Hoće li Europska komisija nametnuti Uber u Hrvatskoj?

Hoće li Europska komisija nametnuti Uberovu (i)legalnost u Hrvatskoj i Sloveniji?

Uber u Europi za sada je stvar lokalnih zakonadavstava i prijema u pojedinoj zemlji u kojoj se nalazi, ali postat će i predmetom kojim se bavi središnjica. U ovom slučaju, središnjica je Europska komisija, koja će u rujnu početi proučavati i s vremenom probati odrediti što Uber ustvari jest, služba za taksi prijevoz ili digitalni servis za spajanje vozača i putnika u prijevozu. Studija Europske komisije pomogla bi u uređivanju Uberova statusa u čitavoj Europskoj uniji, uključujući i Hrvatsku, gdje za sada još nije stigao.

uber2

Što je Uber? Taksi prijevoznici koji mu se protive i optužuju ga za nelojalnu konkurenciju tvrde da je riječ o još jednom prijevozniku na njihovu terenu, a Uberov argument i dalje je da su digitalni servis koji spaja vozače s ljudima koji traže prijevoz, a ne novi taksi prijevoznik na nekom tržištu. Rješavanje ove dvojbe utjecalo je na Uberov proboj u različitim dijelovima svijeta, uključujući i Europsku uniju, a u njoj i Hrvatsku, još uvijek s čekanjem da se ostvari najava dolaska i na naše tržište.

Kao i drugdje, i u Hrvatskoj će trebati odrediti o kojem je tržištu točno riječ, onom na kojem se bore taksi prijevoznici ili onom s ponudom digitalnih unaprjeđenja za naš život, u ovom slučaju, s usmjerenjem na prijevoz. Problem, dakako, nije specifično hrvatski, a kako se s njime suočavaju i drugdje u Europskoj uniji, u sređivanju statusa pomoći će Europska komisija, koja će u rujnu pokrenuti studiju za proučavanje i određivanje što Uber ustvari jest.

Čemu studija?

Uber je u Europskoj uniji za sada prepušten svakoj pojedinoj članici, ali može se probiti i na višu instancu. Takav primjer dogodio se ranije ovog ljeta. Sa suda u Barceloni Uber se preselio na Europski sud pravde u Luksemburgu, u pokušaju rješavanja sudskog spora koji je vodeći taksi prijevoznik u Barceloni pokrenuo lokalno želeći da se odredi je li Uber konkurencija taksistima ili digitalni servis kakav tvrdi da jest.

Studija kojom će se baviti Europska komisija trebala bi dati smjernice za rješavanje ovakvih sporova i za uređivanje Uberova statusa na tržištu. Takav korak pomogao bi da se utvrdi kakve obveze Uber ima, a ako se odredi da je riječ o još jednom taksi prijevozniku, ušao bi u sustav sa strožim pravilima za početak ili nastavak rada nego ih treba ispuniti “samo” digitalni servis.

Studija se neće baviti jedino proučavanjem što Uber jest, već će pod povećalom imati i trenutnu situaciju na tržištu taksi prijevoznika u članicama EU-a. Primjeri iz različitih država pokazuju da je propisivanju prava i obveza taksista u državama koje su dijelom Unije istekao rok trajanja. Slučaj poput onoga iz Barcelone govori da je s Uberovim dolaskom nastala zbrka kakva se koji puta ne može riješiti samo lokalno, već se spor prebacuje na viši, europski sud.

Problematični dio priče

Kako će za studiju kojom će se baviti EK trebati vremena, s predviđanjem da će biti dovršena idućeg ljeta, ostaje nedovoljno jasno što će se zbivati u međuvremenu. Uber neće prestati raditi, taksisti se neće prestati buniti, a dodatni problem mogao bi se dogoditi ako Europski sud pravde obavi posao ranije od EK-a, s donošenjem presude o slučaju iz Barcelone prije narednog ljeta. Što ako će pravorijek suda koji odlučuje o slučajevima iz cijele Europske unije govoriti jedno, a Europska komisija sa svojim smjernicama za čitavu EU krene u drugom smjeru?

Pored toga, problem je i sporost mijenjanja sadašnjeg zastarjelog sustava propisa, čime će se studija također baviti. Uber se širi brzo, a prilikom dolaska na tržište kakvo je ono zagrebačko na kojem odnedavno traži zaposlenike, na pojedinom tržištu radi po pravilima koja u tom trenutku vrijede. Ipak, pravila bi se mogla i promijeniti. Ako promjene donese sud u Luksemburgu ili smjernice koje će dati Europska komisija, tek ćemo trebati vidjeti kako im će se Uber prilagoditi ili na njih reagirati.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Digitalni mediji

Urednik ukrajinskog Forbesa: “Dezinformacije nam zapravo nisu predstavljale veliki problem – Rusi su izgubili informacijski rat”

Grad bombardiraju doslovno, a vas vijestima i dojavama, "ne možete se usredotočiti na bilo što duže od 10 minuta...", prisjeća se Mykhailo prvih tjedana rata u Ukrajini. Ispričao nam je kako su u ukrajinskom Forbesu operativno i mentalno pripremali redakciju za rad u takvim okolnostima.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Još ne primate kartice? Uvjerite se sami zašto bi trebali uz Visinu besplatnu inicijativu

U 2022. posve je jasno: kartično plaćanje ključna je stavka za poslovanje malih i srednjih poduzetnika. No, samo ta konstatacija ne znači mnogo ako u isto vrijeme ne komuniciramo kako vam konkretno to može pomoći u privlačenju novih kupaca. Skupili smo za vas dovoljno razloga, a jedan od najbitnijih je i taj da kroz inicijativu Digitalna Hrvatska imate pravo isprobati kartično plaćanje besplatno pola godine!

DevDev

Kako je jedan Riječanin kao srednjoškolac postao YouTube guru JavaScripta?

Činjenica da se mučio s učenjem programiranja za Adriana je bila ključna da u sebi otkrije poziv i talent za podučavanjem, a to ga je dovelo do vlastitog biznisa koji razvija na YouTubeu i izvan njega.

Kolumna

Isplati li se uložiti skoro 5000 eura u polaganje UX certifikata?

Za skoro 5000 eura možete kupiti polovni auto, otići na putovanje iz snova, otplatiti manji kredit ili pokrenuti manji posao. Biste li platili toliko za profesionalnu edukaciju?

Izvještaj

Sabol iz New Yorka poručio: U Hrvatskoj možete doći do 50 zaposlenika, ali za 50 milijuna dolara morate ići u Ameriku

Američka dijaspora okupila je u New Yorku predstavnike različitih generacija hrvatske tehnološke i startup scene kako bi se povezali i dogovorili konkretne korake kojima im mogu pomoći da bi skalirali poslovanje i postali globalno uspješni, poput spajanja s kupcima, partnerima i ulagačima.

Karijere

Kako je Ana Urlić nakon 30-e karijeru iz politike prebacila u programiranje!

Ana Urlić netokratima je poznata prvenstveno kao bivša voditeljica Odjela za online komunikacije Vlade Republike Hrvatske i aktivistkinja, tako da bi ste se mogli iznenaditi kad doznate da je - postala programerka!

Intervju

Iako ih se tome ne uči, inženjeri imaju izbora: Voditi programere ili programirati, pitanje je!

Ne nalaze svi zadovoljstvo u vođenju ljudi, tim manje ako su se školovali da razmišljaju samo o kodu i tehnologiji. Kako onda, ako ne znate što vas čeka - ni jeste li za to - otkriti što bi bila prava karijerna odluka za vas?