e-Recepti podbacili, 200 tisuća recepata arhivirano greškom (ali ne i izbrisano)

e-Recepti podbacili, 200 tisuća recepata arhivirano greškom (ali ne i izbrisano)

Kada je sustav e-recepata krenuo s radom, svi su pozdravljali taj veliki korak u informatizaciji hrvatskog zdravstvenog sustava. Vrlo jednostavno, liječnik na računalu prepiše lijek, i prije nego i izađete iz ordinacije, ljekarna već zna koji lijek trebate. Praktično, sve dok se ne dogodi nešto poput ovog slučaja. Centralni informacijski sustav HZZO-a (CEZIH) obrisao je oko 200 tisuća e-recepata, javlja Novi List. Svi koji su imali ponavljajuće recepte koje nisu iskoristili, morat će ponovno posjetiti svog liječnika kako bi im prepisao nove.

hzzoDobili smo napokon odgovorio iz Ericsson Nikole Tesle koji možete naći u nastavku – recepti nisu obrisani, već arhivirani po nalogu naručitelja. Kada je sustav e-recepata krenuo s radom, svi smo pozdravljali taj veliki korak u informatizaciji hrvatskog zdravstvenog sustava. Vrlo jednostavno, liječnik na računalu prepiše lijek, i prije nego i izađete iz ordinacije, ljekarna već zna koji lijek trebate.

Praktično, sve dok se ne dogodi nešto poput ovog slučaja. Centralni informacijski sustav HZZO-a (CEZIH) obrisao je oko 200 tisuća e-recepata, javlja Novi List. Svi koji su imali ponavljajuće recepte koje nisu iskoristili, morat će ponovno posjetiti svog liječnika kako bi im prepisao nove.

Do propusta je navodno došlo nakon što je timer za ažuriranje sustava obrisao sve ponovljive recepte iz CEZIH-ove baze koji nisu realizirani u roku od 60 dana, stoji u službenom priopćenju CEZIH-a.

Sada nastaju problemi liječnicima, obzirom da će ih osim navale pacijenata dočekati i problem limita recepata kojeg mogu izdati. Tvrde kako se stari (a sada obrisani) recepti ne mogu stornirati, a izdavanjem novih može doći do prekoračenja limita što za sobom povlači novčanu kaznu.

Ovakav propust u informatizaciji podsjeća na pad sustava e-Matice koji je prošlog ljeta bio aktualan. Postavlja se pitanje zašto je uopće potrebno brisati stare recepte, zar se ne mogu postaviti u arhivu i jednostavno napraviti nedostupnima/neaktivnima? Ili je prostor na čvrstim diskovima preskup za kvalitetno napravljen informacijski sustav?

Ažurirano 3. lipnja u 16:35

Gospođa Jasna Glavaš iz Ericsson Nikola Tesle odgovorila je na naš upit u vezi baze recepata, objašnjavajući da su radili po naputku HZZO-a. Recepti ipak nisu obrisani, već arhivirani:

Poštovani,  na molbu gđe. Bahtijari koja trenutačno nije u Zagrebu, a vezano uz Vaš upit i napise koji su se posljednjih dana pojavili u medijima obavještavamo Vas da tijekom dogradnje sustava CEZIH-a, niti bilo kojom drugom prilikom, nije došlo do brisanja svih ponovljivih recepata jer su u sustavu primijenjena višestruka sigurnosna pravila koja onemogućavaju takvu i sve slične pogreške. Prema proceduri definiranoj od strane naručitelja, arhiviran je i 9071 recept za  lijekove pakirane u količini koja je pacijentima dovoljna za dva do tri mjeseca pa između dva podizanja lijeka može proteći i više od 60 dana.

S obzirom da smo 30. svibnja primili službeni zahtjev naručitelja za ukidanjem validacije ponavljajućih recepata koji su u sustavu nerealizirani duže od 60 dana, to smo odmah i učinili. HZZO je ubrzo izdao uputu svojim područnim uredima te ljekarnama u sustavu, prema kojoj se pacijentima s ponovljivim receptom koji je i nakon dvomjesečnog nepodizanja lijeka još uvijek važeći, omogućava izdavanje novog ponovljivog recepta i lijeka bez ponovnog odlaženja liječniku. Istodobno liječnici koji ponovo izdaju  recept ne trebaju brinuti zbog eventualnog prekoračenja potrošnje jer sustav potrošnju prati po stvarnoj realizaciji lijekova. U funkciju e-recepta, koja je sastavni dio cjelovitog sustava e-zdravstva, ugrađen je čitav niz različitih kontrolnih procedura koji olakšavaju njegovu primjenu za liječnike ljekarnike i pacijente te preveniraju različite pogreške koje su nastajale pri pogrešnom ispisivanju recepata. Suvremeni zaštitni mehanizmi primijenjeni na sve, pa tako i na ponovljive recepte, sprječavaju probleme vezane uz naplatu te, kao najvažnije, ujedno povećavaju sigurnost svih sudionika u sustavu e-zdravstva.

Recepti nisu obrisani, a stariji recepti i dalje važe. Je li bio problem samo u nedostatku komunikacije? Bitno da se zna što se dogodilo, barem po Ericsson Nikoli Tesli.

ponuda

Komentari

  1. Ylodi

    Ylodi

    01. 06. 2011. u 12:32 pm Odgovori

    Kao što je navedeno na kraju članka: kod takvih sustava se ne bi smjelo ništa brisati. Recept bi trebao otići u neki neaktivni status, nitko od običnih korisnika ga ne bi trebao vidjeti, ali trag o njemu mora postojati. Isto tako bi trebao postojati i zapis o promjenama svih važnih slogova. Baš bi me zanimalo da vidim kako je složen taj sustav. Intuicija mi govori da nije puno napredniji od onoga kako mali Ivica zamišlja bazu podataka.

  2. Višnja Željeznjak

    Višnja Željeznjak

    01. 06. 2011. u 1:33 pm Odgovori

    Malo je nategnuto tvrditi da su recepti izbrisani zbog šparanja na prostoru, to meni zvuči samo kao interpretacija autora ovog članka, no dobro. Zato i postoje blogovi, da svatko napiše što misli.

    Ali mene zanima jedna druga stvar: kako to da, kad izbije ovakva vijest, struka odmah krene optuživati struku? Nitko nije za mišjenje, komentar i izjavu pitao nikoga od developera. Zašto smo svi tako brzi da optužimo prvo svoje kolege? Zaboravljamo da uvijek postoje alternativne interpretacije, neke od njih vrlo su realne i događaju se svima nama, recimo: a) klijent je dobio onoliko koliko je platio, i što sad hoće, 2) klijent je inzistirao da se navedena značajka implementira točno tako kako on hoće, a ne kako su ga developeri savjetovali, 3) ljudska pogreška od strane korisnika, a ne od strane developera.

    Benefit of the doubt, anyone?

      • Višnja Željeznjak

        Višnja Željeznjak

        01. 06. 2011. u 1:54 pm Odgovori

        to vodi u stanje u kojem smo danas: predstavnici smo IT-ja: jedne od najtraženijih, u svijetu najbolje plaćenih i najkompleksnijih djelatnosti koje postoje – a zbog zluradosti se gložimo, pa ni ne uživamo respekt koji smo mogli imati. Mogli smo – ali si ga nismo stvorili, i u jednu ruku respekt na ovaj način nismo niti zavrijedili. Ako ovo čita itko od “members of the press”, nek netko nazove u Ericsson Nikola Tesla, i nek pita nekog stručnog tamo, što se stvarno dogodilo. nemam ništa protiv da se objavljuju vijesti o softverskim bugovima – ali imam jako puno protiv da smo mi IT-jevci na prvoj liniji napada kad treba blatiti kolege. uvijek ću biti prvo na strani kolega.

    • Nikola Krajačić

      Nikola Krajačić

      01. 06. 2011. u 1:53 pm Odgovori

      Kao što kaže Luka, većina implementatora informatike u državnim institucijama se već “dokazala”. Ja nigdje ne tvrdim da su recepti brisani zbog uštede prostora, nego se pitam zašto su brisani? Velika razlika je tu…

      I naravno da će struka odmah napadati, zar bi ih trebali pohvaliti? Kolege iz Novog Lista su već napisali kako nisu iz HZZO-a dobili komentar, a kolege informatičare optužujemo iz razloga s početka komentara.
      Klijent je dobio onoliko koliko je platio? OK; znači, automehaničaru ne platiš dovoljno i on će te pustiti na cestu s poluzašarafljenim kotačem? Ne vjerujem, prije će ti uzeti kotač. Isto je i ovdje – ako izvršitelj nije bio dovoljno plaćen, mogao je stopirati implementaciju i bok.

      Klijent je inzistirao i nije htio slušati developere? Ovo bi još i prošlo, obzirom da postoji velika masa naručitelja koja je “najpametnija na svijetu” – ali ovdje se ne radi o nekom lokalnom poduzeću koje hoće web site, nego o državnoj instituciji! Ako ništa drugo, developeri su mogli napraviti demo i prikazati štetu koju ovaj problem sada uzrokuje.

      A greška korisnika… korisnik nema potrebu (niti treba imati mogućnost) prtljanja po toj arhivi. Doktor izdaje recept i arhivira ga, sustav bi se sam dalje trebao brinuti o tome jel treba u arhivu ili je ponavljajući ili što već.

      • Višnja Željeznjak

        Višnja Željeznjak

        01. 06. 2011. u 2:01 pm Odgovori

        Nikola, citiram te: “Ili je prostor na čvrstim diskovima preskup za kvalitetno napravljen informacijski sustav?” -> na taj tvoj komentar su se uhvatili ostali komentatori, i ispada da se briše radi “preskupog prostora na disku”.

        Ali nije to toliko bitno. Mislim da ćeš značajno obogatiti članak ako kontaktiraš ENT. Oni su implementirali sporni “timer”. HZZO je naručitelj, a ne dev team.

        “ako izvršitelj nije bio dovoljno plaćen, mogao je stopirati implementaciju i bok” -> nema šanse da većina developera prestaje s radom kad ispari lova. u praksi, traži se od klijenta još love, i ako se ovaj ne složi, savjestan dev team implementira najbolje što može, obrazloži svoje rješenje i ukaže na moguće negativne posljedice.

        kako znaš da nije greška korisnika u ovom slučaju 🙂 ne možeš biti siguran, jako puno pretpostavljamo, i ocrnjujemo ljude koji su mjesecima ili godinama radili na nečem iznimno kompleksnom, u tko zna kakvim uvjetima, s tko zna kakvim ograničenjima.

        oću reći da je moja poanta: i najgori developer u državnoj firmi i dalje je moj kolega, i prvo branim njega, ne napadam ga s paušalnim argumentima “svi su oni isti”, a da ne čujem njihovu priču.

        • Nikola Krajačić

          Nikola Krajačić

          01. 06. 2011. u 2:15 pm Odgovori

          Višnja, to je moj osobni komentar, a ne tvrdnja da je radi uštede obrisano 200 tisuća recepata 🙂

          Shvaćam ja tvoju poantu, i danas-sutra će se tu raditi i o mojim kolegama, nakon što izađem sa FOI-a gdje upravo privodim kraju studij informatike. Ali ovu vijest pišem kao korisnik, kao netko kome je možda obrisan taj recept i sada se stvaraju dodatne komplikacije. Ili kao liječnik koji sada ne zna kako treba postupiti jer je ispucao limit za recepte.

          Trebaš shvatiti da mi na Netokraciji nismo isključivo IT-evci i nismo tu da bismo kolegama koji loše odrade posao (iz bilo kojeg razloga) bezuvjetno držali leđa. Krajnji rezultat je bitan, a za ovaj konkretni slučaj, krajnji rezultat je sada 200 tisuća novih recepata. Neću ni spominjati koliko će se još recepata morati izdati da bi ljudi bili sigurni da im neće opet nešto biti obrisano.

          Kao i kod e-matica, može ministar pričati kako je navala i davati stotine izjava po portalima, ali činjenica je da su razrednici proveli nekoliko radnih noći unoseći ocjene i radeći posao koji je mogao biti gotov u max sat vremena.

      • Bernard Toplak

        Bernard Toplak

        01. 06. 2011. u 2:09 pm Odgovori

        Dragi Nikola,

        ja sam apsolutno protiv “fušanja” u IT sektoru, kojega ima zbilja previše, u bilo kojem dijelu ITa. Kako smo zemlja gdje “svi sve znaju i u sve se razumiju”. Pa imamo miliun-dva izbornika koji uvijek znaju bolje, a tako i u IT-u ima mnogo onih koji svjesno ili nesvjesno rade ono što ne znaju, riskirajući svoj i klijentov poslovni krah. I radeći ekonomski ali i tehnički nered na hrvatskom IT tržištu. Da bi radio kao frizerka ili zidar (nek se isti ne uvrijede, ovo je samo primjer) moraš imati dokaz o završenom obrazovanju. Kod IT poslova (izuzev servisera hardvera) toga nema i svakakvi se danas kite nazivom IT stručnjaka.

        Osobito je “IT fušanje” nedopustivo u velikim i iznimno važnim sustavima poput HZZOa, gdje možemo biti sigurni da je svaki IT posao bio dobro i redovito naplaćen. I koji je trebao imati više nivoa zaštite/backupa kojima bi se ova greška brzo ispravila. Ovako možemo samo nagađati koje troškove povlaći ovaj ogroman gaf.

        Ali ono što kolegica Višnja želi istaknuti je vrlo bitno – javni šamar prvenstveno mora ići HZZOu. Samo i jedino njima. A ne kolegama informatičarima. A na HZZO je da dalje poduzimaju korake i utvrde zašto je do ovakve greške i došlo. Možda su kolege ITaši krivi, a možda se radi o sasvim drugom scenariju. Zato je paušalno i pogrešno pokazivati prstom na kolege – kriv je HZZO!

        • Nikola Krajačić

          Nikola Krajačić

          01. 06. 2011. u 2:18 pm Odgovori

          Ja opet gledam na to sa jednog drugog stajališta – obrisano je 200 tisuća recepata 🙂
          Zbog greške HZZO-a ili deveolopera? Ili zbog nekog trećeg razloga? Nije bitno, posljedice su tu.
          (sad kad ponovno čitam tekst, nigdje ja ne napadam niti jednu niti drugu stranu, već sve zajedno – sustav očito faila i to je ono bitno)

        • Bernard Toplak

          Bernard Toplak

          01. 06. 2011. u 2:23 pm Odgovori

          Nikola, kad nakon FOI-a ozbiljnije zagaziš u praktični, poduzetnički dio, bez obzira s koje strane radnog ugovora se nalazio, bit će ti sigurno jasnije o čemu se ovdje suprotstavljamo mišljenjem.

          • Nikola Krajačić

            Nikola Krajačić

            01. 06. 2011. u 2:29 pm

            To mi je jasno. Ali ono što pokušavam objasniti u ovim komentarima jest da je cijeli sustav zakazao. Zakazao je HZZO zbog (malo ulaganja, loše objašnjenih potreba, ignoriranja preporuke developera, sveopće nezainteresiranosti…), zakazali su developeri (nisu skužili ovaj bug, nisu predložili drugačije riješenje…) – zakazalo je sve. Kad naiđeš na pokvareno mlijeko u trgovini, jel se žališ prodavaču, mljekari, seljaku od koga mlijeko dolazi ili prijevozniku? Ili te ne zanima i želiš samo litru svježeg mlijeka? 🙂
            Slično je i ovdje – sustav ne radi i danas se radi o 200 tisuća recepata, a mogli su to biti i medicinski kartoni ili razni nalazi i tko zna što…

    • Davorin Ruševljan

      Davorin Ruševljan

      01. 06. 2011. u 2:09 pm Odgovori

      Slazem se da ne treba odmah s boka napadati struku jer svatko moze pogrijesti i nije lijepo nasladjivati se na tudjim problemima.

      Ali zelio sam reci da koliko mi se cini do ovakve havarije moze doci zato jer nisu postovana osnovna nacela struke (i to vise njih uzastopno), ili se nekome jednostavno ne da rekonstruirati podatke.

      A kako se radi o projektu ljjepo plaćenom našim novcem, razumno je pitati: “kako se to moglo dogoditi?”

  3. sloser

    sloser

    01. 06. 2011. u 2:30 pm Odgovori

    U ovako velikim sustavima koji barataju tako važnim podatcima napraviti se se nešto trajno briše je početnička greška i točka. Nema tu mjesta nikakvoj “solidarnosti s kolegama”. Zbog takvih velikih grešaka “velikih” frimi mi “mali” svaki dan moramo svoje klijente uvjeravati da to što se dešava “velikima” na sustavima e-matice, e-recepata i sličnih projekata se nama neće desiti.

    • Višnja Željeznjak

      Višnja Željeznjak

      01. 06. 2011. u 2:44 pm Odgovori

      Dogodit će se, itekako će se dogoditi maloj firmi da zariba 🙂 jer je programiranje izuzetno teško, a to znamo samo ti i ja – tvoj klijent ne može pojmiti dubinu i širinu u koju moraš otići da bi mu isporučio najjednostavniju aplikaciju. Možda se neće dogoditi zbog nesposobnosti developera, nego zbog npr. kaosa u podacima od strane naručitelja, ili zato jer se greške jednostavno događaju. Zato jer nitko ne piše članke o kompleksnosti naše struke u medijima koji dosežu do genpopa, ti ćeš sloser sutra imati velike probleme objašnjavajući da nisi ti kriv.

      ako netokracija (osnovana od strane geekova btw – piše vam na about us pageu) neće pisati iz oba aspekta, jutarnji i novi list i 24sata nam sigurno neće.

      i dalje ponavljam: dok netko ne pita developere koji su ovo razvijali, svi mi ovdje (me included) samo nagađamo, laprdamo i zluradujemo se.

      • Nikola Krajačić

        Nikola Krajačić

        01. 06. 2011. u 2:50 pm Odgovori

        Višnja, nitko se tu ne zloraduje. Ali molim te, pročitaj par mojih gornjih komentara i molim te da pokušaš na ovaj problem gledati sa strane korisnika, a ne naručitelja ili developera – paralela s mlijekom u trgovini 🙂

        • Višnja Željeznjak

          Višnja Željeznjak

          01. 06. 2011. u 2:58 pm Odgovori

          sve je u redu, nikola, tvoj članak je zapravo samo povod da se osvrnem na pattern koji sam primijetila u redom bez iznimke svim člancima do sada kad su bili u pitanju IT blunderi u Hrvatskoj.

          Iz određenog razloga followam Netokraciju, a to je da čujem komentare od moje struke, jer od one druge strane imam priliku čitati u Novom listu. Nikako ne predlažem da treba držati jednu stranu.

          Ako ćemo tvoje mlijeko u trgovini – very good point you make. E i da mljekar dođe u dućan i naiđe na pokvareno mlijeko, velike su šanse da njegova prva misao ne bi bila “onaj drugi mljekar je zajebo” nego prije “svi ostali u lancu su zajebali, ja znam kako se proizvodi mlijeko i do ovog nije trebalo doći, moj kolega je vjerojatno kvalitetan”. ne kažem da si ti ovdje mljekar (i sam kažeš da se tek izučavaš za IT struku, iz tvog opisa na Netokraciji čitam da nisi programer i to je sve ok). Ni ja nisam programer – nism ni dizajner, ja sam actually IT sales girl i vodim jednu malu IT firmicu 🙂 I ti i ja smo dio iste industrije. Ako se mi – i svi ovdje prisutni – nećemo držati zajedno – tko će voditi naše bitke?

          Treba pisati i treba diskutirati. I mislim da je stvar stava – moj stav je da je IT u 95% slučajeva u pravu. U onih 5%, I’ll ask for forgiveness later, not for permission in advance.

          • Nikola Krajačić

            Nikola Krajačić

            01. 06. 2011. u 3:08 pm

            Da mljekar naiđe na svoje pokvareno mlijeko u trgovini vjerojatno bi ispitao što se dogodilo. Isto kao što bi ENT trebao ispitati zašto se obrisalo 200 tisuća recepata i zašto uopće postoji mogućnost brisanja toga (pogotovo automatizmom).
            Mislim da sad povlačiš paralelu na paralelu – moja poanta je bila da će stotine ljudi taj dan kupiti loše mlijeko i biti razočarani trgovinom i proizvođačem i svima upletenima, neće ih zanimati razlog zašto je mlijeko pokvareno (jer se vozilo u prljavoj cisterni možda).

            Isto kao što nikoga tko koristi eRecepte (niti doktore, niti pacijente) ne treba zanimati niti se trebaju opterećivati time jel su developeri zeznuli ili je HZZO kriv.
            Oboje smo u IT-u, da, jednoj od najširih industrija današnjice. Ne znam za tebe, ali ja bezuvjetno ne budem držao leđa nikome. Upravo zbog držanja leđa i žmirenja na propuste smo ovdje gdje jesmo.
            Čak štoviše, prvi ću napisati kritiku za svaki loše odrađen posao, posebice kad pričamo o informatizaciji Hrvatske. Ne zanima me tko je kriv, o tome se kasnije može razglabati (a nikad se ne razglaba, e-matice samo čekaju da i ove godine dođu u vijesti), zanima me samo kako to da je dopušteno da se takvi amaterski propusti događaju u projektima vrijednima desetke milijuna kuna.

            P.S. – da je IT bio u pravu, inzistirali bi na tome da se recepti ne brišu i gotovo. Ako spadaju u onih 5%, onda neka sada traže oprost i rješenje od svih doktora i pacijenata koji ne znaju što im je sad činiti.

        • Bernard Toplak

          Bernard Toplak

          01. 06. 2011. u 3:11 pm Odgovori

          Nikola, paralela s mlijekom mene vodi na isto ono što želim istaknuti – treba nedvojbeno utvrditi tko je kriv.
          Ako kupim mlijeko i pokvareno je – pogledat ću datum. Ako je prošao rok trajanja – kriv je trgovac, ali djelomično i ja koji nisam obraćao pažnju pa da se žalim odma u trgovini i ne kupim pokvareno. Ako rok nije prošao – kriva je Vindija/Dukat/neko treći. Ali nedvojbeno znam tko je/nije kriv u tom slučaju.
          Ovdje ne možemo kriviti IT jer ne znamo tko je kriv. Na Twitteru sam napisao “nemoguće da je (jedan) developer kriv za ovo, ovo je major fail, zakazao je i njegov proj.manager, ITaš za backup” … mi lajemo odma na developere a doista ne znamo kakav je scenarij zapravo u pitanju. Već sam gore napisao da sam apsolutno protiv “IT grešaka” a zatim i guranja istih pod tepih, ali greške će se događati. I kako kolega @sloser kaže, treba ih onda iskreno i priznati, i pokušati PRovski popraviti.

      • sloser

        sloser

        01. 06. 2011. u 2:55 pm Odgovori

        Ja nisam vidio da se netko zluraduje, nego ne možemo vjerovati da se desilo što se desilo. Bezrezevna solidarnost je jednako loša kao i manjak solidarnosti.

        • Višnja Željeznjak

          Višnja Željeznjak

          01. 06. 2011. u 3:12 pm Odgovori

          slažem se, ako se radi o bezrezervnoj solidarnosti unatoč jasnim dokazima da je IT zakazao.

          ali ovdje nije taj slučaj. ovdje nemamo nikakve dokaze ni za što.

          pažljivijim čitanjem članka iz novog lista, nailazim na nešto vrlo zanimljivo: “timer” je nešto izbrisao – hej ljudi, zaboravljamo da je originalni članak pisao novi list, i da oni ni ne znaju što je timer, niti da li je stvarno “izbrisano” (e koliko puta klijent misli jedno, kaže drugo, a zapravo je treće). cezih.hr kaže: “Na centralnom sustavu su pogrešno arhivirani svi ponovljivi recepti kod kojih je prošlo više od 60 dana od ZADNJE REALIZACIJE. Pacijente treba uputiti liječniku po novi recept. Timer je ukinut 30.05.2011., te se ubuduće takvi recepti neće arhivirati. ”

          postoji šansa da je riječ “brisanje” uveo novinar Novog lista, ne znajući kakvu će pomutnju i raspravu na netokraciji prouzročiti zbog terminologije i pravila struke (sloser i davore, skroz ste u pravu, nema se tu šta brisati). pogledajte kako novinar u dijelu članka riječ “arhivirano” stavlja u navodnike, očito mu nije jasno što je to, pa on to paušalno zamijeni s razumljivijom riječi “brisanje” koja prodaje više novina, i sad se ovdje nas skupina geekova zabavljamo s time. jedan od liječnika se također citira kako spominje riječ “izbrisan”, ali sumnjam da taj čovjek išta više zna o arhiviranju i brisanju od novinara (od liječnika to ni ne očekujem, on ima dovoljno svog posla).

          što kažete na to sve?

          • Nikola Krajačić

            Nikola Krajačić

            01. 06. 2011. u 3:27 pm

            Opet idemo u nebitne detalje. Prvo, CEZIH je mogao biti opširniji malo i jasniji u svojoj obavijesti. Drugo, ako je pogrešno arhivirano, čemu onda upućivanje liječniku? Sve dok nije izbrisano, morala bi postojati neka opcija povrata recepata iz arhive. Treće i zadnje – opet, možemo tu raspravljati o bilo čemu, ali zbog nečije gluposti i šljampavo odrađenog posla 200 tisuća recepata nedostaje, nekoliko desetaka tisuća pacijenata će morati sada ponovno kod doktora, stvarati gužvu, dodatni trošak i slično.
            Živjela e-Hrvatska 🙂

      • Davorin Ruševljan

        Davorin Ruševljan

        01. 06. 2011. u 3:00 pm Odgovori

        Visnja,

        postoje greske i postoje pocetnicke greske. I postoji niz pocetnickih gresaka na vitalnom skupom sustavu koje su prouzrocile veliku stetu. Ne vidim kako ova prica moze biti bilo sto osim ovo zadnje. Nije dovoljna jedna greskica ili previd, da dodje do ovoga sto se dogodilo. Trebalo je ohoho toga zeznuti na puno razina.

        I ako mi moze biti zao nekoga tko je to skrivio, i ako se mozda moglo i meni dogoditi, mislim da nije ok braniti ga. Sto vise, trebaju postojati vrlo ozbiljne posljedice za takve stvari.

        I to je u interesu struke.

  4. sloser

    sloser

    01. 06. 2011. u 2:52 pm Odgovori

    Da je management i IT koji je izvodio ovaj projekt na nivou na kojem bi trebao biti SAMI bi čim je problem uočen s njihove strane (što je poželjno da se desilo) ili prijavljen od strane korisnika (što je manje poželjno) trebao izaći sa javnim priopćenjem u kojem JASNO objašnjavaju što se i zašto desilo i trebali su uputiti ispriku i uvjeriti korisnika i javnost da se to više nikada neće desiti.

    Svi bi trebali biti svjesni da se radi o velikom sustavu, da su greške moguće i da ih je vrlo teško izbjeći. Ali kada se greska desi onda postoje nacini kako se to objavi i kako se osigura da se greška više ne ponovi.

  5. Joško

    Joško

    01. 06. 2011. u 3:02 pm Odgovori

    Da se priključim, s obzirom da je većina vas ovdje u IT sektoru, ovako gledajući sa strane previše ste subjektivni (bez uvrede bilo kome).

    Ja smatram da je ovdje glavni krivac HZZO, jer su oni nama (korisnicima) odgovorni, mi radimo s njima, ne s developerima. Znači mene ustvari ne zanima tko je programirao i radio na tome, HZZO je njih angažirao i platio, i oni su odgovorni HZZO-u.
    Jedini kome se mogu žaliti je HZZO, kao šta su već neki naveli primjere (mlijeko, autoservis), nema smisla ići tražiti tko je zeznuo stvar (pričam kao korisnik), prema nama je odgovoran HZZO i točka. A HZZO nek se dalje bori s developerima tko je kriv za grešku.

    pozz 😉

    • Nikola Krajačić

      Nikola Krajačić

      01. 06. 2011. u 3:10 pm Odgovori

      upravo to. Ti kao korisnik tražiš prvoga u lancu i njega šamaraš, a ne ideš dublje (niti trebaš).
      Osobno ajde studiram informatiku i detaljno sam upoznat s problemom e-matice, pa mi nije bilo teško zaključiti da je i ovdje slična situacija 🙂

  6. baky

    baky

    01. 06. 2011. u 3:10 pm Odgovori

    slažem se s gđom Višnjom utoliko da ovdje ne piše dovoljno o tome što se zbilja dogodilo, i nije fer što nema nikakve izjave od firme koja je za tu grešku navodno kriva. nema druge strane.

    svakako je znakovito što doktori moraju tih 200.000 recepata vraćati u bazu ručno. tako opasna operacija poput tog brisanja bi morala imati neki jednostavni način da se undo-a u slučaju upravo ovakvih problema. al’ siguran sam da bi ljudi koji na tome zbilja rade mogli baciti neko novo svijetlo na cijelu stvar, jer je ovo prepočetnička greška da bi tek tako povjerovao da im se to zbilja dogodilo.

    a i gđo. Višnja, “klijenti nas ne razumiju” argumentacija nema nikakvog mjesta tu. odgovornost je na i na programeru da radi profesionalno svoj posao. da parafraziram jednog nogometnog trenera, ako mu je teško, neka nazove mamu i kaže joj “mama, meni je teško!” 😀

  7. darkmares

    darkmares

    01. 06. 2011. u 3:25 pm Odgovori

    Ne znam sto se tocno dogodilo ali mi izgleda da se osim novinara i lijecnika (u tekstu Novog Lista) nitko ne sluzi rijeci “izbrisano” vec arhivirano.

    Da je do doslo no nekog propusta, ocito jest, ali arhivirano se uvijek da vratiti, isto kao sto se u IT svijetu vec rijetko sto moze obrisati da mu nikad nema traga 😉

    HZZO PR je izgleda najveci krivac ovdje jer je svojom sutnjom dao mjesta panici za nesto sto mozda i nije toliki problem u koji je izgleda prerastao (mozda ce sutra ti isti lijecnici vec moci do svojih starih recepata?)…

    • Nikola Krajačić

      Nikola Krajačić

      01. 06. 2011. u 3:29 pm Odgovori

      Upravo sam to iskomentirao – CEZIH tvrdi da je “pogrešno arhivirano”, ali ipak treba kod doktora otići opet. Sve dok je u arhivi, kakav god sustav bio, može se vratiti i nema potrebe ići po nove recepte. A sad, zašto se ljude upućuje liječniku opet… 😉

  8. Damir

    Damir

    01. 06. 2011. u 6:24 pm Odgovori

    Meni je ovaj thread najbolje što se događa u domaćem tech e-novinarstvu. Koliko puta sa zavišću i ljubomorom čitamo pametne komentare na stranim sajtovima i žalimo što se i kod nas ne može razviti argumentirana rasprava nego se taj vrlo vrijedan UGC (user-generated content) najčešće svodi na dinamo i hajduk i slične teme koje najčešće nemaju veze s temom članka.
    I zato – respect!

  9. Krešimir Zorić

    Krešimir Zorić

    01. 06. 2011. u 6:32 pm Odgovori

    Čini mi se nevjerojatna teza da ne postoji arhiva tih recepata ili marar backup baze takvog sustava n dana unazad, uostalom to čak niti autor NL članka nije napisao.

    Cijela današnja buka digla se oko NL članka koji je pisan na autorovoj pretpostavci. A siguran sam da nisam jedini koji se više puta uvjerio u “stručnost” novinara koji u dnevnim listovima pišu o poslovnom softveru.
    Također, refleksna reakcija korisnika (HZZO-a) kada dođe do problema u implementaciji poslovnog softvera je da pokažu prstom u IT smjeru.
    Ja iz NL članka čitam da je negdje u korisničkoj specifikaciji projekta bilo definirano “deaktivirati sve recepte koji nisu korišteni 60 dana”, to sigurno nije programer samoinicijativno radio. Ako su recepti zaista obrisani bez ikakve arhive onda je to fuš, ali za tako nešto napisati trebalo bi imati neku podlogu.

    Uglavnom, slažem se sa Višnjinom primjedbom da nije ispravno članak senzacionalistički nazvati “eRecepti podbacili” i to usmjeriti na izvođača projekta na temelju jednog izvora i bez ikakve dodatne informacije.

    • Nikola Krajačić

      Nikola Krajačić

      01. 06. 2011. u 7:46 pm Odgovori

      Članak je nazvan tako jer je failao sustav. Nigdje u tekstu nisam eksplicitno usmjerio prst na developere, a iz mog zaključka o brisanju radi uštede bih čak rekao da se više cilja na HZZO nego izvoditelja. Iako, osobno, obje strane smatram odgovornima, ne vjerujem da je moguće raditi na nekom tako velikom sustavu i ne biti odgovoran za ništa.

      Iz ovih komentara imam dojam da je sad lako raspravljati developeri vs. naručitelj, ali podsjećam da to trenutno nije glavna stvar. Glavna stvar jest da je sustav pokazao grešku, danas su to recepti i sve što se treba napraviti jest tražiti novi kod doktora. Sutra će to biti nalaz koji će se zagubiti, biti krivo arhiviran i kirurg neće znati koju nogu treba odrezati pacijentu. Ili još i gore.
      Korisnika (doktore i pacijente) ne zanima tko je kriv, sustav ne radi.

      • Krešimir Zorić

        Krešimir Zorić

        01. 06. 2011. u 8:47 pm Odgovori

        Možda je moguće i da svi recepti koji nisu korišteni 2 mjeseca zaista trebaju biti deaktivirani iz nekog razloga? (srećom) ne poznam uopće tematiku recepata.

        Vjerujem da će se u idućim danima pojaviti neki komentari HZZO-a i Ericsson-a, biti će zanimljivo pratiti. Trenutno koliko vidim samo je članak Novog Lista u opticaju, svi ostali vuku informacije iz njega.

        Mislim da je većini nas koji ovdje komentiramo pomalo je i drago kad zakaže neki od tih velikih projekata koji se slikaju za dnevnik, ali moj dojam je kako u ovom slučaju nije zakazao sustav i da se nepotrebno digla prašina. Nevjerojatno mi zvuči kako se bespovratno obrisalo 200k recepata. Pa recept je osnovni entitet te baze, ne vjerujem da imaju ugrađen DELETE bez neke arhive.

  10. Ivan

    Ivan

    01. 06. 2011. u 7:10 pm Odgovori

    Prva stvar u ovoj priči je backup a to ne mora imati nikakve veze s sustavom gdje se generiraju/konzumiraju podaci! Za backup je odgovoran onaj tko je odgovoran a ne izvođač softvera. Dalje, sustav koji generira milijune slogova, a čija vrijednost prestaje nakon nekog vremena, mora se osloboditi od takvih podataka na produkciji. Ti podaci se najčešće spremaju na neko skladište radi kasnije moguće analize. Opet se vraćamo na backup i održavanje a ne na izvođenje. Znači priča vrlo vjerojatno nema nikakve veze sa “developerima”.

    • Davor

      Davor

      01. 06. 2011. u 10:03 pm Odgovori

      Slažem se, izvođač softvera ne može biti odgovoran za backup, osim ako to naravno nije definirano drugačije. U većini slučajeva izvođač je ipak taj koji je odgovoran za backup, iako to opet ne bi trebalo imati veze sa developerima koji su predmet većine komentara.

  11. Davor

    Davor

    01. 06. 2011. u 9:53 pm Odgovori

    Hm, ne znam od kud da počnem. Prvo bih se htio osvrnuti na sam članak i Netokraciju, koju pratim već dulje vrijeme. U članku se ukratko piše o čemu je riječ, te na kraju autor daje svoj vlastiti komentar, bez su prije toga utvrđene sve potrebne činjenice. Nadalje, smatram da bi kvalitetno napisan članak trebao čitatelja navesti na vlastiti zaključak, a ne nametati autorov osobni stav.

    Također sam primjetio, ne samo u ovom, već i u nekim drugim člancima da autor nije upoznat s praksom razvoja softvera u srednjim i velikim tvrtkama. Kao što je to već netko ranije spomenuo, ovdje se ne može i ne smije kriviti developera. Postoji cijeli niz ljudi koji su odgovorni za isporuku softvera i očito je da se negdje dogodio propust.

    Tko je u ovom slučaju kriv – naručitelj ili izvršitelj? Teško je reći bez svih potrebnih činjenica. Kao developer, u potpunosti podržavam kolege koje rade na projektu. Međutim, isto tako ostavljam mogućnost da je netko od njih pogriješio.

    Naklapanja o tome da je sustav nekvalitetan, ili da je netko napravio početničke greške ne mogu prihvatiti jer za zaimplementaciju takvog sustava ipak treba znanja i iskustva. Siguran sam da postoje backup procedure, da podaci nisu nigdje nestali, niti su bili obrisani. Isto tako vjerujem da će se iz ovog slučaja učiti na greškama.

    • Nikola Krajačić

      Nikola Krajačić

      01. 06. 2011. u 10:08 pm Odgovori

      Pa zar moram biti developer da bih iskazao nezadovoljstvo nečime? 🙂
      Prošlog ljeta sam sudjelovao u unosu ocjena u eMaticu – nije radila. Nije sustav radio. U tom trenutku (a ni kasnije) me nije zanimalo tko je kriv zbog toga. Samo znam da sam potrošio hrpu živaca… priča se ponavlja i ovdje. Sustav ne radi, sustav je zakazao, a tko je točno u tom sustavu kriv, manje bitno za vijest.

      Prihvaćam kritiku za vlastiti stav, iako ne bih rekao da ga namećem, ali dobro. Teško mi je kada vidim da sustav na kojem će jednog dana cijela državna uprava i sve ostalo ležati jednostavno – pada.

      • Davor

        Davor

        01. 06. 2011. u 10:20 pm Odgovori

        U slučajevima kad pojedini sustav ne radi kako bi trebao vrlo je važno znati na koji način reagirati. Niti jedan sustav nije i neće biti u potpunosti siguran, stalno raspoloživ ili nepogrešiv. Greške se jesu i ubuduće će se događati. Iluzorno je očekivati da će bilo koji sustav raditi besprijekorno – ono što je na kraju cijele priče važno je koliko je to štetu prouzročilo i kako to ubuduće spriječiti.

  12. ToniDjugum

    ToniDjugum

    02. 06. 2011. u 8:27 am Odgovori

    Mogu pitat nekoga od kompetentnih (čini mi se da ih ima popriličan broj na threadu) koliko se dugo ovaj proizvod testirao, koliko je trajala beta i koliko je od toga vremena testirano na terenu (dakle ne u nečijoj virtualki)? Vodio sam dijete na hitnu netom po uvođenju e-recepata; pregled je trajao 10 minuta a unos podataka u računalo otprilike dvostruko više. Doktorica + glavna sestra.

    Ovdje je očit problem u implementaciji, jer je netko isporučio proizvod čiju funkcionalnost korisnici ne poznaju. E sad, tko je kriv tome, ostat će vjerojatno u zraku ako se ne sazna postoji li itko u državi zadužen za PROVEDBU cijeloga projekta? Nije vrag da se tako skup IT projekt realizira po načelu narudžbe i prsta u uhu resornoga ministra?

    Ne znam koliko je na mjestu paralela sa e-Maticom jer je e-Matica POLUPROIZVOD. Što je veoma lako i dokazati. Nedovršen poluproizvod sklepan na brzinu za dva red a veličine manji pool korisnika od stvarnoga broja.

    • Ylodi

      Ylodi

      02. 06. 2011. u 12:56 pm Odgovori

      Ja sam bio nedavno s mamom na prijemu u bolnicu i doktorica je sat vremena pisala anamnezu u aplikaciji koja je čisti usability horror. U jednom takvom projektu kao što su e-recepti usability je vrlo važna stvar, brzi unos podataka se je trebao optimizirati, testirati, to je jedna od vrlo važnih stvari. Nije vrag da su to prepustili programerima koji su to opet radili u okviru raspoloživih widgeta?!

      U slučaju spomenute aplikacije za prijem je upravo to bio problem. Na ekranu su bili nabacani widgeti bez ikakvog reda i pametu.

      • ToniDjugum

        ToniDjugum

        02. 06. 2011. u 12:58 pm Odgovori

        Slična stvar sa e-maticom – svi uneseni podaci za npr. 3. razred se dogodine moraju ponovo unositi. Funkcionalnost dodana za sljedeću inačicu, cijena apgrejda X milijuna kuna…

  13. ToniDjugum

    ToniDjugum

    02. 06. 2011. u 8:34 am Odgovori

    I još jedno sitno pitanjce, zbog čega su “Tehnički preduvjeti za korištenje usluge e-zdravstveno
    osobno računalo s operativnim sustavom Windows 2000, XP”? Može li mi itko sa sigurnošću reći da nije bilo moguće naručiti aplikaciju koja ne ovisi o plaftormi? Volio bih pojašnjenje od nekoga nadležnoga… jasno da će developeri isporučiti ono što se traži od njih, ali nečija kratkovidnost ili neobrazovanost cijelu državu i sve nas porezne obveznike košta jako puno novaca…

    • Višnja Željeznjak

      Višnja Željeznjak

      02. 06. 2011. u 11:05 am Odgovori

      desktop aplikacija koja ne ovisi o platformi morala bi biti pisana ili koristeći razvojnu okolinu koja je cross-platform (na pamet mi pada: Java, Adobe AIR – developeri ovdje nek me slobodno isprave), ili bi morala biti pisana za svaku platformu posebno (posebno za Windowse, posebno za Mac, posebno za Linux). cross-platform zvuči jako plemenito u teoriji i neki projekti svakako napreduju ako se tako odrade, ali nije svaki projekt potrebno tako napraviti. odabir alata i okoline ovisi o svakom pojedinom projektu, a ovdje se radi o računalima u liječničkim ordinacijama. šansa da ćeš tamo zateći Mac OS ili npr. Ubuntu su tako mizerne da je po meni bila ispravna odluka da se ovaj projekt prilagodi samo za Windowse.

      • Ylodi

        Ylodi

        02. 06. 2011. u 1:01 pm Odgovori

        Moderni browseri već sada imaju mogućnosti da se u njima napravi aplikacija koja bi radila na svim glavnim platformama (uključujući i pametne telefone i tablete koji bi se u bolnicama sigurno pokazali jako upotrebljivima) te koja bi omogućila i offline rad ukoliko nema veze prema poslužitelju.

        Šansa da se zatekne Linux nije tako mala. U bolnici Sveti Duh jako aktivno rade na tome, a bolnica u Varaždinu ima 300 Linux klijenata (http://www.ibis.dasosoft.com/).

        • Krešimir Zorić

          Krešimir Zorić

          02. 06. 2011. u 1:20 pm Odgovori

          Hm, offline browser poslovna aplikacija? Ne pretjerujmo, to sam viđao samo u ppt-u. Jel’ implementirano tako nešto u produkciji kod nas?
          A i sumnjam da je stabilna i ozbiljna tehnologija za to bila dostupna kada se kretalo sa Hzzo Recepti projektom?

        • ToniDjugum

          ToniDjugum

          02. 06. 2011. u 1:23 pm Odgovori

          Ima ih puno, kakva je korisnikuk razlika internet /intranet, nikakva… kod mene u firmi jedna radi bez problema već dugo godina, još iz doba kad je IE6 bio preporučljiv…

        • Ylodi

          Ylodi

          02. 06. 2011. u 3:09 pm Odgovori

          @Krešimir Zorić: Ako se gleda samo Internet Explorer onda je to problem zato što on zaostaje za konkurencijom. Preglednici s podrškom za cache manifest su postojali i prije 2 godine, a kad se radi projekt koji bi trebao trajati godinama onda se ipak gleda malo unaprijed. A mogućnost da se web aplikacija zapakira u neki omotač i da joj se omoguće dodatne stvari koje nisu na raspolaganju običnim preglednicima su postojale i prije. Ja sam to radio prije 3+ godine.

  14. Dino

    Dino

    03. 06. 2011. u 1:24 am Odgovori

    kako sam bio siguran da tu nešto smrdi, jer nema šanse da su u ENTu takvi idioti, nazvao sam frenda koji tamo radi kao programer da se raspita.

    uglavnom, lik mi kaže da je članak u novom listu patka, da ništa nije izgubljeno i da je “business as usual”

    pošto mi ideja
    – da brišu recorde umjestoa da ih arhiviraju
    – da skripta ima direktan pristup bazi a ne nekom api-u
    – i da nemaju backup iz kojeg bi izvaditi “izbrisane” recepte

    zvuči kao sajns fikšn, ja ću mu vjerovati

  15. Višnja Željeznjak

    Višnja Željeznjak

    04. 06. 2011. u 5:08 pm Odgovori

    Nikola, hvala na updateu.

    Znači, ENT-ovi developeri nisu ništa sfušali, novinar Novog lista je grande sfušao, Nikola Krajačić dobio je lekciju iz novinarstva, mi smo ovdje imali rijetku priliku da propričamo o kolegijalnosti među nama IT geekovima, i istina je izašla na vidjelo.

    Ljudi ovo je samo jedan vijest u jednim dnevnim novinama jedne države: jeste li svjesni koliko se dezinformacija plasira svakog dana koje su puno opasnije od ove? I onda me ljudi pitaju zašto nemam TV u kući, zašto ne kupujem novine i zašto ne čitam internetske news portale. It’ poison.

    Ja ću biti presretna ako ovaj thread bude opomena da ne treba vjerovati svemu što čitamo, i da vrane vrani trebaju prestati kopati oči u hrvatskom IT-ju.

    • Nikola Krajačić

      Nikola Krajačić

      04. 06. 2011. u 7:52 pm Odgovori

      Ja vidiš mislim da je cijela priča ispočetka krivo shvaćena. Ja još jednom molim da mi se prstom pokaže i nacrta – gdje sam se ja to u tekstu obrušio na developere? Zašto je tako teško shvatiti da se vijest odnosi na cijeli sustav koji je zakazao? Nemojte mi samo za svaki problem prvo tražite u najmanji detalj tko je bio kriv, da se nikad niste ljutili jednostavno na sve kao cjelinu? Nikad niste bili ljuti/razočarani cijelom pričom, znači, svima upletenima? Sumnjam.

      Nikola Krajačić je dobio lekciju, a to je da ću odsad u svakom sličnom tekstu prije objave poslati upit za komentar, ali neću čekati komentar da objavim tekst. Da sam čekao komentar sad, vijest bih objavio u petak u pola pet popodne, a ne kad se problem desio. Moja greška, koju priznajem, jest bila što nisam poslao upit prije objave teksta.
      S druge strane, tek u komentarima je otkriveno tko je izvođač e-recepata.

      Kao što Toni kaže, vjeruješ kada prijatelji jedni drugima prenose vijest, a kada Netokracija, ili konkretno Nikola Krajačić prenese vijest za portala koji nam je redoviti izvor – e to ne valja? Koliko je samo hoax vijesti propušteno na Internet, greškom. Ja sam svoju lekciju naučio i javno se ispričavam svima upletenima, ali odbijam tezu da sam se obrušio na developere, ili kako Davor tvrdi – da bih trebao biti developer da bih mogao pisati o tome. Po toj logici – nitko ne bi smio prigovarati na poteze premijerke jer nitko od komenatatora nije bio premijer?

      Višnja, tvoje impliciranje da su autori Netokracije (ili barem ja) vrana koja kopa oči hrvatskom IT-u ne stoji (čak i pomalo vrijeđa TBH) jer to nije ono što mi je bio cilj prenošenjem ove vijesti. Cilj mi je bio proširiti glas o tome kako je jedan sustav failao. Ponovit ću – danas su arhivirani recepti, sutra će biti arhivirani hitni nalazi. Pri tome (za samu vijest) nije bitno gdje je bio zajeb, bitno je da se on dogodio.

      • Davor

        Davor

        04. 06. 2011. u 8:32 pm Odgovori

        Hajde da se osvrnem na dio koji mi je zanimljiv u ovom komentaru – ne kažem da bi trebao biti developer ako želiš pisati o tome, već da bi pozavanjem procesa razvoja softvera (pod ovime ne mislim da bi trebao biti dev) u hrvatskim IT tvrtkama svakako mogao napisati bolji članak.

        Ovako je ispalo pomalo nes(p)retno jer u zadnjem paragrafu daješ neko svoje mišljenje/komentar (koje je povuklo dosta komentara u krivom smjeru), dok u ostatku teksta viš-manje prenosiš vijest.

      • Višnja Željeznjak

        Višnja Željeznjak

        04. 06. 2011. u 8:46 pm Odgovori

        Davor ti je u suštini sumirao ono što bih i ja rekla.

        S tim da želim biti 100% jasna i reći da dio moje kritike ne ide autoru članka, nego i nekim komentatorima ovdje – za koje znam da su developeri. Moj prvi post u threadu kaže ovo i kod toga dalje stojim: “kako to da, kad izbije ovakva vijest, struka odmah krene optuživati struku? Nitko nije za mišjenje, komentar i izjavu pitao nikoga od developera.”

        Nikola, dvije stvari možda nisi trebao napraviti: što si povukao paralelu između ovog slučaja i *e-matice*, i što si dao svoje osobno mišljenje da je do brisanja došlo radi *backupa*. Time si introducirao u priču dva termina, dva mema ako želiš 🙂 i na njih su se nadovezali mnogi komentatori ovdje, a niti e-matica ima išta s ovime, niti je stvar o backupu. Sigurno si svjestan da u funkciji novinara ovdje, imaš tu moć da oblikuješ smjer u kojem će dalje teći konverzacija, jer ćemo se mi komentatori uhvatiti za tvoje riječi koje su nama triggeri zato jer su bliski onome s čime radimo svaki dan.

        I sad kad imamo izjavu ENT-a, sve što želim reći jest da možda mi koji se osjećamo kao IT struka, nismo paušalno trebali a priori pretpostaviti da je ENT-ov IT department zeznuo na osnovama. Ovako se Ericsson Nikola Tesla IT team spominje maltene u istoj rečenici kao i e-matica.

        • Davorin Rusevljan

          Davorin Rusevljan

          04. 06. 2011. u 10:50 pm Odgovori

          Po mojem misljenju, najlosiji dio ove price je procjena novinara NL,, koja se dalje prenosila da se radi o 250.000, a u stvari se radi o mnogo manjem broju, jedno 50 puta manjem, i to bitno mijenja razmjere price.

          Ali sto se tice, da li je struka zakazala ili ne, pogledajte fotku na ovom linku, koju sam ufotkao u ljekarni u petak kada sam isao dici lijekove. Sto se mene tice kad se takvo nesto pojavi to znaci samo jedno, struka je zakazala. Jer arhivirani recepti se mogu i derahivirati zar ne, a ne treba se slati pacijente na pjesacenje?

          http://imageshack.us/photo/my-images/11/20110603130826.jpg/

          Sto se ti ce ostalih aspekata e-recepta, mislim da je to super stvar (o cemu sam twitao kad su se uvodili), jer je njihovo uvodjenje dramaticno smanjilo guzve kod lijecnika opce prakse, i oslobodilo lijecnike i sestre za njihov pravi posao. U tom smislu je potpuno minorno radi li se o web ili ako hocete cak i terminalskoj aplikaciji.

  16. ToniDjugum

    ToniDjugum

    04. 06. 2011. u 5:38 pm Odgovori

    Višnja, dakle, i svi komentari na e-maticu su “vrane vranama”?
    Btw, izvlačiš posve krive zaključke, jednako neprovjerene kakvi su oni koje zamjeraš Nikoli Krajačiću. “Dino” je nazvao “frenda” koji mu je “rekao”, pa će mu on “vjerovati”. I to ti je ok, ali N.K. apriori ne vjeruješ? Meni taj rezon nije jasan, a sve u svrhu zaštite nekakve “IT branše”?

    • Davor

      Davor

      04. 06. 2011. u 6:00 pm Odgovori

      Mislim da si pogriješio kad kažeš da se Višnja referencira na komentar, a ne na članak koji je u međuvremenu ažuriran. Osobno se slažem s većinom Višnjinih komentara, iako mislim da bi struka svakako trebala kritizirati i ukazivati na probleme. Pri tome se valja voditi argumentima, a ne bez veze lupetati i pričati gluposti, uz istovremeno nepoznavanje svih potrebnih činjenica.

      • ToniDjugum

        ToniDjugum

        04. 06. 2011. u 9:39 pm Odgovori

        OK, samo daj argumente. Osobno mišljenje nije nikakav argument. Ja ti kažem iz prve ruke da je veoma blizu trenutak kada će zaposlenici u državnoj upravi raditi upravo kroz web-appse, koji će raditi jednako bez obzira na OS klijenta, a mogu ti i argumentirati, vrlo konkretno.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Video

Svi su gubitnici u bitci za i protiv paušalnih obrta: Tvrtke, radnici – i sami “paušalci”

Zato što se IT scena razjedinila oko teme paušalnih obrta, zato će svi iz nje izaći i poraženi. No, koja je perspektiva svih uključenih strana? Ivan i ja smo provjerili u drugoj epizodi Netokracija Podcasta.

SEO i tražilice

Velika analiza online sadržaja o cijepljenju pokazuje da HZJZ olakšava posao – antivakserima

SEO koji život znači. To bi mogao biti alternativni naslov ove analize, iako ovdje nije riječ o samoj optimizaciji sadržaja za tražilice, nego optimizaciji za - korisnika. Jer u vrijeme kad procijepljenost pada, optimiziran i korisniku prilagođen sadržaj na stranicama HZJZ-a i drugih zdravstvenih institucija mogao bi doista značiti razliku između života i smrti.

Startupi i poslovanje

Bez VC investicije, TalentLyft je školski primjer samofinanciranog SaaS startupa

Bez ikakve veće investicije, TalentLyft, domaći regrutacijski alat koji koriste Five, HT, Span i mnoge druge tvrtke, izašao je s novom konkurentnom verzijom kojom planira globalno širenje uz pomoć inbound marketinga.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Kako tehnologija može pomoći kod prilagodbe na novo radno mjesto?

Proces navikavanja i upoznavanja s novim poslom može biti vrlo stresan, ali njegovom digitalizacijom možemo doći do boljeg iskustva za poslodavca i zaposlenika - bez previše drame.

Intervju

The Enchanted World: Dvočlani indie tim iz BiH stigao do suradnje s Appleom na servisu Arcade

Ako još niste isprobali Apple Arcade, možda vas privuče činjenica da se među prvotnih 60 naslova nalazi vrhunska igra The Enchanted World, stvorena u susjednoj nam BiH koja je u međuvremenu postala i jedna od najpoznatijih igara na servisu.

Intervju

Prodekan FERIT-a Topić: “Meke” vještine za inženjere znače veću konkurentnost

Osječki FERIT bit će domaćin Tech Consultant Meetupa ove srijede, na kojem će se govoriti o tome što je potrebno studentima za uspješnu karijeru IT konzultanta. Otkrit ćemo djelić toga - dobro razvijene "meke" vještine.

Startupi i poslovanje

Bez VC investicije, TalentLyft je školski primjer samofinanciranog SaaS startupa

Bez ikakve veće investicije, TalentLyft, domaći regrutacijski alat koji koriste Five, HT, Span i mnoge druge tvrtke, izašao je s novom konkurentnom verzijom kojom planira globalno širenje uz pomoć inbound marketinga.

Startupi i poslovanje

MKOP Osijek: Bez gig ekonomije (i paušalnih) nema ni Wolta, Bolta, Ubera…

U Osijeku se proteklog tjedna održalo 13. izdanje Međunarodne konferencije o poduzetništvu kojoj su ovaj put tema bili ljudski resursi.

Startupi i poslovanje

Kako bi Rimac, Bakić, Car i drugi hrvatski poduzetnici uložili 100.000 kuna da imaju startup?

Good Game Liftoff startup natjecanje prošle je godine u žiriju okupilo poznate hrvatske poduzetnike i stručnjake, a koji su tada prepoznali potencijal mladog tima iza društvene igre Mundus. Ususret novom izdanju Lifoffa vraćamo se do Mundusa i žirija po par dobrih savjeta.