivata direktno su zaslužne za sigurniji i čišći svijet, a jedna od najboljih stvara se velikim dijelom u Hrvatskoj.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

MKOP Osijek: Bez gig ekonomije (i paušalnih) nema ni Wolta, Bolta, Ubera…

U Osijeku se proteklog tjedna održalo 13. izdanje Međunarodne konferencije o poduzetništvu kojoj su ovaj put tema bili ljudski resursi.

Startupi i poslovanje

Kako bi Rimac, Bakić, Car i drugi hrvatski poduzetnici uložili 100.000 kuna da imaju startup?

Good Game Liftoff startup natjecanje prošle je godine u žiriju okupilo poznate hrvatske poduzetnike i stručnjake, a koji su tada prepoznali potencijal mladog tima iza društvene igre Mundus. Ususret novom izdanju Lifoffa vraćamo se do Mundusa i žirija po par dobrih savjeta.

Startupi i poslovanje

Primjer za Hrvatsku: Srbija predstavila olakšice za zapošljavanje ‘paušalaca’ i test samostalnosti

Porezne olakšice za zapošljavanje donedavnih paušalaca, jasan test samostalnosti... Što Hrvatska može naučiti iz srpskog primjera, komentiramo u novoj epizodi Netokracijinog podcasta.

Izvještaj

Kako se gradi konzultantska karijera otkrili smo uz prvi Tech Consultant Meetup u Zagrebu

Što ljudi misle da konzultanti rade, a što im je zapravo posao? Zagrebački meetup tražio je odgovor upravo na pitanje kako postati tech konzultant i što očekivati ako se odlučite za konzultantsku karijeru, a dobre primjere čuli smo kroz razgovore i predavanja mStartovih stručnjaka.

Najava

EBZG otvara David Bizer koji je vodio Googleovu strategiju regrutiranja na društvenim mrežama

Kako iskoristiti blog, društvene mreže, nativno oglašavanje, ali i direktora svoje tvrtke za 'employer branding'? Otkrijte na regionalnoj konferenciji Employer Branding Zagreb koju će 15. 11. otvoriti David Bizer, osoba koja je postavila strategiju regrutiranja putem društvenih mreža za Google!

Vodič

Što je esport i zašto bi vas za njega trebalo biti briga?

Čuli ste za esport, ali samo u prolazu? Ne brinite, na jednom mjestu donosimo sve važne informacije o ovom globalnim fenomenu koji danas prati više od 400 milijuna ljudi.