Kako nastaju uspješni EU projekti (... naročito u IT-u i obrazovanju!)

Kako nastaju uspješni EU projekti (… naročito u IT-u i obrazovanju!)

EU projekti jesu administrativno i strateški zahtjevni, ali nisu neizvedivi - jednostavno se ne isplati odustati prije nego ste pokušali! Na primjeru dva izvrsna EU projekta postat će vam jasnije na što se bitno fokusirati u razvoju ideja koje mogu imati značajan utjecaj na industrije i tržišta...

Godinama slušamo kako se mogućnosti financiranja projekata iz fondova Europske unije ne koriste dovoljno, ali rijetko kada imamo priliku na praktičnim primjerima naučiti što se može napraviti u fazi razrade ideje i prijave koja prethodi uspješnom projektu. I pod tim ne mislim samo na tehnološke, već i na edukativne projekte.

Nije teško ni nemoguće, ali nije ni easy money

Maja napominje da joj je kod projekata upravo najuzbudljiviji sam početak, kad su sve mogućnosti otvorene i kad su vam jedino “vlastiti intelektualni kapaciteti” granica.

“Postoji fama da su prijave projekata za EU fondove administrativno veoma zahtjevne, a da je provedba onda (ponovno administrativno) još gora,” otkriva mi Maja Brkljačić, business development menadžerica u Algebri gdje trenutno provode preko 30 projekata financiranih iz EU fondova:

Stoji svakako tvrdnja da ti projekti imaju svoju „papirnatu“ stranu, koja početnike može odbiti, ali uz malo, zaista malo upornosti, ništa od toga nije nesavladivo. Ako su startupi iz Algebrinog inkubatora uz malo kvalitetnog mentoringa znali uspješno odraditi projektnu prijavu i dobiti odobreno financiranje, ne vidim zašto to ne bi bilo izvedivo većim organizacijama. Niti ne pokušati znači propustiti veliku priliku.

Od organizacija civilnog društva koje se, naprimjer, bave popularizacijom STEM-a, startupa, malih i srednjih poduzeća iz IT branše pa sve do obrazovnih i istraživačkih institucija svih različitih profila – Maja smatra da je europsko projektno financiranje izuzetna prilika za sve njih:

Samo se treba osloboditi dvije predrasude: prva je da je to nešto teško, nemoguće i silno komplicirano, i druga da je to easy money. Nije točno niti jedno, niti drugo. Bez ozbiljnog projekta i ozbiljnih rezultata novac vam neće biti odobren, ali jednako tako, u kvalitetnom timu i s dobrim partnerima možete napraviti zaista jako puno.

Maja ističe dva projekta Algebra LAB-a na kojima smatra da se može vidjeti potencijal financiranja kroz EU projekte, a koji imaju veliki značaj za hrvatsko i europsko društvo.

Podatkovna znanost treba svoje društveno-humanističke stručnjake

Prvi je ADSEE (Applies Data Science Ecosystem for Education), projekt posvećen popularizaciji podatkovne znanosti u netehničkim područjima na kojem je Algebra projektni koordinator uz partnere Sveučilišta u Amsterdamu, Leibniz Information Centre for Science and Technology, Fakulteta za informacijske studije iz Novog Mesta i Arctur d.o.o., slovenskog poslužitelja HPC usluga i rješenja.

Trenutno, u Algebrinom sustavu se vrti 30+ projekata financiranih iz različitih instrumenata Europske Unije. Na nekima su glavni nositelji aktivnosti, na drugima partner.

Kroz Netokracijinu Digitalnu karijeru već godinama ističemo važnost ne-tehničkih područja u digitalnoj sadašnjosti i budućnosti tehnološke industrije, tako da se ADSEE čini kao itekako pravovremen i vrlo relevantan projekt. Maja objašnjava koji im je plan:

Podatkovna znanost je osnova bez koje nema razvoja umjetne inteligencije i strojnog učenja – a nitko danas više ne sumnja da su to područja koja će ključno definirati našu sadašnjost i budućnost. Ono čega smo, međutim, postali svjesni jest da za punu iskoristivost tih naprednih tehnologija nije dovoljno educirati IT-evce, dakle stručnjake za podatkovnu znanost, već upravo suprotno, potrebno je puno više pozornosti posvetiti stručnjacima u netehničkim područjima.

Kad se njima, plastično i na konkretnim primjerima iz njihove prakse, pokaže kako mogu koristiti podatkovnu znanost da bi ono što inače rade obavili puno bolje, brže i učinkovitije, cijela diskusija o strojnom učenju poprima sasvim druge dimenzije. Ali nije dovoljno to im samo ilustrirati: treba ih naučiti kako koristiti ono što zovemo data driven decision-making, bilo da na kraju onu finalnu odluku donose ljudi ili strojevi.

Približiti te stručnjake podatkovnoj znanosti je ujedno i odgovornost IT industrije

Važnost povezivanja STEM i ne-STEM područja je samo jedan od faktora zbog kojeg je ADSEE – dobar EU projekt. Ono što je bilo još važnije jest prezentirati direktno problematiku i načine kako se izazovi u toj suradnji mogu riješiti uz pomoć jednog projekta.

DATA SCIENCE 👩‍💼💻is already shaping almost all of the aspects of our daily life. Being part of the #ADSEE project is…

Posted by Algebra LAB on Thursday, February 11, 2021

ADSEE stoga u prvom koraku pokušava demistificirati podatkovnu znanost tako da pokaže njenu korisnu stranu, jer kako Maja ističe – ne postoji dovoljno razumijevanja za potencijal koji podatkovna znanost otvara u nizu humanističkih i društvenih disciplina:

Nije realno očekivati, niti je to potrebno, da stručnjaci društvenih i humanističkih područja rade specijalizacije u podatkovnoj znanosti – za njih je to alat, kojim se trebaju naučiti koristiti, ništa više. Ali odgovornost je IT industrije taj im alat približiti.

Ja sam osobno jako protiv ove mode da se treba ići studirati samo STEM usmjerenja. Za to uopće nema potrebe. Ali ima velike potrebe za time da ne-STEM stručnjaci steknu dodatno obrazovanje o tome što napredne digitalne tehnologije mogu danas te kako ih koristiti. I da nauče raditi u timovima sa STEM kolegama.

Maja daje primjer digitalnog marketinga za koji smatra da su već naučili da će primjerice korištenjem AI-a moći lakše upravljati marketinškim kampanjama i budžetima:

To je nemoguće bez marketinškog stručnjaka koji zna strukturirati velike setove podataka koje želi dobiti, povući ih, čitati, interpretirati, pratiti kroz vrijeme…

Zato je svaki od partnera na projektu odabrao jedno područje iz netehnoloških znanosti za koje radi edukativne module s konkretnim primjerima korištenja podatkovne znanosti koji će se u 2021. pilotirati na konkretnim fakultetima:

Uvijek se na kraju vraćamo na isto – upotrebna vrijednost na prvom mjestu. Radimo materijale za sociologe, stručnjake u turizmu, stručnjake u kulturi, ali i ekonomiste. Jako sam radoznala vidjeti povratne reakcije. Radimo sadržaje koji su im poznati i bliski, ali “with a twist”.

Koliko razumijemo tehnologije koje koristimo?

Algebra je s prijavama na EU fondove počela davno prije nego što je Hrvatska postala članicom Europske unije, tako da danas već broje 12 godina tradicije uspješnih projektnih prijava i suradnji.

Po Maji je projekt dodatno bitan jer se čini da nikad nije bio veći jaz između složenosti tehnoloških rješenja koja svakodnevno koristimo i razumijevanja njihove složenosti:

Stoji svakako tvrdnja da su naši roditelji koristili uređaje i alate za koje nisu nužno znali u detalje kako funkcioniraju (televiziju, telefon, i sl.), ali današnji pametni telefoni i milijuni aplikacija koje preuzimamo u Google ili Apple trgovinama prosječnom su korisniku tehnološki još nerazumljiviji.

Nema developerske firme u Hrvatskoj koja se nije susrela s korisnikom koji teško ili nikako ne razumije put koji treba prijeći od ideje do funkcionalne aplikacije, i da nakon što ste istrenirali neki algoritam, samo “mala promjena” po zahtjevu korisnika može značiti velike preinake i/ili da će se baciti značajan dio već odrađenog posla.

Taj jaz nije dobar, on nikome ne pomaže. Ljudima je teško prodati ono što ne razumiju, bez obzira koliko im to što im nudite, može olakšati posao i život. Ne čudi stoga niska razina digitalne transformacije u Hrvatskoj, čak i u sektoru uslužnih djelatnosti. Prema našem istraživanju, čak dvije trećine hrvatskih tvrtki iz uslužnog sektora smatra da je nespremno ili rubno spremno za disruptivne digitalne trendove i tehnologije – i to je veoma opasan trend. Pokazuje da je Hrvatska preskočila jednu cijelu fazu ciklusa tehnološkog razvoja i trebamo se svi zajedno zapitati što je uzrok tome, kako bismo mogli planirati buduće korake.

Istraživanja McKinseya pokazuju da oni tehnološki najnapredniji mogu brže dodatno napredovati, dok se tehnološki zaostali nalaze u situaciji da uopće ne mogu držati korak. Raditi stvari na način „na koji su se oduvijek radile“ danas je daleko opasnije nego ikada ranije, zaključuje Maja.

Cloud transformaciju treba pomagati usmjeravanjem kadrova

Drugi projekt, DIHUB, želi riješiti slabo korištenje cloud tehnologija u industriji – i to aktivacijom mladih talenata na fakultetima koji se mogu uključiti u projekte kako velikih tako i srednjih i malih tvrtki. Jer, dok se u velikim tvrtkama cloud tehnologije načelno koriste, male i srednje tvrtke širom Europske unije i dalje ne koriste cloud rješenja, otkriva Maja:

U cijeloj Europskoj Uniji, mali i srednji poduzetnici vrlo slabo koriste rješenja na cloudu, iz čitavog niza razloga, od kojih se ističu dva: nedovoljno znanja i uslijed toga nedovoljno resursa (ljudskih, a onda i financijskih).

Mikro, mala i srednja poduzeća čine 99% svih tvrtki u EU: u njima se nalazi 2/3 radnih mjesta u privatnom sektoru, i oni stvaraju više od polovine ukupnog društvenog proizvoda koji stvara poslovni sektor u EU.

DIHUB, iako je tek na polovici realizacije, omogućava studentima da svoje projekte temeljene na cloud tehnologijama promoviraju u svim zemljama-sudionicama projekta. Radi se o Finskoj, Estoniji, Bugarskoj, Portugalu i naravno – Hrvatskoj, pri čemu su, primjerice iz Finske, u projekt uključeni njihovi prestižni privatni fakulteti.

The HUB is developing…Do you want to know who is in DIHUB? Visit us in https://dihubcloud.eu/

Posted by DIHUB on Tuesday, July 7, 2020

Vjetar (i oblak) u leđa malim i srednjim tvrtkama

Cilj projekta je stoga kroz suradnju partnera iz više zemalja popularizirati IaaS, SaaS i PaaS rješenja među malim i srednjim poduzetnicima. Kako se u to uključuju institucije?

Upravo kroz promociju takvih rješenja na fakultetima jer tako se stvaraju kadrovi koji će moći na njima raditi u manjim tvrtkama, a ne samo većim koje to razvijaju kao dio svoje digitalizacije. Štoviše, neke od studentskih ideja izravno su već danas primjenjive u poslovanju. Maja navodi praktičan primjer:

Izdavačima knjiga u Hrvatskoj već je godinama redovna praksa da ilustracije koje su im potrebne za neko izdanje uredno naruče preko različitih agregacijskih servisa od, npr., ilustratora iz Španjolske, Argentine ili Kanade.

Zašto bi nam onda bilo strano da mikro poduzetnik iz Hrvatske, koji teško zapošljava studente hrvatskih tehničkih fakulteta, dođe do studenta u Estoniji, koji će mu iz svog kućnog ureda odraditi neku cloud uslugu? Ista takva prilika pruža se i studentu u Hrvatskoj koji može konkurirati u Estoniji.

U hrvatskoj tehnološkoj industriji koja je u 2020. doživjela najbolju godinu dosad, etablirane tvrtke zapošljavaju i počinju surađivati sa studentima već na ranim godinama fakulteta. Maja ističe kako, primjerice, Algebrini studenti ponude za posao dobivaju već na drugoj godini. Nažalost, takva potražnja za tehnološkim talentima potom otežava malim tvrtkama pristup zaposlenicima s potrebnim IT vještinama, dok su im rješenja većih integratora preskupa. Partneri projekta DIHUB žele tome doskočiti:

Na projektu rade fakulteti iz područja stručnih studija, kojima je primjena naučenih znanja imperativ, i takve projekte oni studentima priznaju kao redovnu praksu.

Studentima je istovremeno zanimljivije raditi na zaokruženom projektu za malog naručitelja, neovisno o tome otkuda on dolazio, nego na manjem segmentu nekog većeg problema u velikoj kompaniji. Ovi će hubovi pružiti mogućnost suradnje za obje strane.

Pravo je vrijeme naučiti kako realizirati EU projekt

Gotovo da nema institucije u Hrvatskoj u kojoj ne radi barem jedna osoba, koja je završila Algebrin program obrazovanja za voditelje projekata financiranih iz EU fondova – kroz njega je do sad prošlo više od 5000 ljudi.

U 2021. počinje novo šestogodišnje proračunsko razdoblje Europske unije. Iako sva tematska područja koja će biti financirana nisu do kraja definirana, Maja ističe kako su neke stvari već poznate:

Europi je izuzetno stalo do održivog razvoja, i svjesna je velike uloge koju će tehnologija u tome igrati. Horizontalno gledano, u prvi plan dolaze umjetna inteligencija, računalstvo visokih performansi (HPC) i kibernetička sigurnost. Tematski ili vertikalno, tražit će se sjecišta tehnologije s područjima kao što su proizvodnja hrane (kroz projekte poput pametnih sela), medicina, očuvanje bioraznolikosti…

Kao najveći izazov za realizaciju projekata Maja vidi upravo osmišljavanje dobrog i zanimljivog projekta koji izravno odgovara na teme koje su postavljene u određenom natječaju, ali naglašava da to nije ipak toliki problem:

Puno puta smo bili svjedoci da je inteligentna tvrtka znala prilagoditi ono što inače radi natječaju koji je, na prvi pogled, tražio nešto specifično i drugačije. Za neke natječaje prijava se radi u Zagrebu – tu je daleko manja konkurencija. Za druge, prijavu šaljete izravno na tijela Europske komisije u Bruxellesu. Tamo je konkurencija puno veća, i to je zaista veliki izazov – ali tim je veća satisfakcija, kad vam bude odobreno financiranje.

Takvi projekti zahtijevaju velike međunarodne konzorcije, ali opet – uz dobru lokalnu povezanost – to nisu nepremostive prepreke. Naš tim u mogućnosti je odraditi sve faze, od identifikacije poziva i prilagodbe teme, preko sastavljanja konzorcija, do provedbe i osiguranja održivosti koje radimo za naše projekte, ali i za naše partnere.

Maja napominje da joj je kod projekata upravo najuzbudljiviji sam početak, kad su sve mogućnosti otvorene i kad su vam jedino “vlastiti intelektualni kapaciteti” granica – te poziva potencijalne partnere za projekte da se jave Algebri (lab@algebra.hr) za buduće suradnje u obogaćivanju hrvatske – i europske – tehnološke scene.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

2014. imala sam 10.000 Dogecoina. Danas, kad im je Elon Musk “napumpao” vrijednost, više ih nemam

Možda sam imala i više od 11.000. Možda sam i dobar dio podijelila, teško se prisjetiti tih opskurnih događaja prije gotovo sedam godina kada nismo više bili sigurni što je kriptovaluta, a što meme. A što oboje istodobno.

Startupi i poslovanje

Hoćete li kupiti rabljeni auto preko interneta, pitali smo osnivača Neostara (s 20 godina iskustva u industriji)

Insajder automobilske industrije, od spinoffa Zubak grupe želi stvoriti platformu koja će nam olakšati kupnju i prodaju rabljenih automobila u kojoj nećemo trebati "prijatelja koji se kuži u aute". Hrvatska im je pilot projekt, ali ambicije puno veće!

Web aplikacije

Osvanuo portal cijepise.zdravlje.hr, za prijavu za cjepivo protiv koronavirusa

A u trenutku pisanja ovog teksta nije izgledao ni približno dovršeno.

Što ste propustili

Digitalni marketing

Što marketing može naučiti od pametnih klupa… zahvaljujući “machine learning” inženjerki!

Pametne klupe - osim što su pametne, izvrstan su način digitalnog vanjskog oglašavanja. Kako strojno učenje i računalni vid pospješuju uspješnost tog segmenta poslovanja? Više nam je otkrila Includeova Nina Erceg.

Kultura 2.0

Bandcamp Friday: zašto baš danas trebate kupiti glazbu na ovoj platformi? Znaju Tomislav Capan, Intek Music i Elemental!

Danas je prvi petak u mjesecu, što znači da možete nabaviti gomilu super glazbe na Bandcampu za super cijene i podržati izvođače u ovom razdoblju bez koncerata... Što sve donosi inicijativa koja je oduševila glazbenika diljem svijeta, otkrivamo:

Digitalni marketing

Interaktivan video stigao u Konzum webshop: Kako su objedinili dobar sadržaj s ecommerceom?

Integraciju prodaje proizvoda unutar foto oglasa već ste sigurno vidjeli po Instagramu, no uglavnom takvi ecommerce trendovi sporo dolaze do nas. A možda i ne... Konzum u svome webshopu ide korak dalje. Za svoje proizvode pripremili su interaktivne video recepte!

Startupi i poslovanje

Five akviziran za 250 milijuna kuna: Marohnić i Abrus o ulasku u svjetsku ligu digitalnih agencija!

Viktor Marohnić i Luka Abrus u ekskluzivnom intervjuu za Netokraciju otkrivaju planove za Five kao dijela Endave, jedne od najvećih razvojnih grupacija na svijetu.

Kultura 2.0

Šizite od toga kako se komunicira u vašoj tvrtki? Ispunite anketu!

Koliko puta ste promatrajući različite rasprave i obavijesti u svojoj tvrtki pomislili: Zašto se ovo nije moglo reći ranije, direktno, anonimno, jasnije, kasnije... zanimljivije?

Kultura 2.0

Jesam li lijen developer ako mi treba PlayStation pauza na poslu?

Ja: “Ajme ne mogu na kavu. Satra sam se na poslu. Baš bi odmoria danas." Ekipa: “Ne laži, kako si se umoria. Na poslu samo igraš PlayStation!“