Otkrivamo dokument u kojemu Rimac i europski jednorozi pozivaju EU i Hrvatsku da smanje birokraciju i potaknu “deep tech”

Mariya Gabriel, povjerenica Europske unije za inovaciju, istraživanje, edukaciju, kulturu i medije okupila je 35 uspješnih tehnoloških tvrtki širom Europe kako bi pozvala vodstva Europske unije, ali i pojedinačnih zemalja članica poput Hrvatske – na smanjenje birokracije koja koči inovacije.

Hrvatski predstavnik u “EU Unicorns” grupi su Rimac Automobili

Među jednorozima uključenima u poziv i izradu dokumenta inspiriranim Lean Canvasom pod imenom Next Innovation EU našli su se i Rimac Automobili, kojeg EU očito smatra drugim hrvatskim jednorogom. (Iako je bilo očito nakon nedavne investicije Porschea od 70 milijuna eura.)

Grupa uključuje manje i više poznate tehnološke tvrtke, od francuskog Blablacara, estonskog Bolta, austrijske Bitpande, malteškog Hotjara i švedske Klarne, do finskog Supercella, slovenskog Geneplaneta, rumunjskog UiPatha, njemačkog Zalanda i hrvatskih Rimac Automobila. Svaka europska zemlja ima po jednog predstavnika pa tako i one poput Hrvatske, s dva ili više jednoroga, pri čemu je zanimljiv podatak da EU ima 7.2% od svih jednoroga na svijetu.

Ne želi li biti sljedbenik, EU mora potaknuti deep tech

Dokument je sažet u 13 stranica, a u njemu jednorozi i povjerenica Gabriel pozivaju na:

• zelenu transformaciju kako bi inovacije pomogle tranziciju u ekološku ekonomiju;
• sljedeće desetljeće bit će digitalno i EU mora biti lider u njemu;
• tehnološki suverenitet EU kroz snagu njezinih vlastitih tehnoloških divova;
• vodstvo u deep techu s podrškom za sljedeću generaciju inovacija;
• inovacijsku koheziju za cijelu EU u kojoj nitko neće biti zapostavljen, od gradova do sela.

U dokumentu se naglašava kako je Europska unija trenutno sljedbenik u tehnološkom svijetu i želi li to promijeniti mora uložiti u svoje inovativne tvrtke i talent.

Smanjite birokraciju, omogućite testiranje AI-ja i olakšajte zapošljavanje i – “male doline”

Dokument predlaže konkretne korake koju Europska komisija, parlament i zemlje članice mogu realizirati, od kojih su najzanimljiviji:

• Suvereni EU Tech Fund kao dugoročni javno-privatni investicijski fond od minimalno 100 milijardi eura koji bi ulagao kroz udjele u tehnološke tvrtke s jasnim komercijalnim modelom poslovanja.
• Javna nabava prilagođena IT inovacijama koja bi mogla nabavom novih, inovativnih usluga europskih startupa potaknuti taj sektor, pri čemu je ključno smanjenje birokracije.
• Klimatsko partnerstvo u kojemu bi se europski startupi s više od 50 zaposlenika (koji to mogu financijski ostvariti) trudili biti klimatski-neutralni desetljeće ranije od ciljeva postavljenih Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama.
• Pojednostavljenje zapošljavanja unutar EU kroz pojednostavljivanje sustava EU Blue Card 2.0 radne dozvole, koja bi se trebala obraditi u manje od 90 dana.
• Small Valleys inicijativa za poticanje tehnoloških inovacija u manjim gradovima i selima u kojoj bi nacionalne vlade u suradnji s EU nominirali “malu dolinu” kao šampion i primjer, pri čemu se Osijek i Split nameću kao najvjerojatniji uzori u Hrvatskoj.
• Pan-europski sandboxovi za lakše testiranje inovativnih usluga poput umjetne inteligencije za što je udruga CroAI već duže vrijeme isticala da je gotovo nemoguće u Hrvatskoj. Prihvaćanje u tzv. Pan-eu sandbox bi jednoj IT tvrtki omogućilo djelovanje širom Europske unije.

Dokument Next Innovation EU možete preuzeti ovdje (PDF).

Nadajmo se da će EU reagirati, jer onda će i Plenković

Usred afere ministra Beroša i izrade portala Cijepise, poziv jednoroga za poticanjem startupa kroz javnu nabavu se čini barem komičan, a u najgorem slučaju nemoguć. Ali upravo je sređivanje javne nabave jedno od rijetkih područja gdje premijer Andrija Plenković i Vlada RH mogu djelovati kako bi konkretno podržali tehnološke tvrtke kojima se stalno hvale. Izuzev toga, izgledna je nominacija Small Valley šampiona, što će vjerojatno napraviti sad ususret lokalnih izbora, kako bi neke stran(k)e bolje kotirale u Slavoniji ili Dalmaciji.

U svakom slučaju, sve ostale spomenute inicijative za razvoj inovacija u EU hrvatskim bi tehnološkim tvrtkama značajno olakšale rad. Pan-eu sandbox olakšao bi razvoj inovativnih usluga širom EU kao na jednom velikom tržištu, dok bi EU Blue Card 2.0 olakšao zapošljavanje stranih stručnjaka, posebno u product managementu gdje u Hrvatskoj nedostaje lokalnog talenta.