Znate pripremiti "pitch" za investitora, ali ne i za EU fondove? Imamo vodič za vas

Znate pripremiti “pitch” za investitora, ali ne i za EU fondove? Imamo vodič za vas

Iako se pristupi u prezentaciji projekata razlikuju, pojedini dijelovi su slični: u obje varijante potrebno je dokazati postojanje potražnje, pojasniti inovativnost, obrazložiti poslovni model te uvjeriti investitore/donatore u dugoročnu održivost. No, u čemu je razlika?

Inovacijski EU natječaji namijenjeni su prvenstveno tehnološkim tvrtkama te znanstveno-istraživačkim organizacijama koje će koristeći bespovratna sredstva Europske unije dobiti priliku financirati istraživanje i razvoj svojih inovativnih proizvoda ili usluga. 

Tehnološke tvrtke, uključujući i one kojima su odobrene investicije u kapital od strane fondova rizičnog kapitala ili poslovnih anđela, često imaju pogrešnu percepciju o tome kako projektna prijava za EU natječaj treba izgledati. Većina takvih tvrtki polazi od pretpostavke da prijava za EU fondove podrazumijeva identičnu ili barem sličnu razinu informacija koje se navode u pitchu za dobivanje financiranja iz VC fonda, što je najčešće pogrešan pristup. U nastavku će se pojasniti osnovne razlike u pristupu pripremi pitcha te projekta za EU fondove kao i razlike u prezentaciji projekta. 

Priprema projekta za pitch pred investitorima

Nakon nedavno realiziranih investicija u hrvatske tehnološke tvrtke te činjenice da Hrvatska kao mala zemlja ima već dva unicorn poduzeća, znatno se promijenila percepcija Hrvatske kao zemlje investicijske destinacije za privatne ulagače. Startup tvrtke su u Hrvatskoj u prvom tromjesečju 2021. primile više od milijardu kuna investicija, pokazala je analiza Novac.hr-a. Iako je riječ o više od 170 milijuna dolara, to nije ukupan iznos, jer vrijednost nekih većih transakcija nije objavljena javno. 

Uspješnoj realizaciji investicije prethodno ozbiljan posao pripreme za ulagače. Pitch je početna, prva karika u lancu, ali izrazito bitna jer često prvi dojam može biti presudan u dobivanju sredstava od investitora. Kvalitetna prezentacija pri tomu je ključna, a iako se ne radi o opsežnom dokumentu, prezentacija tvrtke za VC fondove i druge ulagače minimalno sadrži:

  • prikaz tržišnog potencijala i veličine tržišta na koje se planira izaći,
  • projektni tim s kompetencijama za realizaciju projekta,
  • tehnološke izazove koji se tijekom projekta trebaju riješiti,
  • (ambiciozne) projekcije za osvajanje tržišta i očekivane stope rasta,
  • aproksimaciju povrata investiranog kapitala u određenom vremenskom periodu,
  • bazični prikaz potencijalnih rizika za realizaciju s mjerama za njihovo ublažavanje.

Priprema projekta za bespovratna EU sredstva i inovacijske natječaje

Prijave za europske natječaje (posebice projekti međunarodne suradnje) podrazumijevaju:

  • prezentaciju projekta isključivo u pisanoj formi bez mogućnosti vlastite prezentacije uživo zbog čega izostaje dojam prezentatora uživo koji često može biti odlučujući za dobivanje investicije;
  • formalizirane i unificirane obrasce za prijavu koji su često opširni te zahtijevaju znatno više detalja o projektu, tržištu, konkurenciji i projektnom timu nego to inicijalno zahtijevaju investitori bez mogućnosti iskazivanja vlastite kreativnosti onoga koji traži investiciju;
  • analizu rizika, posebice onih tehnoloških, koji su osnova za ocjenu inovativnosti te temelj za ostvarivanje bespovratne potpore. Projekt u kojem nema tehnološkog rizika, najčešće neće dobiti bespovratnu potporu. Za razliku od EU fondova, kod ulagača je više naglasak na tržišnom potencijalu proizvoda ili usluge te procjeni potencijala za komercijaliziraju, a tehnološki rizici bi uglavnom već trebali biti riješeni; 
  • detaljnu usporedbu s konkurencijom te dokazivanje konkurentskih prednosti (ovo je bitno i kod traženja potencijalnih investitora)
  • realističan, u pravilu konzervativan prikaz povrata investicije te prihoda nakon komercijalizacije;
  • dokaz da se projekt ne bi mogao realizirati bez potpore, za razliku od investitora kojima je u pravilu potrebno dokazivati da će razvoj i komercijalizacija tehnologije uspjeti i bez investicije, samo sporije, kroz dulji vremenski period).

Krajnji cilj nije dobivanje investicije ili bespovratne potpore – već razvoj proizvoda ili usluge

Iako se pristupi u prezentaciji projekata razlikuju, pojedini dijelovi su slični: u obje varijante potrebno je dokazati postojanje potražnje, pojasniti inovativnost, obrazložiti poslovni model te uvjeriti investitore/donatore u dugoročnu održivost.

Neovisno za koju opciju se tvrtke odluče, glavni cilj uvijek mora biti razvoj proizvoda ili usluge za kojeg se prethodno dobro istražilo tržište te za koje će investicije ili potpore biti samo impuls ubrzanja završetka projekta te početka komercijalizacije, bez skretanja s planiranog puta. Projekt kojemu je glavni cilj dobivanje investicije ili potpore bez usmjerenosti na razvoj, u pravilu je neuspješan projekt.

Dobivanje potpore iz EU fondova ili traženje investicije predstavlja jedno od osnovnih dilema s kojima se suočavaju mlade, novoosnovane tvrtke. Obje opcije imaju svoje prednosti i nedostatke. Glavna prednost potpora jest to što ne podrazumijevaju prepuštanje vlasničkog udjela u tvrtki, a iako postoje očekivanja rasta prodaje i broja zaposlenih, ta očekivanja tvrtka sama definira u projektnoj prijavi. S druge strane ulagači vrše kontinuirani monitoring napretka i rasta tvrtke te ulaze u vlasničku strukturu tvrtke, ali u pravilu svojim iskustvom i savjetima znatno doprinose uspješnoj realizaciji projektnih ideja.

Neovisno koju opciju odabere, tvrtka nužno mora uložiti vrijeme u istraživanje tržišta, utvrđivanje stvarne potražnje za proizvodom koji se razvija, uvidjeti postoji li mogućnost zaštite intelektualnog vlasništva, pomno odabrati projektni tim koji je u stanju realizirati projekt te definirati marketinšku strategiju i modele nastupa na tržištu. 

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Gdje griješimo u zapošljavanju generacije Z?

Zbog toga što je odrasla u posve novim okolnostima modernog društva, kao i u mnogo slučajeva dosad - stariji naraštaji sve slabije razumiju novu generaciju. Kako pristupiti "genzijevcima"?

Društvene mreže

Kronike LinkedIna: “Poslovna mreža” koja je postala odlagalište objava za samohvalu i šuplje inspiracije

Što je sve LinkedIn postao, a nije trebao? Iliti kako smo pretvorili jedinu poslovnu društvenu mrežu u novi Facebook...

Digitalni marketing

Je li Google Analytics ilegalan? Jest, ako se pogrešno implementira!

Je li korištenje Google Analyticsa (i svih drugih digitalnih servisa koji podatke spremaju u SAD) preko noći postalo ilegalno objašnjavaju stručnjak za digitalnu analitiku Robert Petković i pravnica Ana Bačić.

Što ste propustili

Kultura 2.0

Wordle, kako je jednostavna igra riječi osvojila internet?

Sigurna sam da ste već primijetili zanimljivu kombinaciju žutih, zelenih i sivih kvadratića koji niču na sve strane interneta. U pitanju je Wordle, igra riječi koja je dovoljno jednostavna da vas odmah uvuče, a taman izazovna da vas zadrži.

Tehnologija

Želite utjecati na transparentnost vlasti? Krenite s proračunom Grada Zagreba na hackathonu “Hackl”!

Hoćemo li u bližoj budućnosti dobiti otvorenije i više transparentne gradske proračune? Možda ćemo odgovor na to pitanje pronaći u proračunskom hackathonu.

Društvene mreže

Kako izgleda stvaranje sadržaja kada ga ne diktirate vi, nego zbivanja na sportskim terenima?

Kada u SofaScoreu pratite utakmice, jednim okom gledate prijenos, a drugim okom gledate računalo i planirate što ćete objaviti. No, čitava priča je mnogo drugačija od toga da vas netko “plati da gledate utakmice”, šale se iz SofaScorea, najveće hrvatske platforme za sportske rezultate uživo.

Startupi i poslovanje

Codemap, hrvatski no-code marketplace osigurao prvu 1,68 milijuna kuna vrijednu investiciju

No-code tržište će s trenutnih 16 milijardi do 2027. narasti do skoro 85 milijardi dolara vrijednosti. Hrvatski Codemap se u tom periodu želi uspostaviti kao ključna analitička i networking no-code platforma. Investicija koju predvodi SQ Capital te poduzetnici Tomislav Matić i Mate Rimac prvi je veliki korak prema tome.

Startupi i poslovanje

Eleven Ventures vraća se sa 60 milijuna eura, dio žele potrošiti na hrvatske startupe

Jedan od prvih fondova koji je ulagao u Hrvatskoj, i s hrvatskim osnivačima prije gotovo 10 godina prolazio prve nespretne startup korake, vraća se dubljeg džepa.

Društvene mreže

Kako se s generacijom Z izborila senzacionalna CM-ovka, Kristina Ilić?

CM-ovi, danas je vaš dan, čestitamo! Kako je već postao običaj, na ovaj dan razgovaramo s najboljima od najboljih, vašim kolegama koji su osvojili SoMo nagradu za CM-a godine, 2021. ta je titula pripala Kristini Ilić od koje smo štošta naučili.