Dr. Ranko Rajović: Djetetov jedini posao do 12. godine jest da se - igra
Marko Prpic/PIXSELL

Dr. Ranko Rajović: Djetetov jedini posao do 12. godine jest da se – igra

Mjesto više tražilo se na nastupu Ranka Rajovića u subotu na Weekend Media Festivalu, što je bilo ujedno i neobično jer su se u isto vrijeme održavala druga zanimljiva predavanja, ali i razumljivo, jer je Rajović svojevrsna zvijezda na temu razvoja dječjeg mozga, posebice u digitalno doba.

Ako ste imali priliku slušati dr. Rajovića uživo, znate kako lako i brzo osvoji publiku vještim predavačkim metodama i načinima kojima je natjera na razmišljanje. Ne samo to, tjera je da aktivira dijelove mozga koji su pomalo zanemareni u digitalno doba, ali i zbog obrazovnog sustava koji potiče repetitivno učenje, odnosno učenje napamet, a ne asocijativno. Upravo je zbog toga razvio program učenja pod imenim NTC. Posljednjih desetak godina radi na njegovoj implementaciji u obrazovne sustave, ali ujedno educira roditelje i sve ostale zainteresirane o tome.

Djelomično je educirao i publiku na Weekend Media Festivalu, naglasivši zašto je važno da se dijete nauči razmišljati. U budućnosti će to biti važnije no ikada jer zanimanja u kojima postoji rutina, gdje nije potrebno puno misaonog rada, odumiru.

Djeca počinju misliti i prije no što progovore

Prije bilo kakve priče o učenju i inteligenciji treba znati nekoliko stvari o razvoju mozga, naglasio je Rajović. Najvažniji period za razvoj mozga je od prve do četvrte godine, prema istraživanjima, stoga je potrebno što prije početi s programima rane stimulacije.

Neki eksperti u Europi i dalje žale kinesku djecu jer uče čitati u trećoj godini. Mi ih žalimo. Oni se nama smiju.

Previše štitimo djecu, posebno od igre, smatra Rajović. Primjerice, majke ne dopuštaju očevima da bacaju djecu u zrak, iako je to odlično za razvoj mozga djeteta. Majke su, većinom, previše zaštitnički nastrojene, očevi su opušteni, a djetetu je potrebno i jedno i drugo.

Posao mame je da pripazi da se tata ne zaigra.

Mozak se razvija dok se dijete kreće, igra

Mozak se razvija u pokretu, nastavlja Rajović, odnosno upravo tada povezuje svoje regije. Rajović najgorim prizorom smatra trogodišnjaka koji sjedi u kolicima i igra se s tabletom.

Govore da je svaka nova generacija slabija od prethodne dvije. Danas djeca imaju slabiju motoriku, koncentraciju i ograničeniji rječnik. Zato moramo mijenjati metode i pristup.

Često se pokreće debata koliko je za razvoj djeteta važno okruženje, a koliko genetika. Rajović veli da je okruženje važno 100%. A i genetika – 100%. Takva matematika ima smisla tek kad se pojasni da jedno ovisi o drugom.

Učenje napamet stvara akutni stres, a učenje asocijacijom potiče kreiranje dopamina

Marko Prpic/PIXSELL

U dobrom dijelu predavanja Rajović je ostvario interakciju s publikom kroz niz vježbica ne bi li pokazao koliko je teže učiti napamet, a i stresnije, dok učenje uz asocijacije više liči na igru – zabavnije je, a u konačnici učinkovitije. Prema Rajoviću, puno je važnije povezivati znanje, nego učiti napamet. Istodobno, trenutni obrazovni sustav potiče upravo ovo drugo, a ispitivanje znanja koje je steknuto na takav način kreira kod djece akutni stres (a i kod Rajovićeve publike kojoj je nekoliko puta “prijetio” da će je ispitivati, kako bi dokazao poantu).

Ovdašnja regija je ispod europskog prosjeka po funkcionalnom znanju, a Europa je ispod Istočne Azije.

Jedini “posao” djeteta do 12. godine je igra, no u današnjim školama za to nema prostora. Igra je važna za kreiranje sinaptičkih veza, jer je tijekom igre djetetov mozak u stanju vrlo sličnom REM fazi, u fazi sinkrone aktivnosti mozga.

Ono što dodatno pomaže pamćenju su hormoni, poput dopamina, koji se aktiviraju kad smo uzbuđeni, u iščekivanju. Rajović je naveo primjer iščekivanja rođendana i odmotavanja poklona – iznenađenje pojačava pamćenje, što je razlog zbog čega će nam u sjećanju ostati, primjerice, trenutak kad su nas roditelji “prevarili” i zamotali poklon za naš peti rođendan u dva papira, ne u jedan.

“Kad razmišljaju, naučit će.”

Da Rajović nije protiv tehnologije u potpunosti, govori i činjenica da i sam radi na mobilnoj aplikaciji koja pomaže razvoju asocijativnog i divergentnog razmišljanja pod imenom NTC Skočko. U njoj se koriste razne metode iz NTC programa koji je razvio, a njihov vrhunac su nelogične priče koje dijete treba osmisliti ili zapamtiti.

Mozak najbolje radi kad je nešto nelogično. Asocijativne regije u mozgu kreiraju kreativnost i divergentno razmišljanje. Ako ubijamo asocijativnost, ubijamo i to dvoje.

A zapravo su osobe koje imaju razvijeno divergentno razmišljanje darovite, smatra Rajović. Tu nije dovoljan samo visok IQ, koji je po njemu tek pokazatelj misaonih kapaciteta koje neka osoba ima. A što se tiče kapaciteta za učenje, kod učenja napamet on je ograničen. Ako ne učimo napamet – nije.

Iako je Rajovićevo predavanje bilo naslovljeno “Djeca i digitalno doba”, teze koje on zagovara zapravo su univerzalne i primjenjive na bilo koje doba. No, danas su, u doba kad smo okruženi tehnologijom, u doba kad je obrazovni sustav podređen učenju napamet, kad već primjećujemo slabiju motoriku, pažnju i izražavanje kod djece, možda važnije no ikada.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Mobilno

Kako je Njuškalo uz pomoć foto-prepoznavanja za 70% ubrzao predaju oglasa u mobilnoj aplikaciji

Foto-prepoznavanje predmeta u samom je vrhu svjetskih trendova i primjene umjetne inteligencije, a mi smo odlučili upravo tu tehnologiju uvrstiti u Njuškalovu aplikaciju prilikom predavanja oglasa. Kako je proces izgledao u praksi, na koje smo izazove naišli i što su planovi za budućnost, otkrivamo.

Intervju

Što korisnici žele i očekuju od vaših proizvoda i usluga zna podatkovna znanstvenica

Iako je njezin karijerni put krenuo u smjeru računovodstva i financija, Maja Copak Smolčić vrlo je brzo shvatila kako ju više zanima statistika i analiza podataka. Bila je spremna na novi početak i učenje programiranja i novih vještina. Danas u A1 vodi odjel zadužen za poslovnu analitiku i data science.

Što ste propustili

Kultura 2.0

Ne smijemo dozvoliti da nam se djeca pogube u virtualnoj stvarnosti igara

Prije nekoliko godina dala sam intervju za Netokraciju na temu virtualne (VR) i proširene stvarnosti (AR). Koju sam tada vrlo naivno zagovarala. Sad ju više ne zagovaram. Dapače, povlačim se iz profesionalnog djelovanja u polju digitalnih medija i filma. Ali prije nego se povučem, želim opozvati svoje previše olako dane osvrte.

Intervju

Good Game Nikole Stolnika osigurao 2,2 milijuna kuna, među investitorima Sacha Dragić, Ivan Klarić i Bruno Kovačić

Esport organizacija Good Game nedavno je osigurala svoju prvu veliku investiciju od 300 tisuća eura, na krilima grupe investitora koja uključuje Ivana Klarića, Brunu Kovačića i Sachu Dragića.

Gaming

Od Google Stadije do Apple Arcadea: Provjerili smo (nama) najvažnije gaming događaje 2019.

U novoj gaming epizodi Netokracija Podcasta prisjećamo se bitnih prošlogodišnjih vijesti iz najveće zabavne industrije, a o već tekućoj 2020. komentiramo poznate najave i naslove koje željno iščekujemo.

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Startupi i poslovanje

Christina Calje, od direktorske pozicije u Goldman Sachsu do vlastitog AI startupa

Prije nešto više od četiri godine, Christina je iz financijske posve prešla u tehnološku industriju. Danas kao osnivačica startupa Autheos, koji uz pomoć AI optimizira video kampanje, sudjeluje i u projektima za definiranje pravnih okvira odgovornosti AI sustava, a upravo ju je to, kao vrsnu stručnjakinju i uspješnu ženu dovelo na LEAP Women konferenciju nakon koje sam s njom pričala o AI-u, marketinškim strategijama, društvenim mrežama, GDPR-u i video trendovima.

Društvene mreže

Filip Zavadlav: Kako je ubojica podrškom na online mrežama postao simbol borbe za pravdu?

Uspoređuju ga s Jokerom i Punisherom, prozivaju ga herojem, a ne ubojicom. Priča o Filipu Zavadlavi, 25-godišnjaku koji je počinio trostruko ubojstvo u Splitu, puni sve medije već nekoliko dana. Ali i društvene mreže.