Hoće li e-Građani ikada moći uskladiti sigurnost, sve usluge i biti – jednostavni

Šala je zapravo istinita – o inicijativi građana da sami rade upute za korištenje usluge e-Građani svojedobno smo pisali na Netokraciji, a Vračić to uvažava i najavljuje da bi se uskoro i sami mogli tim dijelom više pozabaviti i kreirati, primjerice, video tutorijale koji bi olakšali građanima snalaženje u sustavu i bili itekako dobra zamjena desetcima, stotinama stranica uputa u PDF-u.

Povod ovom okupljanju bilo je proglašenje e-Građana najboljim projektom u Europi u kategoriji unapređenja javnih usluga, ali daleko od toga da se e-Građane jučer samo hvalilo, kao što je i vidljivo iz uvoda – tim koji stoji iza svega svjestan je da postoje zapinjanja u korištenju usluge, a sam Vračić napomenuo je kako će uslijediti jedna opsežnija analiza korisničkog iskustva. Naime, da bi se osigurala i sigurnost te da bi se povezali postojeći sustavi raznih institucija, koji opet nude razne usluge unutar njih, građani nerijetko moraju proći i šest koraka (ujedno i različitih sustava) do izdavanja kakve potvrde ili provjere informacije.

Naravno, sigurno ne mora značiti i komplicirano. No, treba imati na umu kako većinu stvari koje se nalaze u sklopu e-Građana nismo radili iz početka, nego smo povezali mnoštvo različitih, već postojećih sustava. Sad treba raditi na njihovu unificiranju i uporabivosti.

S obzirom na to da su razne dijelove sustava izrađivali različiti izvođači, bit će izazov to ujednačiti, ali Vračić smatra da je to izvedivo jer se nešto slično već uspjelo napraviti na samom središnjem državnom portalu gov.hr.

Vjerodajnice, razine sigurnosti i potencijalne nesigurnosti

Ono što mnoge nove korisnike buni su i različite vjerodajnice, odnosno načini prijave u sustav, koje pružaju i različite razine sigurnosti. Tako se, primjerice, nalazi liječnika ne mogu dostavljati u korisnički pretinac (što je, usput, i najčešće korištena usluga u sklopu e-Građana), ali informacija o tome da je nalaz gotov može dostaviti u njega. Samo otvaranje nalaza može se napraviti s većom razinom zaštite, vjerodajnicom 3, dok je za jednu od najnovijih usluga, prijavu boravišta, potrebna i 4. razina sigurnosti.

No, je li doista potrebno komplicirati s toliko vjerodajnica i može li sve veći broj njih donijeti sigurnosne probleme? Na Twitteru se nerijetko pozivalo na primjer Estonije.

Da li ste svjesni kolike sve sigurnosne i ine probleme možete imati zbog brojnih izdavatelja vjerodajnica? #eGrađani

— Stjepan Zlodi (@Ylodi) November 4, 2015

Zašto niste kao i Estonija išli na jedinstveni ID? Tamo se taj ID koristi za logiranje u bankarstvo, a ne obrnuto. #eGrađani

— Stjepan Zlodi (@Ylodi) November 4, 2015

Estonija ima ID i na pametnoj iskaznici i u sustavu bankarstva, što su različite vjerodajnice, odgovorio je na to Vračić, a uskoro će morati prihvaćati i vjerodajnice iz drugih država. Što se tiče Hrvatske, tvrdi da sigurnosnih problema nema jer se provodi revizija nad svakim izdavateljem vjerodajnica.

A e-Djeca?

Tviteraši su imali najviše pitanja o konkretnim uslugama, poput promjene liječnika putem e-Građana, online naručivanja kod liječnika ili izdavanja potvrde o nekažnjavanju, što su sve usluge koje bi se s vremenom trebale naći u sustavu. Što se tiče djece, ona starija od 15 godina os početka mogu biti e-Građani. Od ovog ljeta počelo je i izdavanje elektroničke osobne iskaznice, što znači da sada i djeca od pet godina mogu imati identifikacijski certifikat – tako da i ona mogu biti e-Građani.

Još se treba uvesti u sustav mogućnost uključivanja djece mlađe od 5 godina, za čime roditelji imaju i najveću potrebu, a to će se riješiti sustavom elektroničkog ovlaštenja.

Izbori – i što nakon njih?

Gdje Vračić vidi e-Građane u budućnosti? Želi postići da jednak broj osoba, koji koriste internetsko bankarstvo, postanu i e-Građani. Danas korisnika ove usluge ima oko 200.000, a korisnika internetskog bankarstva u Hrvatskoj ima više od milijun (iako nije poznato je li tu riječ o jedinstvenim korisnicima). U planu je uvođenje sustava elektroničkog plaćanja pristojbi te mogućnost prijava na e-usluge drugih država.

Aktualno je bilo i pitanje mogućnosti elektroničkog glasovanja. Kako je rekao Vračić, preduvjeti se stvaraju, ali sada je na parlamentu da izglasa zakon kojim bi to bilo omogućeno te na Državnom izbornom povjerenstvu da pokrene inicijativu.

Ove nedjelje nećemo glasovati elektronički, ali nije se moglo ni izbjeći pitanje što će biti s projektom e-Građani ako dođe do promjene vlasti. U ponedjeljak Vračić, koji je već nekoliko puta “preživio” promjenu vlasti, ne očekuje da će nešto biti značajno drugačije – priželjkuje tek kojeg novog korisnika više i daljnji nastavak rada. Nada se samo da će i sve uključene institucije nastaviti raditi jednakim tempom kako bi se doista i postigli zacrtani ciljevi.