Otvaranje Fabrike: Postaje li Trešnjevka središte tehnološke zajednice?

Otvaranje Fabrike: Postaje li Trešnjevka središte tehnološke zajednice u Zagrebu?

Već ovog mjeseca se očekuju prvi stanari u novoj uredskoj zgradi u Pavletićevoj ulici na Trešnjevci, odmah do coworking prostora HUB385. Riječ je o projektu Fabrika koji je kao i HUB385 smješten na djelu kompleksa nekadašnje Herucove tvornice. Iako su u zajednici koja se bavi tehnologijom i digitalom važna mjesta poput Tehnološkog parka i Radničke gdje je prisutno dosta tvrtki, Trešnjevka je već sada lokacija mnogih meetupa i događanja te dom nekih startupa. Hoće li otvaranje novih ureda potaknuti razvoj Trešnjevke kao središta zagrebačke tehnološke zajednice?

Trešnjevka je već sada mjesto mnogih meetupa i događanja, a otvaranjem novih poslovnih ureda, mogla bi se pozicionirati kao središte razvoja zagrebačke tehnološke zajednice.

Industrijski duh poslužio je kao inspiracija za unutrašnju rekonstrukciju dijela nekadašnje tvornice na zagrebačkoj Trešnjevci, od sada pod imenom Fabrika. Riječ je o zgradi s “originalnim industrijskim uredima” koji su namijenjeni različitim zakupcima. Za rekonstrukciju interijera bila je zadužena arhitektica Marina Matutinović, dok je vanjski izgled zgrade u cijelosti zadržan prema originalnom projektu iz šezdesetih godina.

Fabrika, iza koje kao investitor stoji Heruc d.d., nudi četiri razine ureda koje zakupci uređuju sami, podzemnu garažu te razdvojene toaletne i tehničke prostorije. Uredi su veličine od 130 do 6000 metara kvadratnih, a mogu biti otvorenog ili klasičnog tipa. U tijeku je i izgradnja restorana, kafića i lounge bara.

Najveća prednost je lokacija

Fabrika je nova poslovna zgrada nastala preuređenjem dijela nekadašnje tvornice na Trešnjevci.

Najveća prednost Fabrike je lokacija. U neposrednoj blizini Doma sportova i Zapadnog kolodvora, bivša tvornica se nalazi petnaestak minuta pješice od centra grada. Da se navedena lokacija pokazala dobrim izborom, dokazao je već HUB385 koji je i sam postao jednim od središta događanja unutar tehnološke zajednice. I to je jedan razlog više zašto bi Fabrika mogla biti zanimljiva tvrtkama iz medijske i IT industrije.

Za očekivati je da bi se nakon otvaranja Fabrike mogla poboljšati i ugostiteljska ponuda u okolnim ulicama. To će s oduševljenjem dočekati i sadašnji stanari zgrade HUB385, među kojima je i Netokracija, s obzirom na veliki nedostatak kafića, restorana i trgovina u ovome dijelu kvarta uz željezničku prugu, koji je veoma zapušten.

Uredi su već zakupljeni

Budući da je riječ o dizajnerskoj uredskoj zgradi, a ne coworking ili shared-space prostoru, Fabrika je otvorenija prema zakupcima s dugoročnim poslovanjem, nego prema startupima, kao što su nam otkrili iz Heruca, iako su željeli ostati podalje medijske pozornosti.

Fabrika nije izvorno namjenjena samo tehnološkoj zajednici, već puno širem spektru djelatnosti. Sada, kada je zgrada u cijelosti zakupljena, naši zakupci se kreću od marketinških agencija, medijskih kuća, IT industrije, do klasičnih administrativnih djelatnosti. Upravo je polivalentnost prostora njegova najveća prednost, a budući da se radi o dizajnerskoj uredskoj zgradi, a ne o recentno popularnim modelima shared-space leasinga (kakav radi HUB385 ili novi startup place na Velesajmu), govorimo o dugoročnom poslovanju i reputacijskim faktorima.

Svi uredi su već zakupljeni, a zakupci dolaze iz različitih industrija od IT-a i medija do administrativnih djelatnosti.

U tom bi se smislu moglo reći da investitori više drže do reputacije i tradicionalnog pristupa poslovanju, za razliku od prostora poput susjednog HUB385 koji su usmjereni na upravo suprotno – zajedništvo i razmjenu ideja i znanja među stanarima.

Ipak, treba priznati da je Fabrika dobro procijenila svoju ciljanu skupinu jer uredi su već u potpunosti zakupljeni. Za sada nam je poznato da su neki od budućih stanara N1 i Poslovna inteligencija. Zajedničkih prostora nema, a svaki zakupac uređuje prostor prema svojim potrebama.

Što to znači za tehnološku zajednicu?

No bez obzira na razlike između Fabrike i u posljednje vrijeme popularnih coworking prostora, ovakva investicija te interes zakupaca pokazuje da u Zagrebu ima mjesta za nova ulaganja u poslovne prostore, a od velikog je značaja činjenica da se ulaže u stare, prazne prostore već ionako gusto naseljene Trešnjevke koju neki ubrajaju u širi centar grada.

Prvi stanari bi u Fabriku trebali useliti već tijekom ovog mjeseca. Do lipnja iduće godine imamo razloga vjerovati da će se osim stare tvornice popuniti još neki prostori u blizini. Lokacija će postati privlačnija prije svega za igrače u digitalnoj i medijskoj industriji. Stoga, tko zna, možda baš Trešnjevka narednih godina postane središte razvoja tehnološke zajednice u Zagrebu.

Otvaranje novih poslovnih ureda moglo bi potaknuti daljnji razvoj zapuštenog djela kvarta.

Komentari

  1. Vesna petrović

    Vesna petrović

    15. 09. 2017. u 1:05 pm Odgovori

    Da bi lokacija postala atraktivnija potrebno je riješiti prijelaz preko pruge prema Ulici Republike Austrije odnosno prema centru. Ovakav prijelaz preko željezničke pruge predstavlja ruski rulet. Užas.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

I porečki restoran i TikTok influencerica su u krivu

Iako je javnost brzo osudila influencericu Doris Stanković, s obje strane se pokazalo nepoznavanje profesionalne komunikacije, a i influencer marketinga.

Tehnologija

“Tata, jesi li baš morao kupiti električni auto?”

Napravio sam grešku: kupio sam električni automobil. Svi članci o električnim vozilima (EV) koje sam čitao na Hacker Newsu i Redditu nisu me pripremili za desetak EV infrastrukturnih problema u Hrvatskoj i okolici. Anegdote u nastavku objašnjavaju lekcije koje sam naučio na teži način.

Izrada web stranica

Da HTZ zna promovirati slavonski turizam u doba krize, ne bi pokrenuo Slavonia.travel

Slavonija je zanemarena već dugo, ali imamo što za ponuditi. Zašto onda reklamiramo samo kulen, rakiju i fiš?!

Što ste propustili

Kolumna

Microsoftova akvizicija ZeniMaxa samo je jedan korak u transformaciji Xboxa u “gaming Netflix”

Možda vam je Microsoft poznat po Windowsima, Officeu i cloud infrastrukturi, ali ovaj PC mastodont jučer je uložio u studio video igara 8 milijardi dolara! A ima itekako dobar razlog...

Tehnologija

Sezona je gotova. Može li ‘proptech’ pomoći s neiskorištenim apartmanima, ali i radnim prostorima?

Fizičko distanciranje stvorilo je krizu bez presedana za industriju nekretnina jer se po prvi put u modernom sjećanju potražnja za mnogim prostorima smanjila. Proptech industrija pokušava riješiti taj problem.

Startupi i poslovanje

Marko Štajcer: Kad već imamo ogromne količine podataka, idemo ih iskoristiti!

U 2020. nikada nije bilo jasnije koliku vrijednost nosi tehnologija za normalno funkcioniranje društva, a koliko još bi nam značila kada bi sve podatke koje imamo upogonili da rade za nas. Zanimaju li vas otvoreni podaci i rješavanje velikih analitički problema na njima, Open Data Hackathon dobra je prilika za iskušati svoje vještine i povezati se s ključnim mentorima i investitorima.

Društvene mreže

Hrvatski influenceri ne čekaju rasplet situacije s TikTokom: Već su spremni za selidbu na Reels

Tijekom vikenda bilo je neizvjesno hoće li TikTok biti izbačen iz američkih trgovina aplikacijama ili ne, ali čini se da postoji svjetlo na kraju tunela. No, sve je to uzburkalo i domaće i globalne kreatore sadržaja, a Vlatko Tutić iz JoomBoosa, koji okuplja 13 TikTokera, otkriva kako su došli na ovu društvenu mrežu, a i kako će s nje otići na Reels ili negdje drugdje, ako bude potrebno.

Netokracija Podcast

Tko je tko u hrvatskoj digitalnoj industriji? Slavimo 50. epizodu Netokracija Podcasta!

Povodom 50. epizode Netokracija Podcasta odlučili smo se na malo drugačiji format: igru! Pogađat ćemo neka od najistaknutijih lica hrvatske digitalne industrije, od osnivača tehnoloških tvrtki do freelancera i marketingaša!

Tehnologija

Hrvatska kripto poštanska marka rasprodana je u nekoliko sati, ali što je to uopće

Uz pomoć Belme Gutlić iz tvrtke NodeFactory i Tina Galetovića iz tvrtke BitX te filatelista Emila Drkušića otkrivamo u čemu je stvar kod blockchain marke Hrvatske Pošte.