Otvaranje Fabrike: Postaje li Trešnjevka središte tehnološke zajednice?

Otvaranje Fabrike: Postaje li Trešnjevka središte tehnološke zajednice u Zagrebu?

Već ovog mjeseca se očekuju prvi stanari u novoj uredskoj zgradi u Pavletićevoj ulici na Trešnjevci, odmah do coworking prostora HUB385. Riječ je o projektu Fabrika koji je kao i HUB385 smješten na djelu kompleksa nekadašnje Herucove tvornice. Iako su u zajednici koja se bavi tehnologijom i digitalom važna mjesta poput Tehnološkog parka i Radničke gdje je prisutno dosta tvrtki, Trešnjevka je već sada lokacija mnogih meetupa i događanja te dom nekih startupa. Hoće li otvaranje novih ureda potaknuti razvoj Trešnjevke kao središta zagrebačke tehnološke zajednice?

Trešnjevka je već sada mjesto mnogih meetupa i događanja, a otvaranjem novih poslovnih ureda, mogla bi se pozicionirati kao središte razvoja zagrebačke tehnološke zajednice.

Industrijski duh poslužio je kao inspiracija za unutrašnju rekonstrukciju dijela nekadašnje tvornice na zagrebačkoj Trešnjevci, od sada pod imenom Fabrika. Riječ je o zgradi s “originalnim industrijskim uredima” koji su namijenjeni različitim zakupcima. Za rekonstrukciju interijera bila je zadužena arhitektica Marina Matutinović, dok je vanjski izgled zgrade u cijelosti zadržan prema originalnom projektu iz šezdesetih godina.

Fabrika, iza koje kao investitor stoji Heruc d.d., nudi četiri razine ureda koje zakupci uređuju sami, podzemnu garažu te razdvojene toaletne i tehničke prostorije. Uredi su veličine od 130 do 6000 metara kvadratnih, a mogu biti otvorenog ili klasičnog tipa. U tijeku je i izgradnja restorana, kafića i lounge bara.

Najveća prednost je lokacija

Fabrika je nova poslovna zgrada nastala preuređenjem dijela nekadašnje tvornice na Trešnjevci.

Najveća prednost Fabrike je lokacija. U neposrednoj blizini Doma sportova i Zapadnog kolodvora, bivša tvornica se nalazi petnaestak minuta pješice od centra grada. Da se navedena lokacija pokazala dobrim izborom, dokazao je već HUB385 koji je i sam postao jednim od središta događanja unutar tehnološke zajednice. I to je jedan razlog više zašto bi Fabrika mogla biti zanimljiva tvrtkama iz medijske i IT industrije.

Za očekivati je da bi se nakon otvaranja Fabrike mogla poboljšati i ugostiteljska ponuda u okolnim ulicama. To će s oduševljenjem dočekati i sadašnji stanari zgrade HUB385, među kojima je i Netokracija, s obzirom na veliki nedostatak kafića, restorana i trgovina u ovome dijelu kvarta uz željezničku prugu, koji je veoma zapušten.

Uredi su već zakupljeni

Budući da je riječ o dizajnerskoj uredskoj zgradi, a ne coworking ili shared-space prostoru, Fabrika je otvorenija prema zakupcima s dugoročnim poslovanjem, nego prema startupima, kao što su nam otkrili iz Heruca, iako su željeli ostati podalje medijske pozornosti.

Fabrika nije izvorno namjenjena samo tehnološkoj zajednici, već puno širem spektru djelatnosti. Sada, kada je zgrada u cijelosti zakupljena, naši zakupci se kreću od marketinških agencija, medijskih kuća, IT industrije, do klasičnih administrativnih djelatnosti. Upravo je polivalentnost prostora njegova najveća prednost, a budući da se radi o dizajnerskoj uredskoj zgradi, a ne o recentno popularnim modelima shared-space leasinga (kakav radi HUB385 ili novi startup place na Velesajmu), govorimo o dugoročnom poslovanju i reputacijskim faktorima.

Svi uredi su već zakupljeni, a zakupci dolaze iz različitih industrija od IT-a i medija do administrativnih djelatnosti.

U tom bi se smislu moglo reći da investitori više drže do reputacije i tradicionalnog pristupa poslovanju, za razliku od prostora poput susjednog HUB385 koji su usmjereni na upravo suprotno – zajedništvo i razmjenu ideja i znanja među stanarima.

Ipak, treba priznati da je Fabrika dobro procijenila svoju ciljanu skupinu jer uredi su već u potpunosti zakupljeni. Za sada nam je poznato da su neki od budućih stanara N1 i Poslovna inteligencija. Zajedničkih prostora nema, a svaki zakupac uređuje prostor prema svojim potrebama.

Što to znači za tehnološku zajednicu?

No bez obzira na razlike između Fabrike i u posljednje vrijeme popularnih coworking prostora, ovakva investicija te interes zakupaca pokazuje da u Zagrebu ima mjesta za nova ulaganja u poslovne prostore, a od velikog je značaja činjenica da se ulaže u stare, prazne prostore već ionako gusto naseljene Trešnjevke koju neki ubrajaju u širi centar grada.

Prvi stanari bi u Fabriku trebali useliti već tijekom ovog mjeseca. Do lipnja iduće godine imamo razloga vjerovati da će se osim stare tvornice popuniti još neki prostori u blizini. Lokacija će postati privlačnija prije svega za igrače u digitalnoj i medijskoj industriji. Stoga, tko zna, možda baš Trešnjevka narednih godina postane središte razvoja tehnološke zajednice u Zagrebu.

Otvaranje novih poslovnih ureda moglo bi potaknuti daljnji razvoj zapuštenog djela kvarta.

Komentari

  1. Vesna petrović

    Vesna petrović

    15. 09. 2017. u 1:05 pm Odgovori

    Da bi lokacija postala atraktivnija potrebno je riješiti prijelaz preko pruge prema Ulici Republike Austrije odnosno prema centru. Ovakav prijelaz preko željezničke pruge predstavlja ruski rulet. Užas.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Mobilno

Kako je Njuškalo uz pomoć foto-prepoznavanja za 70% ubrzao predaju oglasa u mobilnoj aplikaciji

Foto-prepoznavanje predmeta u samom je vrhu svjetskih trendova i primjene umjetne inteligencije, a mi smo odlučili upravo tu tehnologiju uvrstiti u Njuškalovu aplikaciju prilikom predavanja oglasa. Kako je proces izgledao u praksi, na koje smo izazove naišli i što su planovi za budućnost, otkrivamo.

Intervju

Što korisnici žele i očekuju od vaših proizvoda i usluga zna podatkovna znanstvenica

Iako je njezin karijerni put krenuo u smjeru računovodstva i financija, Maja Copak Smolčić vrlo je brzo shvatila kako ju više zanima statistika i analiza podataka. Bila je spremna na novi početak i učenje programiranja i novih vještina. Danas u A1 vodi odjel zadužen za poslovnu analitiku i data science.

Što ste propustili

Kultura 2.0

Ne smijemo dozvoliti da nam se djeca pogube u virtualnoj stvarnosti igara

Prije nekoliko godina dala sam intervju za Netokraciju na temu virtualne (VR) i proširene stvarnosti (AR). Koju sam tada vrlo naivno zagovarala. Sad ju više ne zagovaram. Dapače, povlačim se iz profesionalnog djelovanja u polju digitalnih medija i filma. Ali prije nego se povučem, želim opozvati svoje previše olako dane osvrte.

Intervju

Good Game Nikole Stolnika osigurao 2,2 milijuna kuna, među investitorima Sacha Dragić, Ivan Klarić i Bruno Kovačić

Esport organizacija Good Game nedavno je osigurala svoju prvu veliku investiciju od 300 tisuća eura, na krilima grupe investitora koja uključuje Ivana Klarića, Brunu Kovačića i Sachu Dragića.

Gaming

Od Google Stadije do Apple Arcadea: Provjerili smo (nama) najvažnije gaming događaje 2019.

U novoj gaming epizodi Netokracija Podcasta prisjećamo se bitnih prošlogodišnjih vijesti iz najveće zabavne industrije, a o već tekućoj 2020. komentiramo poznate najave i naslove koje željno iščekujemo.

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Startupi i poslovanje

Christina Calje, od direktorske pozicije u Goldman Sachsu do vlastitog AI startupa

Prije nešto više od četiri godine, Christina je iz financijske posve prešla u tehnološku industriju. Danas kao osnivačica startupa Autheos, koji uz pomoć AI optimizira video kampanje, sudjeluje i u projektima za definiranje pravnih okvira odgovornosti AI sustava, a upravo ju je to, kao vrsnu stručnjakinju i uspješnu ženu dovelo na LEAP Women konferenciju nakon koje sam s njom pričala o AI-u, marketinškim strategijama, društvenim mrežama, GDPR-u i video trendovima.

Društvene mreže

Filip Zavadlav: Kako je ubojica podrškom na online mrežama postao simbol borbe za pravdu?

Uspoređuju ga s Jokerom i Punisherom, prozivaju ga herojem, a ne ubojicom. Priča o Filipu Zavadlavi, 25-godišnjaku koji je počinio trostruko ubojstvo u Splitu, puni sve medije već nekoliko dana. Ali i društvene mreže.